Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

15.03.2010. Nove nedoumice u projektu kanala Pag - Košljun

Projekt kanala grad Pag-Košljun i dalje izaziva brojne nedoumice u Pagu, a jedna od glavnih jest građevinska zona u površini od 200.000 metara četvornih koja bi nastala nasipavanjem južnog dijela Paške uvale od državne ceste D-106 do Solane Pag.
Uređenje građevinske zone bi zapravo trebao biti usputni projekt pri gradnji kanala i podrazumijeva potpuno nasipavanje velike morske površine, gotovo cijelog južnog dijela uvale, a koja je u funkciji proizvodnje soli.
Građevinska zona se nalazi vrlo jasno naznačena u idejnom rješenju kanala Pag-Košljun koje je izradio institut Ires. Takva građevinska zona je trenutno najveća na otoku i izaziva brojne nedoumice te otvara brojna pitanja. Konkretno, na građevinskom zemljištu tako velike površine mogu se raditi apartmanske jedinice.
- Na takvim građevinskim površinama čista izgrađenost iznosi oko 18 posto, i to u tlocrtnoj površini - kaže Ante Vlahović, nekadašnji direktor tvrtke "Gortan", koja je gradila apartmansko naselje Gajac.
- To znači da bi se na toj površini moglo izgraditi između 1000 i 1500 apartmana, a kako prosječna vrijednost apartmana po metru četvornome na Pagu iznosi oko 1300 eura, to je vrijednost od oko 100 milijuna eura.
Međutim, uza sve to mnogi smatraju kako bi izgradnja novog apartmanskog naselja Gajac u Paškoj uvali značila i komunalni kolaps za Pag jer tako veliki broj stambenih jedinica zahtijeva i gradnju dodatne komunalne infrastrukture, a u pitanje bi možda došao i opstanak Solane Pag.
Prema Prostornom planu iz 2004. godine, predviđena je trasa kanala Pag-Košljun od pet kilometara, a po idejnom rješenju trasa kanala je dugačka 6,6 km. Dodatnih 1600 metara, prema idejnom rješenju, prolazi kroz područje koje treba nasipavati radi stvaranja građevinske zone.
Možda s pravom, možda ne, ali građevinska zona izaziva sumnju u stvarne namjere tvrtke "Moreuz" iz Zagreba koja je inicijator gradnje kanala.
Uz građevinsku zonu u Pagu, predviđen je i kamenolom u Košljunu iz kojeg bi trebalo izvaditi oko pet milijuna kubika kamena.
Tvrtka "Moreuz", prema sudskom registru, ima temeljni kapital od 20.000 kuna i jednog zaposlenog, a kao vlasnik tvrtke navodi se Želimir Doder, poduzetnik iz Zagreba. Doder je u Pagu prisutan od 1997. godine, kada je njegova tvrtka "Eurosped" od Grada Paga kupila 72 hektara zemljišta na Paškim rebrima za gradnju velikog turističkog naselja. Taj projekt je propao, a akteri toga posla su i kazneno procesuirani.
- Kanal grad Pag-Košljun je prvi put uvršten u Prostorni plan grada Paga 1984. godine, te ponovno 2004., i nitko se nikada nije bunio. Nitko nije bio protiv kanala ni kada se počelo govoriti da bi se taj projekt mogao uskoro realizirati. Smatram da je u cijeloj priči jedini problem ime Želimira Dodera i da je to glavni razlog što se u Pagu određene grupe protive gradnji kanala. Siguran sam kako se nitko ne bi bunio da je netko drugi vlasnik - kaže osoba dobro upućena u projekt kanala, ali i u političku situaciju u Pagu.