• hr
  • en
  • de
  • it

U malom selu Kras na Krku čak 30 vila s bazenima

Ruralni turizam izuzetno je perspektivan, ali na području otoka Krka i Kvarnera danas još ni izbliza dovoljno iskorišten segment turističke ponude. Specifični vidovi ponude poput ruralnog i agro turizma danas, po procjenama stručnjaka, premašuju petinu ukupnog svjetskog turističkog prometa, dok se u »našim okvirima« još uvijek može govoriti tek o simboličnom udjelu tog segmenta.

Iako sa stanovitim zaostatkom u odnosu na susjednu Istru koja je u nas prva krenula u organizirano razvijanje tog oblika smještaja, i otočani posljednjih godina počinju krupnijim koracima stupati u smjeru razvijanja tog traženog i razmjerno lukrativnog turističkog proizvoda, kapitalizirajući sve ono što se na pojedinim dijelovima Bodulije još donedavno smatralo nedostatkom. Udaljenost od ljeti prenatrpane i turistima zagušene obale zajedno s ambijentalnom uščuvanošću nekih još donedavno polunapuštenih krčkih sela i zaseoka iz ljeta u ljeto prerasta u komparativnu prednost koju sve poduzetniji i iskusniji promotori ruralnog turizma koriste za sve kvalitetniju i sadržajima dorađeniju ponudu uluga boravka u temeljito obnovljenim ili pak iz temelja izgrađenim ruralnim vilama u kojima gotovo u pravilu guštaju gosti veće platežne moći od onih koji odsjedaju u konvencionalnim sobama i apartmanima.
Jedan od najzornijih primjera takvih trendova na otoku Krku zasigurno je Kras, mjesto u samom središtu otoka Krka, na području Općine Dobrinj. U tom naselju koje nastanjuje tek nekih dvjestotinjak duša ovog je ljeta u »pogonu« čak dvadesetak ruralnih vila s bazenima, luksuzno opremljenih i uređenih zdanja u kojima, udaljeni od vreve i gužve, posjetitelji uživaju u sadržajima koji uvelike odskaču od onih kakve nude iznajmljivači u velikim i jakim jadranskim turističkim centrima.

