Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Picula: uvjeti života otočana mogu se poboljšati fondovima EU

Predsjednica Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja Europskog parlamenta Gesine Meissner i njezin zamjenik Tonino Picula protekli vikend su se u Kalima sastali s predstavnicima javnog i civilnog života na otoku Ugljanu, ribarima i poduzetnicima te posjetili Ribarsku zadrugu Sloga i luku u Veloj Lamjani.
Predstavljajući zadatke i ciljeve Međuskupine za otoke, eurozastupnik Tonino Picula kazao je kako je njihova snaga u tome što su svi posvećeni jednome cilju - da se kroz institucije i fondove Europske unije poboljšaju uvjeti života ljudi na otocima.
- I druge zemlje imaju otoke, borile su se s mnogim problemima i riješile ih. Pa preuzmimo njihova iskustva, njihova rješenja. To nije posao od ponedjeljka do petka, ti procesi traju godinama, ali postoji dobra praksa koja je pomogla otočanima u Europi da budu povezani s kopnom, s drugim otocima, da zadrže i stvore radna mjesta, napomenuo je Picula i dodao da je u traženju pomoći od europskih institucija problem ponekad u nama.
- Nemojmo biti prestrogi, nisu ni drugi u dvije godine riješili sve probleme i uzeli sav novac koji je bio na raspolaganju. Mi u našem sustavu lokalne samouprave već imamo tzv. tvorničku grešku koja nas sprečava da normalno komuniciramo s ostatkom svijeta. Rascjepkani smo i nejedinstveni, moramo napraviti rezove. To je naš domaći rad i baš me zanima koja će vlada ući u reformu lokalne samouprave, upitao je Picula te naveo primjer loše odrađenog posla državne i županijske vlasti u povezivanju otoka s kopnom, odnosno nepronalaženju novca za dodatne brodice kojima će se osigurati prijevoz učenicima s otoka na kopno, a ne da nekoliko sati gube vozeći se redovnom prugom.
Govoreći o pozitivnoj europskoj praksi i fondovima koji pomažu u financiranju i traženju rješenja, Picula je istaknuo kako sada na „svojoj strani imamo ljude poput Gesine Meissner, koja ne dolazi s Mediterana nego iz sjeverne Europe, ali možda baš zato Mediteran voli više od onih koji ga doživljavaju samo kao tanjur s oboritom ribom".
- Ona razmišlja problemski i siguran sam da ćemo u sljedećih nekoliko godina ostvariti zajedničke projekte. A što se tiče Mediterana, on, nažalost, gubi svoju romantičnost. Svjedoci smo ovoga što se događa u mediteranskim zemljama, u kojima godišnje pogine između 15 i 20.000 ljudi u pokušaju da se dokopaju bilo kakvog kopna u Europi. Sad su na udaru Italija i Malta, bit će sutra i Hrvatska, i to je ozbiljan problem koji može kompletno promijeniti odnos prema nama. Mi se moramo za to spremiti jer taj naš Mare Nostrum za puno ljudi postaje „Mare Monstrum". Ljudi nestaju, odnos prema moru se mijenja i zato treba voditi pametnu politiku, zaključio je Picula.