• hr
  • en
  • de
  • it

Imamo recept za milijun gostiju više

Već sada je vidljivo kako će i ovogodišnja predsezona u Hrvatskoj u ožujku i travnju proći u "kašljucanju" radi kasnog otvaranja hotela zbog Uskrsa koji je tek polovicom travnja i zimskog sna obiteljskog smještaja koji se na Jadranu ozbiljnije aktivira tek krajem lipnja.
A kada bi svaki privatni iznajmljivač u Hrvatskoj ove godine počeo sezonu prihvata gostiju samo jedan tjedan ranije u predsezoni, te jedan tjedan radio duže u posezoni, Hrvatska bi u 2017. godini ugostila 1,2 milijuna turista više nego lani i imala čak 8,4 milijuna turističkih noćenja više nego što ih je registrirala u rekordnoj prošloj godini.
I što je najvažnije, to bi se dogodilo u vrijeme bez gužvi, u proljeće ili ranu jesen kada Hrvatska ima i prostora i mogućnosti kvalitetno se posvetiti gostima. Usporedbe radi, da bi hrvatski hoteli sa sadašnjim kapacitetima povećali naš turistički promet za toliko, morali bi svi raditi cijela dva mjeseca duže!
Ima li u Hrvatskoj snage za takve promjene navika obiteljskog smještaja radi produženja sezone? Ako ćemo suditi po prvim potezima ministra turizma Garija Cappellija, ima nade. Jer, u svim dosadašnjim javnim istupima Cappelli naglašava potrebu aktiviranja obiteljskog smještaja, njegovu promociju i objedinjavanje uz ulaganje u kvalitetu.
Osim toga, upravo je najavljeno kako će na najvećoj Svjetskoj burzi turizma ITB u Berlinu u ožujku, hrvatski obiteljski smještaj na poziv Europskog udruženja obiteljskog smještaja (EHHA) biti prezentiran kao primjer dobre prakse za druge turističke zemlje. Pa, ako nas već drugi vide tako uspješnima u tom segmentu ponude, valjalo bi se onda i potruditi.
Osnovni cilj svih aktualnih strategija našeg turizma jest produžavanje sezone, koje se kao mantra ponavlja u svim turističkim raspravama. Pa iako se kod razgovora o produženju sezone prije svega i gotovo bez iznimke misli na hotele koji bi morali početi ranije primati goste, jasno je da će taj posao, bez aktiviranja privatnog smještaja na prihvatu predsezonskih i posezonskih gostiju, trajati puno duže. Jer, obiteljski smještaj u Hrvatskoj daleko je najbrojniji i u njegovim kapacitetima polovica je svega što Hrvatska u turizmu nudi tržištu.
S više od pola milijuna postelja u obiteljskom smještaju, već desetljećima se nismo uspjeli pomaknuti s izuzetno niske stope popunjenosti tijekom razdoblja pred i posezone, pa se turističko poslovanje apartmana, stanova i kuća za odmor za većinu iznajmljivača svodi na dva udarna mjeseca ljeta. Zbog toga prosjek popunjenosti te vrste smještaja jest samo 49 dana, što je daleko najniža iskorištenost turističkih kapaciteta u Hrvatskoj, ali i šire.
Svima u Hrvatskoj koji barem nešto znaju o turizmu i svjetskim trendovima savršeno je jasno da je najslabija karika naše ponude još uvijek nevjerojatno mali broj hotelskih kreveta koje stavljamo na tržište. Kako bismo osvijestili o kolikom se problemu radi, ilustrirajmo to podatkom da je Turska još davne 1989. godine godine imala isti broj hotelskih kreveta koji Hrvatska ima u 2017. godini!
Radi se o više nego skromnoj brojci od 163 tisuće postelja u hotelskim sobama koje Hrvatska nudi svjetskim putnicima, a kojih je tri puta manje nego takvih postelja u obiteljskom smještaju. Stoga ne čudi da je, dok se s pravom lamentira o potrebi gradnje novih hotela na Jadranu i čekanju na realizaciju takvih projekata, nužno vidjeti što se može učiniti s onim što imamo za turizam, a to je registriranih 492.134 kreveta u obiteljskim domaćinstvima, koja su najslabije popunjeni smještajni kapaciteti u zemlji.
Prema podacima istraživanja Fakulteta za management u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, a kojim je bilo obuhvaćeno oko tisuću iznajmljivača, procijenjeno je da se gotovo 250 tisuća građana Hrvatske bavi iznajmljivanjem u obiteljskom smještaju te tako nadopunjuje kućni proračun.
Pri tome je procijenjeno da više od polovine njih od takvog posla zaradi u jednoj sezoni između 5 i 10 tisuća eura. Isto istraživanje pokazalo je da privatni smještaj Hrvatskoj donosi ukupno oko 7 milijardi kuna turističkog prometa.
Iz svega toga jasno je kako baš u posteljama koje naši građani stavljaju na raspolaganje turistima leži najveći nedovoljno iskorišteni potencijal rasta turističkog prometa, osobito izvan glavnog dijela sezone. Pri tome najveće šanse ima Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj je trećina cijelog privatnog smještaja u zemlji s oko 120 tisuća postelja. A sve su one prazne u predsezoni i posezoni, baš kao i u drugim obalnim županijama.
Tako posljednji podaci Hrvatske turističke zajednice, temeljeni na sustavu registracije turista eVisitor, pokazuju kako je, na primjer, u svibnju popunjenost obiteljskog smještaja tek nevjerojatnih 5 posto. Ne čudi stoga da u obiteljskom smještaju (uključivo i seljačka domaćinstva), na razini cijele Hrvatske u svibnju postoji potencijal od 14,5 milijuna noćenja.
Od toga bi u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo 4,35 milijuna noćenja, Primorsko-goranskoj 2,34 milijuna noćenja, Zadarskoj 2,3 milijuna noćenja, Istri 2,18 milijuna noćenja, Šibensko-kninskoj županiji 1,29 milijuna noćenja te Dubrovačko-neretvanskoj županiji 1,17 milijuna noćenja.
Ništa bolja situacija nije ni u lipnju, kada je prosječna popunjenost svih kapaciteta obiteljskog smještaja u Hrvatskoj tek 19 posto, odnosno tek svaki peti krevet u privatnom smještaju na pragu pune sezone ima goste. Tako je obiteljski smještaj čak i u lipnju najslabije popunjena vrsta smještaja u Hrvatskoj, jer tada kampovi već imaju popunjenost od 30 posto, a hoteli 64 posto. Zato u lipnju obiteljski smještaj na razini čitave Hrvatske ima ukupni nerealizirani potencijal od čak 12 milijuna noćenja.
Ništa bolje nije ni u posezoni, kada je prosječna popunjenost obiteljskog smještaja u Hrvatskoj tek 21 posto. No, prava pustoš u obiteljskim domaćinstvima Hrvatske, koja se trudi svijetu poslati poruku da je destinacija za cjelogodišnji turizam, nastaje u listopadu.
Tada je tek 2 posto od oko pola milijuna turističkih kreveta u apartmanima i sobama za iznajmljivanje popunjeno, odnosno tek 10 tisuća postelja u toj vrsti smještaja. A da zanimanje za Hrvatsku postoji i tada, svjedoči hotelska popunjenost od oko 50 posto u tome mjesecu.
- Radi se o ogromnim resursima kojima hrvatski turizam može napraviti iskorak u produženje sezone. Potencijalna tržišta za obiteljski smještaj u predsezoni i posezoni su svakako Češka, Poljska, Mađarska, Njemačka, Austrija i Italija, kojima treba poslati poruku da ih u Hrvatskoj privatni smještaj čeka već od proljeća. Sada je trenutak za razgovore o takvoj strategiji za produženje sezone, koje nema bez udjela obiteljskog smještaja u tome prometu. Uskoro će se vidjeti gdje su nam problemi početka sezone 2017. pa temeljem toga valja krenuti ozbiljno u promjenu takvog stanja za 2018. godinu - kaže Selimir Ognjenović, direktor ID Riva Toursa iz Njemačke.
Čak i u srpnju, kada se javno govori o tome kako se traži krevet više na Jadranu, u obiteljskom smještaju je prošle godine bilo nepopunjeno čak 30 posto postelja, pa je ta vrsta smještaja čak i u tom vršnom mjesecu sezone daleko od mogućih ostvarenja s obzirom na kapacitete. U srpnju bi se moglo napraviti još 4,8 milijuna noćenja u obiteljskom smještaju kojih sada nema. U kolovozu se prosječna popunjenost obiteljskog smještaja penje na 78 posto, dok su u to vrijeme hoteli puni 98 posto, pa i tu ima prostora za još oko 3,4 milijuna noćenja u obiteljskim posteljama.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

 



 

Nagradna igra

Osvojite ulaznice za Biograd Boat Show 2019. Točan termin održavanja sajma je:
  •   16-20/02/2019
  •   10-13/10/2019
  •   17-20/10/2019

E-mail adresa:

Fotogalerija

Sitemap Top