• hr
  • en
  • de
  • it

02.09.2010. U rujnu nam milijun gostiju donosi pola milijarde eura

Poznata je legenda o turističkoj slici Jadrana nakon prve kiše iza Velike Gospe: tada se počinju sakupljati ležaljke s plaža, slagati sjedalice na terasama, većina turističkih mjesta proteklog je vikenda spektakularno obilježila završetak svih svojih ljetnih programa na otvorenom, čak se i sezonski javni zahodi polako stavljaju izvan funkcije...
To vrijeme nepisanog završetka sezone na Jadranu jest vrijeme kada nam je svoje rezervacije i uplate za odmor u babljem ljetu već najavilo milijun turista, i to uglavnom inozemnih! Trebaju li nam oni uopće, želimo li produžiti sezonu, želimo li više zaraditi od turizma, pitanja su koja je logično postaviti baš ovih dana kada mali poduzetnici, zadovoljni uprihođenim na ležaljkama, krafnama, iznajmljivanju brodova, apartmana, "banana" i jet-skija... svečano pakirajući inventar objavljuju kako je za njih sezona gotova.
Takvom stavu dijelom pridonosi činjenica da im je većini turizam još uvijek usputna djelatnost (njome se bavi oko 60 tisuća domaćinstava) pa s prvim jesenskim obvezama prestaje i svaki njihov ozbiljniji angažman jer ih čekaju radna mjesta, škole, fakulteti.
Jednostavno, država je skrojila kalendar turističke sezone tako da, kada zahladi na "kontinentu", završava i sezona na moru. Barem u glavama vodećih političara koji već počinju glasne analize učinjenog, zbrajaju rezultate, zaradu, prihod, prebačaje, podbačaje.
Turizam prestaje biti važan u vrijeme kada učenici i roditelji već stoje u redovima pred knjižarama za knjige i pribor, studentima počinju prvi jesenski rokovi, ponovno se okupljaju političari i nameću se neke druge teme. I što ćemo onda s onim milijunom turista koji tek trebaju doći na Jadran u najljepšem kasnom ljetu?! Hoćemo li im objaviti da smo mi "zatvorili butigu" i da ostanu kući?!
Treba li nam njihovih pola milijarde eura za noćenja, hranu i piće, desetak milijuna eura boravišne pristojbe? Ako je suditi po tome kako se većina onih koji odlučuju odnosi prema posezoni, čini se da nam je to višak. A upravo predsezona i posezona su pravo vrijeme za bolju i veću zaradu od onih 58 eura koliko prosječno gosti ostave dnevno u našoj zemlji.
Posezonski gosti koji nisu došli samo radi sunca i mora izvan glavne špice sezone, mogu i žele potrošiti puno više na doživljaj, izlet, razgledavanje, ulaznicu, ali sve to im valja ponuditi. U tome glavnu riječ moraju voditi turističke zajednice kao one koje oblikuju i odgovaraju za destinacijsku ponudu, ali u rujnu se na prste jedne ruke mogu nabrojiti one koje još osmišljavaju svoja javna događanja onako kako to rade u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku, Opatiji, Rovinju..
Ako smo gostima već u predsezoni poručili da su stigli prerano jer se kod nas u lipnju još naveliko kopa, gradi, sadi i ruši, čime ćemo opravdati to što ni u rujnu nismo baš voljni odraditi posao kako bi svi koji su uplatili svoj odmor bili zadovoljni.
Svaka usluga koja bi se u mjestu, na plaži, restoranu ili javnom prostoru nudila i obogatila boravak posezonskih gostiju, značajno bi pridonijela da konačan prihod od turizma bude veći od lanjskih 6,4 milijarde eura, što je bilo za gotovo milijardu eura manje nego godinu prije.
Inače, lani je u rujnu Hrvatsku posjetilo 1,168 milijuna turista i rujan je značajno svojim rezultatima pridonio ukupno manjemu minusu u turističkoj 2009. Hotelijeri procjenjuju kako će rujan i ove godine donijeti, zajedno s kampovima, oko šest milijuna turističkih noćenja na Jadranu.
Sve hrvatske putničke agencije bilježe odlične najave dolazaka za rujan i listopad kada gotovo dvije trećine svih gostiju u Hrvatsku stigne organizirano. Prema svim pokazateljima bukinga za rujan, očekujemo i procjenjujemo da će on ove godine biti najmanje na razini lanjskoga, u kojemu je bilo 1,16 milijuna turista.
Dobre najave za rujan počele su stizati već u predsezoni i rujan se definitivno na Jadranu pozicionira kao pravi mjesec produženja turističke sezone, u kojemu se preklapaju odmorišni gosti, kongresi i poslovna putovanja - kazao nam je Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, s više od 600 članica.

Eduard Andrić: Ništa nije bajno!
Ne slažem se s ministrom turizma Damirom Bajsom kako je sezona divna i krasna. Nitko ne može osporiti da nam se povećao broj dolazaka i noćenja. No, vrijeme je da se prestanemo držati tih podataka o fizičkom prometu "kao pijan plota" i na osnovi njih ocjenjivati uspješnost sezone. Ključno je koliko ćemo novca zaraditi od turizma.
Bio bih sretan kada bismo ove godine uprihodili koliko i lani, odnosno oko 6,4 milijarde eura. Podsjećam, to je gotovo milijardu eura manje nego 2008. godine - kaže Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i ugostiteljstva.
On pojašnjava zašto se unatoč većem broju turista neće više i zaraditi od turizma.
- I ove godine neki su hotelijeri potiho snižavali cijene u strahu od slabijeg bukinga. Ruku na srce, većina naših gostiju je slabije platežne moći. Iz razgovora s ugostiteljima doznajem kako se narudžbe oborite ribe mogu izbrojiti na prste jedne ruke. I što kriti, brojni naši gosti donose sa sobom hranu, posebice oni koji pune privatni smještaj.
Međutim, najvažnije od svega jest to što mi ne znamo od turista izvući novac. Osim kreveta, sunca i mora, ne znamo osmisliti novu ponudu koja bi natjerala goste da više troše. Evo, bio sam na Cipru prije nekog vremena. Oni imaju 35 milijardi eura prihoda od turizma.
Prema toj brojci, naša zarada od oko 6,5 milijardi je smiješna. Nikako se ne smijemo zadovoljiti tom brojkom jer imamo sve potencijale da ostvarimo puno više - ističe Andrić.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr