• hr
  • en
  • de
  • it

Svaki incident u Jadranskom moru bio bi smrtni udarac turizmu

O

d kad je Vlada RH dala prve dozvole za istraživanje plina i ugljikovodika u podmorju Jadrana, mnogi stručnjaci koji se bave pravom mora, ističu kako je previše nepoznanica i netransparentnosti oko cijelog posla. Change.org lansirao je ovih dana online peticiju u kojoj se između ostalog kaže kako je jadranska regija jedna od svjetski najdragocjenijih i najcjenjenijih destinacija.

"Hrvatski Jadran služio je milijune europskih turista mnogo desetljeća. Turizam je najveći doprinos hrvatskom uslužnom sektoru i njegov prihod od nekoliko milijardi eura godišnje čini značajan dio nacionalnog BDP-a. Pozitivni učinci turizma osjećaju se u cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu - u povećanom opsegu poslova ne samo u turizmu i uslužnom sektoru, nego i u svim ostalim sektorima. Svaki posjetitelj očaran je prirodnim ljepotama hrvatskog Jadrana. Eksploatacija nafte i plina ozbiljno bi narušila i ugrozila ljepotu netaknute prirode i kulturu turizma koja je od vitalnog značaja za ekonomski opstanak mora i priobalja. Cijeli proces bušenja podmorja stvara zagađenje i štetan je i za ljude i za cjelokupni morski svijet. Naftne platforme stvaraju i otpuštaju otpad - otpadne isplake i metalne strugotine, uključujući toksine kao što su olovo, živa, krom i benzen - izravno u more. Samo jedno bušenje platforme može otpustiti 90.000 tona isplake i metalne strugotine u more, zagađujući ga i ugrožavajući morski život i kvalitetu vode. Osim platformi za bušenje, svakim prometovanjem tankera ovim morem riskira se daljnje zagađenje, budući da se svake godine 635 tisuća tona sirove nafte iz plovila izlije u Sredozemno more. Sve to duž kilometara zaštićenih morskih područja, s više od tisuću hrvatskih otoka i otočića. Najvažnije nacionalno prirodno bogatstvo, Jadransko more, mora biti zaštićeno. Apsolutno je jasno da ovaj projekt nije u skladu sa zaštitom hrvatskog dijela Jadranskog mora i on mora biti zaustavljen", navodi se u peticiji.

Oglasio se jučer i ravnatelj Nacionalnog parka Kornati Robert Bobinac, koji je iskreno zabrinut jer će se jedna od bušotina nalaziti pred jednim od hrvatskih bisera.

Ni s pravne strane, situacija nije ništa manje zabrinjavajuća. Barem tako kaže županijska vijećnica Akcije mladih Marjana Botić koja je magistrirala na Pravnom fakultetu u Splitu na temu "Zaštićeni dijelovi pomorskog dobra". Botić je nedavno uputila pismo Vladi RH kojim traži jasne i nedvosmislene odgovore na mnoge nepoznanice vezane za ugovore o dodjeli dozvola, koji je sam po sebi pravnički upitan jer sadrži terminologiju koju zakon ne poznaje. Vlada ne odgovara, a sve skupa podgrijava sumnju da je posao bušenja plina i ostalih ugljikovodika prepun crnila.

- Samo kad vidite predsjedničku kampanju u kojoj Kolinda Grabar Kitarović, inače bivša veleposlanica RH u Sjedinjenim Američkim Državama kaže da u cijelom poslu nema Amerikanaca, dovoljno vam govori o tome kakvi ljudi vode ili žele voditi državnu politiku na najvišoj razini. Ona ne zna da je jedan od koncesionara i američki Marathon Oil, ali na stranu taj primjer, puno je važnije da naša javnost zna kako je dno polja 9, 10, 11, na nekih 6 kilometara od Kulfa kod Dugog otoka. Umjesto informacija koje nam je Vlada dužna dati, mi imamo na djelu kršenje ne samo hrvatskih, nego i međunarodnih zakona, rekla je Marjana Botić.

Smatra kako je ovo napad na posljednju vrijednost koja je ostala u hrvatskim rukama, a to je prostor i more, izravnim ugrožavanjem turizma ili onoga što čini 26 posto BDP-a. Po županijskoj vijećnici, osnovna nepoznanica je što se buši i istražuje. Plin ili nafta? Kojom metodom?

- U Americi imate definirane tzv. MPA - Maritime Protection Area područja. To su područja u kojima su toliko razrađeni propisi i u kojima se točno zna što se može događati u određenom kvadrantu. Ti propisi označavaju do detalja čak i kombinirana područja u kojima je moguće bušiti, ali istovremeno imati turizam i prometne koridore. Nije to, kao kod nas, definirano samo pravom neškodljivog prolaza. Kontrole su toliko rigorozne da helikopter Obalne straže satima leti za vama i baca u more markere da bi otkrili ispuštate li iz broda nedopuštene tvari u more. Pitam se ja tko kod nas nadgleda i štiti more? Istina, i u Meksičkom zaljevu se prije dvije godine dogodila ekološka katastrofa nakon havarije platforme British Petroleuma, ali šteta koja je nastala je popravljena baš zbog toga što su se pravila igre znala prije nego što je došlo do ove nesreće, nizala je Botić naglašavajući da ona nije "a priori" protiv istražnih radova i u konačnici eksploatacije pronađenih ugljikovodika, ali sve mora biti u interesu hrvatskog naroda, stvarnog vlasnika hrvatskog podmorja, a ne aktualne ili bilo koje druge vlade koja nije vlasnik, nego samo upravitelj hrvatskih resursa.

Ono što najviše smeta županijsku vijećnicu Akcije mladih jest što najznačajniji hrvatski stručnjaci za pravo mora, nisu uključeni u ovaj posao oko bušenja nafte i plina u Jadranu. Po njoj je čak i upitna upotreba pravnih termina jer hrvatski zakoni ne poznaju instituciju dozvole za ovakve vrste poslova, nego samo koncesije. Pravnički tumačeno, dozvola za eksploataciju ne postoji.

Da je cijeli posao oko bušenja jadranskog podmorja netransparentan, potvrđuje i vodeći hrvatski stručnjak za pomorsko pravo prof. Dragan Bolanča s Pravnog fakulteta u Splitu.

- Najbitnija stvar kod takvih poslova je koncesijsko područje i iznos koncesije. No, najveća nepoznanica su mjere zaštite. Kako mi živimo od turizma, svaki incident u poluzatvorenom moru kao što je Jadransko, bio bi smrtni udarac. Vidim da su cijeli posao napale i EKO udruge, napose zbog izostanka Strategije zaštite okoliša RH. Štoviše, i ovo je primjer da ne postoji volja da se precizno definiraju interesi RH i pravci njenoga razvoja, kaže prof. Bolanča dodajući da ipak ne vjeruje da Vlada na cijelom ovom poslu nije angažirala referentne stručnjake.

Na nedostatak informacija žali se i načelnik Općine Sali Zoran Morović. Naime, Općinsko vijeće Sali još nije raspravljalo o bušenju u akvatoriju njihove općine.

- Sigurno ćemo o tome raspravljati i donijeti zaključke, ali kad budemo raspolagali s više podataka. Za sad ih nemamo, ali poručujemo oprez jer su naši otoci nešto najvrjednije što Hrvatska ima. Vrhunska ekološka zaštita tog posla je ono što ne smije doći u pitanje, rekao je saljski načelnik.

Izvor: www.zadarskilist.hr