- Općina Dobrinj u ovom segmentu ponude ima stanovitu prednost u odnosu na druge dijelove otoka Krka utoliko što na našem području imamo dvadesetak naselja od kojih su samo četiri na moru, ističe Boris Latinović, direktor TU TZO Dobrinj, napominjući da je upravo ruralni turizam, a zbog nepostojanja većih hotelskih objekata na tom dijelu Bodulije, uz onu konvencionalnu »kućnu radinost« zapravo postao pravim motorom razvoja turističke ponude Dobrinjštine. Stavljanje starih, seoskih kuća u funkciju turizma, kao i gradnja novih, u »seoskom stilu« izgrađenih objekata uzelo je maha i vjerujem da smo na tom planu postali predvodnicima, barem što se otoka Krka tiče, napominje Latinović, ističući da je od tridesetak bazenima opremljenih kuća u Krasu njih 22 registrirano kao »kuće za odmor«.
- Taj vid turizma za nas je izuzetno važan jer pridonosi valorizaciji unutrašnjosti ovog područja i vraćanju života u mjesta u kojima se osim tih, danas zapravo i ne odvijaju bilo kakvi drugi oblici gospodarskih aktivnosti. Veseli me što se priča širi, što za našu ponudu i sadržaje zna sve širi krug gostiju, ali i što se uz to širi i baza pružatelja takvih usluga. Tome, uvjeren je direktor TU TZO Dobrinj, uvelike pridonose i organizirane akcije njegove Turističke zajednice, a koja nakon svake sezone organizira »Dane otvorenih vrata obiteljskog smještaja« u sklopu kojih svi koji se već bave ili se tek kane početi baviti ovom djelatnošću imaju mogućnost vidjeti primjere dobre prakse svih onih koji su u tom poslu već iskusni i uspješni. Latinović nije propustio primijetiti i da činjenica da se ruralne vile s područja Dobrinjštine ne nalaze na moru i nije neki poseban problem obzirom da je gostima, kad se i ako se i zažele mora, najbliža plaža udaljena tek kojih 10 minuta komforne vožnje automobilom. Slične dojmove o važnosti, značaju i potencijalu te vrste turističke ponude ima i dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina koji je ujedno i aktualni predsjednik TZ otoka Krka.
S obzirom da je Rab relativno malen otok na kojem je more, na kojoj god točki se nalazili, svega nekoliko kilometara udaljeno, ovdje ruralni turizam nije značajno razvijen. Velika većina smještajnih jedinica i ugostiteljskih objekata nalazi se uz more ili u blizini mora. Ideja je da se to promijeni, tim više što u središnjem dijelu otoka ima puno obradivih površina, a mjesto Mundanije, jedino koje nije na moru, čini se idealnim za razvoj ruralnog turizma. Grad Rab predviđa i poticaje za razvoj poljoprivrede, ali sve je to još uvijek u povojima.
Glavni aduti rapskoga turizma su brojne pješčane plaže i jedinstveni stari grad, koji su dovoljno jaka snaga za privlačenje gostiju. Trend koji je primjetan već godinama jest da turisti traže sve kvalitetniji smještaj, odnosno nije im više dovoljna bilo kakva sobica u kojoj će samo prespavati između dva odlaska na plažu ili u grad. U tom smislu pojedini privatni iznajmljivači nastoje što bolje urediti svoje apartmane i dvorišta, pri čemu su u zadnje vrijeme hit bazeni. Tim više što i država daje poticaje za njihovu izgradnju, što su brojni rapski iznajmljivači iskoristili. Kako ističu, izgradnjom bazena može se postići i do 30 posto veća cijena, a za trećinu može porasti i broj dana popunjenosti u sezoni. Uz bazen ide i uređen okoliš, pa su na otoku niknule apartmanske kuće, zapravo prave male vile s izuzetno atraktivnim dvorištima prepunima detalja. No nažalost to je još uvijek debela manjina, prevladavaju glomazne »kockaste« građevine namijenjene prije svega maksimiziranju broja apartmana. Koliko je to inzistiranje na kvantiteti, umjesto na kvaliteti, bilo pametno, pokazat će vrijeme, no činjenica je da su posljednjih godina privatni iznajmljivači ti koji se najviše žale na slabu popunjenost. Velike organizacije, poput Imperiala, s time nemaju problema, a uglavnom ih nemaju ni oni koji su pažljivo osmislili svoju ponudu. (I. B.)

- Iznimno me veseli spoznaja da je ruralni turizam, kao specifičan segment ukupne turističke ponude ovog u tom smislu iznimno jakog otoka, možda i najsnažniji upravo na području Dobrinjštine. To nije slučajnost i mislim da, osim poduzetničkog duha žitelja naših mjesta, dio zasluga za zamah te vrste ponude ima i lokalna uprava, zajedno s TZ-om. Naime, pred kojih desetak godina ovdje smo počeli smišljeno animirati domaće stanovništvo na bavljenje tom vrstom turizma, kazuje je Komadina, podsjetivši nas na niz organiziranih izleta kojima su predstavnici TZ-a i Općine Dobrinj žitelje tog dijela otoka godinama vodili u razglede sličnih objekata i sadržaja na području Istre.
- Činjenica je da je dio ljudi prepoznao i prihvatio ono o čemu im je tada govoreno te da se u međuvremenu ponuda i na našem području razvila, nastavlja općinski načelnik, ne skrivajući ni da su priliku za zaradu na ruralnom turizmu na Dobrinjštini prepoznali i iskoristili i brojni »vanjski ulagači«. Nije tajna da brojne starine ili zemljišta u nas već neko vrijeme kupuju ljudi koji s Dobrinjštinom, Krkom, a nerijetko niti Hrvatskom nemaju veze te koji tu dolaze upravo da bi realizirali svoj investicijki plan. Ni to nije loše jer sve skupa ipak rezultira razvojem, napretkom i obogaćenjem turističke ponude i sadržaja koji se nude, iako me uvijek nekako više veseli kad umjesto prodaje, naši domaći ljudi uspiju realizirati neki takav sadržaj u svojoj starini.
Priznajući da ni sam nije očekivao tako brz i intenzivan porast broja i rasprostarnjenosti objekata takve vrste, Komadina nije propustio primijetiti da do takvog »ruralnoturističkog zamaha« teško da bi došlo da se na području Dobrinjštine posljednjih godina nisu odvijala velika ulaganja u infrastrukturu, posebice gradnju vodovodne i kanalizacijske mreže, kao i u obnovu cestovne infrastrukture. Kaže i da »udaljenost od mora« u slučaju Dobrinjštine valja uzeti s dozom rezerve jer, objasnio nam je, niti jedna ruralna kuća za odmor izgrađena u bilo kojem od naselja Općine Dobrinj od mora zapravo nije udaljenija više od šest km!

Gosti više srednje klase željni mira
Krčki poduzetnik Zlatko Herić koji sa svojim poslovnim partnerom Marijom Rušinom upravo u Krasu već raspolaže dvjema ruralnim vilama s bazenima, objasnio nam je da se bavljenje takvom vrstom turističke ponude ni na koji način ne treba smatrati »lakim novcem«. 
- Posao uistinu jest isplativ, ali tek na duge staze i ukoliko svemu priđete s »realnih osnova«, napominje Herić i ističe da se kalkulacije kakve imaju mnogi koji se polakome i koji takve projekte nastoje realizirati isključivo kreditnim zaduženjem i na zemljištu kojeg ondje kupuju - u pravilu pokažu neisplativima. Na taj način prihod kojeg ćete ostvarivati teško da će pokriti teret financijskog zaduženja i tada sve zapravo postaje besmisleno. Najbolje i najisplativije je kad raspolažete nekretninom te uložite novac u njenu obnovu i opremanje, onda to uistinu ima računicu, objašnjava Herić koji razlog zamaha širenja takvih kuća upravo u Krasu, osim u ljepoti i poziciji tog otočnog mjesta, prepoznaje i u činjenici da su zemljišta na tom dijelu Krka razmjerno velika. To zasigurno pogoduje ovoj vrsti turističke ponude i sadržaja jer gosti koji odsjedaju u takvim objektima u pravilu inzistiraju na miru, tiši, intimi i udaljenosti od bilo kojeg oblika gužve i vreve, čak i onog iz susjedne kuće za odmor. Naš sugovornik opovrgava uobičajeni stereotip da su korisnici takvih objekata nekavi »bogatuni«, ali i da se kuće, koje se u pravilu iznajmljuju »u komadu«, koriste za lude tulume raskalašenih skupina mladih gostiju. Ovi potonji najčešće niti nemaju novca da bi ih unajmili, šali se Herić, napominjući da u tim kućama uglavnom odsjedaju normalni ljudi više srednje klase željni mira, odmora i druženja s članovima svoje obitelji ili najbližim prijateljima. - Bavljenje ovom vrstom turističke ponude podrazumijeva stalna ulaganja u održavanje i obogaćenje ponude. Gosti, a posebice oni koji vam se vraćaju, očekuju visoku razinu kvalitete ponude, a uvijek i neke pomake nabolje. Naravno, sve veća ponuda takvih objekata na tržištu pred sve nas na tom istom tržištu stavlja nove izazove pa je nužno kontinuirano ulagati u sve elemente koji takav oblik turističke ponude čine posebnim, zaključio je Herić od kojeg doznajemo i da se prosječna popunjenost takvih objekata kreće oko brojke od stotinjak dana (odnosno noći) godišnje.

Stranci napunili vile za Tijelovo
Za blagdan Tijelova u privatnom smještaju na području Dobrinjštine boravilo je 585 mahom stranih gostiju od kojih je velika većina odsjedala upravo u takvim kućama za odmor, i to u unutaršnjosti naše općine, kaže Latinović, ističući da je popunjenost takvih objekata osjetno dulja u odnosu na pokazatelje koje bilježe klasični turistički apartmani. Na području cijele Općine sad već imamo 102 takva objekta namijenjena ruralnom turizmu i mislim da još uvijek nismo desegli maksimum. Najviše je takvih kuća nedvojbeno u unutrašnjosti općine, a velika većina tih objekata na razini je četiri zvjezdice, kaže Latinović, napominjući da je nekoliko novijih kuća kategorizirano i s pet zvjezdica.

Izvor: www.novilist.hr



 

Nagradna igra

Osvojite ulaznice za Zagrebački sajam nautike. Točan termin održavanja sajma je:
  •   16.02.2022. - 20.02.2022.
  •   18.03.2022. - 20.03.2022.
  •   23.02.2022. - 27.02.2022.

E-mail adresa: