• hr
  • en
  • de
  • it
Uspješni zeleni poduzetnici

Još četiri zelena poduzetnika iz Zadarske županije su podijelili svoja iskustva, uspjehe, probleme, potencijale i poslovna očekivanje te planove u budućnosti tijekom ciklusa posjeta članova tima Projekta COAST korisnicima potpora Programa za poticanje zelenog poduzetništva (PPZP). Koje su prednosti njihovih zelenih poslovnih pothvata i koje su prepreke morali savladati otkrili su: pionirka ekološkog uzgoja povrća i voća u Dalmaciji Marica Jakoliš, OPG Kuduz i voditelj projekta uzgoja crvene kalifornijske gliste te proizvodnje organskog humusa Goran Trtanj te renomirani ekološki vinogradar i vinar iz poznatog vinogorja Benkovac Stankovci Šime Škaulj.

Ekološko povrtlarstvo i vinarstvo zbog idealnih uvjeta i visoke potražnje trebalo bi biti uz bok ekološkom maslinarstvu i vinogradarstvu u Dalmaciji. Unatoč izuzetnim prirodnim preduvjetima te sve većem trendu i naglasku, pogotovo lovebreitling.com u mediteranskim zemljama, na proizvodnji ekološkog voća i povrća, u Dalmaciji je takva proizvodnja još uvijek u povojima. Prepoznavši visoke vrijednosti uzgoja eko povrća i voća, koji se očituju prvenstveno kroz brigu i čuvanje okoliša te zdravlja ljudi koji ih konzumiraju, kao i konkurentske prednosti takvog uzgoja te sve veće potražnje na nedovoljno razvijenom tržištu, Marica Jakoliš 2007. godine kreće s certificiranom ekološkom proizvodnjom povrća i voća, a 2010. dobiva pravo korištenja eko znaka. Slijedeći svoje životne principe o poželjnom načinu života koji se temelji na zdravoj i kvalitetnoj prehrani te očuvanom okolišu, Jakoliš hrabro kreće u poslovni pothvat kako bi ekološke proizvode učinila dostupnijima hrvatskom tržištu te potaknula i ostale proizvođače da započnu s proizvodnjom voća i povrća po ekološkim principima.

S pravom možemo reći da je Marica Jakoliš pionirka watchesfreestyle.com i predvodnica ekološkog uzgoja povrća i voća u Dalmaciji te poduzetnica koja je započela trend takvog uzgoja na dalmatinskom tržištu gladnom organskih, dalmatinskih, tradicijskih plodova.
Danas Jakoliš na površini oko dva hektra uzgaja više od 40 vrsta ekološkog povrća, uglavnom tradicijskih, ali i starih sorti (primjerice rajčice) koje daju proizvodu dodatnu vrijednost i za kojima vlada velika potražnja na tržištu te preko 10-ak vrsta ekološkog voća. Uz visoku kvalitetu zemlje i izrazito povoljno podneblje, Jakoliš u potpunosti slijedi ekološke principe proizvodnje, od uporabe gnojiva i humusa, do uzgoja različitih kompatibilnih kultura. Tako ispod 80-ak maslina uzgaja bob te svaki iskoristivi metar koristi kao vrt bogat tradicijskim i sezonskim plodovima, karakterističnim za kraj u kojem ih uzgaja.
Jakoliš još uvijek ne stigne proizvesti onolike količine kolike tržište traži te se, u skladu s velikom potražnjom za kvalitetnim ekološkim povrćem i voćem planira širiti te okrupniti dosadašnje hektare, uglavnom uzimajući u zlxwu.com koncesiju državno zemljište. Razvila je i mrežu kućne dostave svojih proizvoda u Zadru, Šibeniku, Splitu i Zagrebu čime je stekla stalne zadovoljne kupce, a svoje proizvode plasira i u dućanu zdrave hrane u Zadru, na tržnici u Vodicama u ljetnim, turističkim mjesecima te na sajmovima (koji su korisni i radi širenja mreže kupaca za kućnu dostavu). U skoroj budućnosti planira dodatno usavršiti i razviti mrežu kućne dostave te oformiti vlastito prodajno mjesto u Zagrebu.
Iako već sada potražnja za ekološkim voćem i povrćem umnogome premašuje trenutnu ponudu, pa tako i onu OPG-a Jakoliš, tržište zdrave ekološke hrane u stalnom je porastu, što će, nada se Jakoliš, dodatno potaknuti ostale proizvođače da povećaju sadašnju proizvodnju ekološke hrane, a same povećane količine bi razuvjerile potrošače u mit o ekološkoj hrani kao luksuzu i „egzotici" koju si ne može svatko priuštiti. Ekološko voće i povrće, kaže Jakoliš, trebalo bi biti dostupno svima tijekom cijele godine. Visoka kvaliteta proizvoda, poznavanje tržišta te stalno educiranje o načinima i trendovima u ekološkoj proizvodnji temeljni su faktori uspjeha u poslu Jakoliš. Osim kvalitetne zemlje, pogodne klime, načina proizvodnje, Jakoliš smatra da na „posebnu vrijednost" njenih proizvoda utječe i ljubav te predani rad kojeg ugrađuje u svaki sat svog posla. Za nju, ekološka proizvodnja nije samo posao, već način života koji je ispunjava i usrećuje. „Ja sam najzadovoljnija kada sam u svom vrtu, u prirodi, među svojim povrćem", opisuje Jakoliš svoju životnu i poslovnu filozofiju. Dalmatinska pionirka ekološkog uzgoja povrća i thereplica.ca voća utrla je put budućim potencijalnim proizvođačima, pokrenula tržište te dokazala da je uzgoj ekološkog voća i povrća dobar poslovni projekt utemeljen na sigurnoj potražnji i trendovima povećanja konzumiranja zdrave hrane.


Organski humus nezamjenjiv je u eko poljoprivredi te slabo zastupljen na tržištu na kojem vlada sve veća potražnja. Ako je Marica Jakoliš pionirka uzgoja ekološkog voća i povrća u Dalmaciji, onda Gorana Trtnja i njegov OPG Kuduz možemo nazvati pionirom uzgoja kalifornijskih glista i proizvodnjom organskog humusa u Dalmaciji. Trtanj je s uzgojem kalifornijskih glista počeo prije 30 godina u Sarajevu, a danas je na putu da razvije ozbiljan posao na hrvatskom tržištu na kojem je uzgajivača malo, a potražnja sve veća. Povećanjem površina pod ekološkim nadzorom, povećava se i potreba za organskim humusom (lumbrihumusom) koji je idealno gnojivo u ekološkoj proizvodnji. Tehnologija uzgoja crvene kalifornijske gliste podrazumijeva korištenje otpada kao hrane za gliste od koje nastaje visoko kvalitetno organsko-biološko gnojivo - lumbrihumus. Na taj način se zbrinjavaju ogromne količine stajnjaka, komine od masline i grožđa, biljni otpad s polja, kućni otpad koji se, uz prethodnu pripremu koriste kao idealna hrana za gliste. Gliste tu hranu prerađuju neutralizirajući štetne sastojke i neugodne mirise u kvalitetan ptwatches.com lumbrihumus. Taj isti lumrihumus se kroz različite poljoprivredne djelatnosti, poput maslinarstva, vinogradarstva, voćarstva, vrtlarstva, vraća u tlo pri čemu se zatvara ciklus tlo-biljka-životinja. Na taj način lumbrikultura, kako se naziva uzgoj crvene kalifornijske gliste, čuva i štiti okoliš, povećava organsku tvar u tlu i popravlja njegovu strukturu, pomaže razvoju flore, kako iznad tako i u tlu te razvija mikroorganizme koje tlo čine živim. Kako je i sam dobiven na prirodni način, lumbrihumus je nezamjenjiv u ekološkoj proizvodnji, u kojoj prinose može povećati i do 60%. Kako je potražnja na tržištu velika sa stalnom tendencijom rasta, pogotovo od strane ekoloških proizvođača, Trtanj je započeo novim ulaganjima povećavati proizvodne kapacitete čime će se povećati i broj legala. U tome mu je pomogla i darovnica PPZP-a.
Lumbrihumus Trtanj prodaje poljoprivrednicima, s naglaskom na ekološke proizvođače, i to na pragu te na tržnici u Zadru. Problem je što još uvijek ljudi nisu dovoljno educirani o korisnosti organskog humusa, stoga Trtanj radi i na edukaciji i informiranju proizvođača o svim prednostima lumbrihumusa u poljoprivredi, osobito ekološkoj. Osim samog humusa, Trtanj prodaje i legla glista, koja su osobito korisna vrtlarima u procesu kompostiranja. Gliste kupuju i ribiči. Bavi se i cvjećarstvom te proizvodi i plasira na tržište sadnice buhača, lavande, ružmarina i replicascores.ca sezonskog cvijeća (poput maćuhica, jaglaca, đirana).
Sve količine proizvedenog lumbrihumusa proda bez problema, jer ga na tržištu gotovo i nema. Svojim adutima Trtanj smatra kvalitetu i cjenovnu privlačnost proizvoda, no prije svega godinama stjecano znanje o proizvodnji i korištenju organskog gnojiva kojeg želi prenijeti i ostalim poljoprivrednicima te potencijalnim budućim uzgajivačima crvene kalifornijske gliste. Trendovi sve veće potražnje za ekološkom hranom i porast udjela ekološke poljoprivrede sigurne su naznake da će organski humus biti sve traženiji i korišteniji u budućnosti.

