Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Dajte nam vaše morske kukumare, bogati gosti plaćaju ih 100 dolara

Hrvatskoj se pruža prilika da na svoju vrlo skromnu listu izvoznih proizvoda uvrsti, vjerovali ili ne, morske krastavce, inače za europske prehrambene navike potpuno zapostavljene morske životinje koje uopće ne dolaze ne samo na dalmatinske trpeze, nego ih nema ni na listama europskih restorana.
Ako do toga dođe, najzaslužniji će biti Tajvanac Peter Chen, koji je posljednjih 15-ak godina biznis s tim neuglednim morskim životinjama razvio do neočekivano velikih razmjera, s velikim ambicijama da ga proširi na naš Jadran.
- Trenutno smo prisutni u Meksiku, gdje obavljamo izlov, a u San Diegu imamo tvornicu gdje obrađujemo i pripremano krastavce koji uglavnom završavaju u najelitnijim restoranima i hotelima u Aziji, prije svega Kini, Japanu i Tajlandu.
Također, izvozimo ih iz Turske i Indonezije, a na dobrom smo putu da taj biznis s morskim krastavcima proširimo i na Kolumbiju, te više zemalja srednje Amerike. Posjedujemo bogato znanje, iskustvo i kompletan know-how.
Morate znati da proces obrade morskih krastavaca za jelo nije jednostavan i zahtijeva izvrsno poznavanje materije. Ozbiljno smo zainteresirani da izvozimo morske krastavce i iz Jadrana jer su, koliko znam, iznimno dobre kvalitete. Tražimo pouzdanog partnera koji je spreman ući u suradnju s nama. Postoji više modaliteta suradnje, što ovisi, naravno, o tome kako se dogovorimo - specijalno za Slobodnu Dalmaciju otkriva nam Peter Chen.
Chen je već angažirao ljude u Hrvatskoj koji provjeravaju je li uopće moguće Hrvatsku uvući u taj biznis.
- Poznato mi je da je jedan dio zemalja te morske životinje stavio na listu zaštićenih vrsta te nije moguć njihov izlog. Mnoge su to učinile po inerciji premda nije postojala opasnost da budu ugrožene izlovom. Pogotovo što su morski krastavci na zapadu nejestivi.
No, istražio sam tu problematiku i odgovorno tvrdim da ih kontrolirani izlov, uz utvrđivanje vrlo preciznih godišnjih kvota, ne ugrožava. Zbog toga ne vidim pravog razloga da svoj biznis ne proširim i na vaš Jadran - kaže Chen.
Ako do toga dođe, za početak bi angažirao četiri ribarska broda s posadama i roniocima koji bi brali krastavce. Na kopnu bi, kako kaže, izgradio omanji pogon s 15-ak radnika koji bi odradili prvu fazu prerade, dakle, očistili ih i termički obradili, te spakirali u kontejnere za izvoz.
- Prije nego dođu na stol moraju se još nekoliko puta obrađivati po samo meni znanim receptima. Ako dođe do posla, računam da bismo godišnje, želimo li rentabilno poslovati, morali izvesti najmanje stotinu tona - kaže Peter Chen.
Inače, ova delicija, koja se servira uz druga jela, dostiže cijenu po jednoj porciji od gotovo sto dolara. Često se koristi u varivima i juhama u kojima okus njihovu inače poprilično bezličnom mesu daju aromatično bilje i začini. Za iznimno kulinarsko iskustvo, dobri poznavatelji ove delicije sugeriraju da kušate morske krastavce s umakom od ikre škampa u restoranu "Dexingguan". Inače, osim u Kini, ovo jelo možete pojesti i u Japanu.

Kakve su šanse da naš morski krastavac završi na jelovnicima ekskluzivnih hotela i restorana na Dalekom istoku?
U Ministarstvu poljoprivrede i ribarstva, pomalo iznenađeni da se netko zanima za taj biznis, tek su kazali kako nisu sigurni je li dozvoljen njihov izlov jer je to u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša.
- Sukladno važećem Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (N.N. 70/2009), čitav razred Holothruoidea - trpovi je zaštićen, odnosno sve vrste trpova iz Jadrana pripadaju kategoriji zaštićenih vrsta.
Novi Zakon o zaštiti prirode koji je stupio na snagu 6. srpnja 2013. godine ne definira zaštićene vrste, nego strogo zaštićene vrste i zavičajne divlje vrste.
Podzakonskim aktima koji su u pripremi definirat će se popisi strogo zaštićenih vrsta i zavičajnih divljih vrsta.
Donošenjem predmetnih propisa za zavičajne divlje vrste koje nisu strogo zaštićene omogućiti će se i komercijalno korištenje na održivi način uz dopuštenje ovog Ministarstva - kaže Ojdana Rajić Azinović iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
Ona pojašnjava da bi se morski krastavac, zapravo, mogao naći među onim zaštićenim vrstama čiji je kontrolirani izlov dopušten. No, sve bi moglo biti jasnije najdalje do kraja ove godine.
- Ja sam spreman pričekati. No, i dalje ću raditi na tome da u taj biznis uključim Crnu Goru i Albaniju. Kako sada stoje stvari, najprije ću krenuti s izlovom u Albaniji gdje nema nikakvih zapreka. Želim biti jasan, nemam interesa stvarati probleme i pomutnju, ugrožavati tu morsku vrstu. Ako se upustim u te poslove, želim da su svi zadovoljni i svi profitabilni, a izlov prirodan i kontroliran, te da može biti dugotrajan - zaključuje Peter Chen, koji ovih danas namjerava i osobno posjetiti Hrvatsku.

Srodnici ježinaca i zvjezdača
Trpovi ili, popularno, morski krastavci spadaju u veliki razred bodljikaša. Ove životinje su najbliži srodnici ježinaca i zvjezdača. To su isključivo morske životinje od kojih većina živi polusjedilački, pužući ili zakopavajući se u sediment. Manji dio vrsta su slobodnoplivajuće pučinske životinje. Trpovi probavljaju organsku tvar iz sedimenta koji gutaju, ili pak hranu iz stupca slobodne vode lijepe na svoja ticala i unose u usta.
Narastu do 35 centimetara duljine, a mrijeste se od kolovoza do rujna. Kao i kod svih ostalih bodljikaša, tijelo trpa se sastoji od pet jednakih zrakasto-simetrično poredanih dijelova. Izrazito je spor, a pokreće se puzanjem pomoću vodožilnog sustava. Tri zrake se nalaze na "trbušnoj" strani, dok su preostale dvije okrenute gore. Vijenac lovki se nalazi oko usta. U slučaju neposredne opasnosti, da bi onesposobio napadača, može izbaciti kompletnu utrobu koja se za vrlo kratko vrijeme regenerira.

Zaslužan za mladalački izgled
Morski krastavci i morski ježevi imaju sposobnost elastičnosti kolagena u svom tijelu i možda drže ključ očuvanja mladalačkog izgleda, tvrde istraživači s londonskog sveučilišta Queen Mary. Istraživači su pronašli gen za "molekule glasonoše", poznate kao peptide, preko kojih stanice, oslobađajući ih, govore drugim stanicama u tijelu što će raditi.
- Vjerojatno najuzbudljivije otkriće do kojeg smo došli tijekom naših istraživanja jest pronalazak gena koji kodiraju peptide i koji izazivaju brzo kočenje ili omekšavanje kolagena u tjelesnom omotaču morskih krastavaca - kaže vođa projekta, profesor Moris Elfick, s fakulteta za biološke i kemijske studije sveučilišta Queen Mary.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA