• hr
  • en
  • de
  • it

Tribina o kruzing turizmu - otvorila su se pitanja, sad trebamo odgovore

U sklopu projekta Urbanistička početnica u Art radionici Lazareti je održana javna tribina pod nazivom „Mogućnosti razvoja kruzerskog turizma u Dubrovniku". Na tribini su govorili ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik kapetan Antun Asić i stručnjak s Instituta za turizam Hrvoje Carić koji je autor studije razvoja kruzerskog turizma nastale 2007. godine. Oba predavača dali su nazočnima brojne podatke, svaki iz svoje perspektive gledanja na ovaj fenomen. Kapetan Asić govorio je o brojkama, veličini kruzera, broju turista, zaradi, dok je Carić govorio o posljedicama koje na okoliš ostavljaju kruzeri, ali i o rješenjima koja bi se mogla primijeniti. No sociološki aspekt kruzerskog turizma ostao je netakut.
Kapetan Antun Asić iznio je podatke Lučke uprave Dubrovnik te planove o prihvatu broja turista do 2017. godine, kao i svjetske trendove u turizmu ove vrste. A brojke kažu kako će ove godine u Dubrovnik doći oko milijun i 60 tisuća putnika do kraja godine, a do 2017. broj putnika planira se povećati na 1,5 milijuna. Putnici s kruzera, prema europskim istraživanjima, u luci troše u prosjeku 61 euro, a trend u svijetu je takav da se grade sve veći i veći kruzeri s većim kapacitetom prihvata putnika.
Asić se također osvrnuo na famoznu studiju o prihvatu turista s kruzera u Dubrovniku te je naglasio kako se Lučka uprava pokušava prilagoditi brojci od 8 000 turista u danu te kako je tijekom 2013. 29 dana broj turista premašivao tu zadanu brojku. Naglasio je kako cijenom Lučka uprava stimulira duži ostanak kruzera u luci. Kapetan je iznio i jedan manje poznat podatak kako se u dubrovačkoj luci tijekom 2012. zbrinulo 6.273 metra kubična krutog smeća s kruzera, 860 kubika otpadnih voda te 106 kubika motornih ulja. Zaključivši rečenicom kako je „smeće danas biznis".
Hrvoje Carić zapitao se gdje se to smeće zbrinulo i dao odgovor. „Na Grabovicu, koja nije odlagalište otpada, nego jedan brežuljak niz koji se baca smeće stiže i otpad sa kruzera i otpad iz grada, a tim otpadom bi se moglo gospodariti i tada bi on bio pravi biznis i ne bi zagađivao okoliš", kazao je Carić.
Prisutni su mogli čuti razne podatke iz znanstvenih studija o štetnosti balastnih voda s brodova u kojima se često nađu enterovirusi i razne bakterije koje preživljavaju u morskoj vodi, među ostalim i uzročnik kolere. Upozorio je na činjenicu kako kruzeri koriste gorivo koje ima znatno više količine sumpora, nego gorivo za automobile.
Kazao je kako je opravdano sumnjati da kruzeri u Jadranu čine razne prekršaje, koji nisu sankcionirani, a kao dokaz toj tvrdnji dao je podatke američke obalne straže koja raspolaže satelitima, brodovima i vrhunskim nadzorom u kojoj je zabilježeno 104 slučaja nedozvoljenog odlaganja otpada s kruzera.
„Pa ako se kruzerske kompanije u takvom okruženju gdje se brodove nadzire na sve moguće načine usude ispustiti otpad u more, zašto to ne bi napravili i u Jadranu, gdje ih na otvorenom moru nitko ne nadgleda?", zapitao se Carić.
Ono što je vrlo zabrinjavajuće i što autorica ovih redaka još nije čula jest činjenica da je podmorje gruške luke vrlo vjerojatno zagađeno teškim metalima kao što su cink i bakar, koje otpuštaju premazi s dna velikih brodova, Carić je i tu ponudio rješenje kao što je silikonski premaz, koji nije štetan.
Nakon izlaganja razvila se zanimljiva rasprava. Među mnogobrojnim zainteresiranima u Lazaretima bili su turistički djelatnici, konzervatori, političari, građani koji žive u zidinama...
Na pitanja koja su otvorena na žalost nisu mogli potpuno odgovoriti ni kapetan Asić ni dr. Carić. Ali dobra je i optimistična bila i ova rasprava, koja je okupila 100-tinjak sudionika i otvorila pitanja. A kad se postave prava pitanja već smo došli i do pola odgovora.
Dubrovniku trebaju ovakve tribine, ali i jedna ozbiljna sociološka studija, koja bi mogla prikazati što se događa s gradom i njegovim stanovništvom te kvalitetom života i rada uslijed povećavanja broja turista s kruzera.
Među sudionicima tribine bili su gradonačelnikov savjetnik Rikard Rosseti, bivši gradonačelnik Vido Bogdanović, konzervatorica Maja Nodari, predsjednik dubrovačkog SDP-a Mladen Gojun i mnogi drugi, a moderator je bio novinar portala Dubrovniknet.hr Luko Brailo.

Izvor: www.dubrovniknet.hr