Nadin, ravnokotarsko mjesto u blizini Benkovca, u posljednje je vrijeme sve poznatiji široj hrvatskoj javnosti po svojim postignućima u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji zahvaljujući radu i entuzijazmu članova Udruge vinogradara i vinara - Nadin. Danas Udruga broji 12 članova koji su pod eko nadzorom, a nekoliko ovih pionira počelo se baviti ekološkom poljoprivredom, odnosno ekološkim vinogradarstvom još prije 12 godina dok u Hrvatskoj nije postojao ni Zakon o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Upravo su nadinski eko vinogradari i vinari svojevremeno donijeli prve ozbiljnije eko hektare Zadarskoj justwatches.ca županiji i bili poticaj i ostalim poljoprivrednicima da se uključe u ekološku poljoprivredu, i to ne samo na području svoje županije, već i šire. S pravom ih možemo nazvati predvodnicima ekološkog vinogradarstva i vinarstva u Zadarskoj županiji.
Jedan od renomiranih nadinskih vinara je Šime Škaulj, koji je dugogodišnju obiteljsku vinogradarsku i vinarsku tradiciju pretvorio u ozbiljnu proizvodnju na današnjih 4,5 ha s planom širenja, a od 2010. godine posjeduje i eko znak. Vrhunsku kvalitetu Škauljevih ekoloških vina potvrđuju i brojne nagrade i priznanja na različitim vinarskim manifestacijama. Škaulj proizvodi crna vina svjetski priznatih sorti Cabarnet souvignon, Merlot, Svirah i Couvee, te bijelo vino autohtone sorte Maraština. Svoja vrhunska, priznata i nagrađivana vina ovaj renomirani nadinski vinar prodaje bez problema jer potražnja iwatchcanada.ca za vinima vrhunske kvalitete raste (danas se pije 30% više vina nego prije par godina), a uz kvalitetu, svoje mjesto na tržištu je izborio i pristupačnim cijenama te ekološkom markicom. Dodatni potencijal vidi i na tržištu EU za koje planira razviti pouzdanu distribucijsku mrežu. Trenutno svoja vina prodaje na pragu, u restoranima u Zadru i okolici, delikatesnoj mesnici Lukin, suvenirnicama te dućanu Dobra vina u Zagrebu, a upravo kreće i prodaja u dućanu Vrutak u Zagrebu. Planira izgraditi i kušaonicu u kojoj bi promovirao i plasirao dio svoje vinske ponude. Tajna uspjeha nadinskih vinara, prema Škauljevim riječima, je, osim idealnog podneblja za proizvodnju vrhunskih ekoloških vina, stalne edukacije, konzultacija sa strukom i profesionalne moderne proizvodnje, zajedništvo. Oni si međusobno nisu konkurencija nego potpomažu jedan drugog zajedničkim snagama stvarajući prepoznatljivi brand te povećavajući količine.

Izvor: UNDP

 




 

Nagradna igra

Osvojite ulaznice za Biograd Boat Show 2019. Točan termin održavanja sajma je:
  •   16-20/02/2019
  •   10-13/10/2019
  •   17-20/02/2019

E-mail adresa:

Fotogalerija

Sitemap Top