• hr
  • en
  • de
  • it

25.06.2010. Bakrani ne daju svoj zaljev

Građani i gradska vlast u Bakru nemaju namjeru šutke prijeći preko nove devastacije njihova zaljeva, jednog od rijetkih fjordova na jadranskoj obali, koja, smatraju Bakrani, prijeti od budućeg koking postrojenja u Ininoj rafineriji na Urinju te pristaništa i transportnog traka za prekrcaj koksa. Potvrđuje to i nedavna izjava bakarskog gradonačelnika Tomislava Klarića, koji ističe da je Bakarski zaljev u svojoj povijesti podnio i prevelike žrtve kada je riječ o zagađenju okoliša te kako će Grad Bakar učiniti sve u svojoj moći da spriječi izgradnju nove luke za rasute terete odnosno koks, kao i prekrcajnog traka. Nove akcije pripremaju i građanske udruge s područja Bakra koje su već organizirale potpisivanje peticije protiv koking postrojenja što ju je potpisalo više od polovice ukupnog broja punoljetnih stanovnika.
Gradonačelnik Klarić također ističe ogorčenje dosadašnjim tijekom događanja oko izgradnje koking postrojenja, posebice pozitivnom ocjenom koju je dobila Studija utjecaja na okoliš, iako je upućen cijeli niz primjedbi na njen sadržaj. Isto tako, studija je i na zajedničkoj sjednici vijeća gradova Bakra i Kraljevice te Općine Kostrena ocijenjena neprihvatljivom, no sve te činjenice, kao i peticija, uglavnom nisu uzete u obzir.
- Već u odgovoru na primjedbu kojom smo upozorili na problem balastnih voda i privezišta, sam izrađivač studije navodi argument za odbacivanje projekta, budući da je rečeno kako je Bakarski zaljev trenutačno područje u kojem dolazi do ispuštanja najvećih količina balasta u Riječkom zaljevu. Potencijalno povećanje iskrcanih balastnih voda u zaljevu je 30 posto, i to bez spominjanja proširenja luke za naftne derivate, također investicije Ina rafinerije nafte Rijeka. Površnost u pristupu problematici ogleda se i u navodu kako u blizini nema izvorišta pitkih voda, iako je višekratno u stručnoj literaturi opisan sliv izvora Bakarskog zaljeva i potreba zaštite tih izvorišta. Institut za oceanografiju i ribarstvo navodi kako Bakarski zaljev predstavlja osobito područje pod značajnim utjecajem podzemnih voda te se kao takav može smatrati posebno osjetljivim područjem koje vjerojatno neće podnijeti daljnja opterećenja - kazao je Klarić.
Studija, također, nije obradila dokazana velika zagađenja podmorja kao ni kumulativni učinak svih postojećih i budućih projekata unutar zaljeva. Prema podacima kojima raspolaže Grad Bakar, u planu je proširenje luke za naftne derivate, a u projektima Luke i Lučke uprave Rijeka i proširenje luke Podbok te najavljena izgradnja RO-RO luke na platou bivše koksare. U međuvremenu će se izgraditi i kolektor oborinske odvodnje s ceste Sveti Kuzam - Križišće, što u Bakru vide kao još jedan nasrtaj na more i izvorišta pitke vode u zaljevu.
Da studija utjecaja na okoliš ima brojne propuste i praznine kojima su skrivene manjkavosti projekta, upozorava Klarić, dokazuje niz činjenica, na što su nadležna tijela već u više navrata upozoravana. Ono što Bakrane dodatno zabrinjava je mogućnost da će se na Urinju prerađivati i teški ostaci iz drugih MOL-ovih rafinerija te da će se u bakarskom zaljevu na brodove ukrcavati i koks iz drugih koking postrojenja. Iako iz Ine tvrde kako će se koking postrojenje koristiti isključivo za preradu teških ostataka nafte iz Rafinerije nafte Rijeka, bakarski gradonačelnik sumnja u istinitost takvih tvrdnji budući da, prema njegovim riječima, visina ulaganja ne opravdava takav, relativno mali, kapacitet proizvodnje.
- Cijeli niz propusta, manjkavosti i nedorečenosti, zajedno s vrlo sumnjivim načinom na koji je donesena konačna odluka Povjerenstva za ocjenu utjecaja na okoliš, ne daje nam razloga da vjerujemo obećanjima, već da ustrajemo u svojim nastojanjima da se odabere ekološki prihvatljivija tehnologija u sklopu druge faze modernizacije rafinerije na Urinju - zaključuje Klarić.

Najkritičnije točke
Najveći je problem, upozoravaju iz Grada Bakra, što u studiji nije posvećena pozornost najkritičnijim točkama zahvata, izgradnji skladišta, transportnih traka, privezišta i luke za rasute terete na jedinom preostalom nedevastiranom dijelu obalnog ruba u zaljevu.

Čestice koksa neizbježne
Kao kritične točke posebno su naznačene točke loma pokretnog traka za prekrcaj koksa, a sam ukrcaj u brodove, smatraju Bakrani, teško će se odvijati bez zagađenja zraka česticama koksa.

Izvor: www.novilist.hr



 

Nagradna igra

Osvojite ulaznice za 28. Zagrebački sajam nautike. Točan termin održavanja sajma je:
  •   17-21/02/2019
  •   24-28/02/2019
  •   20-24/02/2019

E-mail adresa:

Fotogalerija