Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Pitanje platformi u Jadranu je pitanje života i smrti za sve one koji žive od turizma

U dubrovačkoj Gradskoj vijećnici okupilo se mnoštvo građana koji žele sudjelovati u javnoj raspravi o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu. S pola sata zakašnjenja izlaganje je počelo, a izlagače su u vijećnici dočekali i transparenti s porukama, koje upozoravaju na štetu koju bi buduće naftne platforme mogle napraviti u Jadranu. Javno izlaganje organizirala je Županija, a zbog kašnjenja zrakoplova iz Zagreba zakasnili su i ravnateljica Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić, kao i voditelj tima izrađivača Studije Mirko Mesarić.

Štete, intervencije i oprema obveza su investitora, a kako i koliko će to biti ovisi o rezultatima istraživanjima, odgovorila je Dorić. Mesarić je dodao kako vjeruje da će Crna Gora i Albanija poštivati sigurnosne uvjete. Nakon puna četiri sata završilo je javno izlaganje.

Marija Mrgudić predsjednica Općinskog vijeća općine Orebić pitala je što će se dogoditi ako se ustanovi da nema nafte ni plina, a dogodi se šteta za okoliš. Tko će onda platiti tu štetu, što po tom pitanju kažu ugovori?
Ana Štuk iz udruge "Za Orebić" rekla je kako su oni sudjelovali u brojnim javnim raspravama u kojima svi gube. "Mi pročitamo to mnoštvo stranica, napišemo primjedbe, govorimo o njima i o našim primjedbama odlučuje izrađivač studije i uvijek smo izigrani. Ovo je samo paravan demokratskom vođenju investicija", konstatirala je.

"Zakoni EU prestaju na Prevlaci. ESPO nije dovoljno jak. Rekli ste da ne možete napraviti crni scenarij jer se u Jadranu nikad nije dogodio. Pitam možete li napraviti scenarij za katastrofe u Crnoj Gori i Albaniji? Pitanje bilo kakve odštete nije odgovoreno. Tko to plaća i kako?", pitala je gospođa Rogošić.

Profit se računao dok je nafta bila na 80 dolara po barelu. Što je dokaz da se sadanšja procjena zarade ne može garantirati za pet - šest godina, odgovorio je Mesarić. Za toksični otpad je kazao kako postoje pravilnici o zbrinjavanju istog, a za nadzor nad talijanskim platformama kazao je kako Hrvatska nema nadzor.

Hrvoje Kukuljica pitao je računa li Vlada kolika će biti cijena nafte u budućnosti i što će se dogoditi ako cijena padne upola? "Naše je gospodarstvo je nekonkurentno i nećete ga nikako prodati Amerikancima jer oni mogu to nabaviti jeftinije. Ne treba se naše gospodarstvo nsalanjati na naftne platforme", dodao je Kukuljica.

Tonći Brautović pitao je kako će se zbrinjavati toksični otpad sa platformi u kojem se dokazano nalaze teški metali."Mene zanima kako ćete zaštitit podmorje?" - pitao je Brautović.

Paula Lovrić iz Splita pitala je kako Hrvatska kontrolira talijanske platforme ili crnogorske u budućnosti?

Svjetlana Jelavić, predsjednica Društva arhitekata Dubrovnika kazala je kako je eksploatacija ugljikovodika nije spojiva s turizmom. Dodala je kako je jasno iz studije da će istraživanje i eksploatacija ugljikovodika utjecati loše na okoliš tako i na turizam i da bi se trebali odlučiti ili za jedno ili za drugo.

Đuro Capor pitao je Mesarića kako to on nonšalantno ignorira mišljenja naših znanstvenika sa dubrovačkih instituta. "Kako se studija može zvati Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš? Dakle Vi već znate da će imati veliki utjecaj i dalje se s tim ide dalje. Znači nema šanse da se taj projekt zaustavi", rekao je Capor prigovorivši izrađivaču studije. "Vi gospođo Dorić nas bušite u zdrav mozak. Niste osoba koja je kompententna odgovarati na pitanja vezana za studiju, nego kao pr-ovac stalno ponavljate jedno te isto. Brinem se za ovu mladu ženu kako će buduća desetljeća proživjeti sa stigmom da je sudjelovala u ovom projektu. Nula je posto šanse da ova studija padne, a mi svi ovdje koji sudjelujemo i u plaćanju te studije smo izigrani", kazao je Capor.

Dubravko Garbin pitao je koliki će se postotak te zarade dati priobalnim županijama? Pitao je i tko će to kontrolirati ta istraživanja, kad mi nemamo ni obalne straže. "Mi na žalost ovdje lajemo na mjesec. Sudjelujemo u raspravi, ali će vjerojatno kao i prije sve primjedbe biti odbijene. U ime Živog zida najavljujem sakupljanje potpisa za referendum", istaknuo je Garbin.

Dorić je odgovorila kako investitor mora napraviti plan moguće katastrofe, plan intervencije i svu opremu, a taj plan provjerava i odobrava Agencija za ugljikovodike.

"Pitanje inducirane seizmičnosti je spomenuto i u Zagrebu i bit će dodano u Studiju. Negativno djelovanje seizmičnosti je ustanovljeno na jaja i mladunce morskih životinja. Mi smo radili detaljna istraživanje o svim vrstama u Jadranu uključujući i sve vrste riba, ali nismo s tim htjeli opetrećivati studiju, ali tražit ću da se i taj dio istraživanja doda", odgovorio je na primjedbe izrađivač studije Mislav Mesarić. Izrađivača studije branio je Rajko Barbir iz Ploča dodavši kako je studija dobra. "Čuli smo i čut ćemo puno razloga protiv, a ja bih htio čuti razloge za", kazao je Barbir.

"Radi se o agresivnim radnjama u osjetljivo područje krševitog jadranskog dna. Tvrtke koje su odabrane, rečeno mi je od ljudi koji znaju, problematičnima su se pokazale u svijetu. Smatram da je ova studija nedostatna i da treba napraviti novu", kazala je županijska vijećnica MOST-a Ana Musa. Dorić je odgovorila kako je sve rađeno po zakonu te kako su određene zelene udruge i portali iznosili netočne informacije o tvrtkama koje su izabrane za istraživanje. Dodala je da su ti incidenti na koje se referiraju udruge nedokazani i da se ne mogu povezati s izabranim tvrtkama.

Ana Bratoš Cetinić iz Instituta za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku pitala je Mesarića zašto se nisu koristile simulacije crnih scenarija u Jadranu? Kazala je kako je cilj ove Strateške studije uključiti građane u raspravu. Rekla je kako je za katastrofu dosta 2 minute, a ne 4 mjeseca ili 5 godina. Objasnila je kako je moguće da će se na platformama naseliti novi morski organizmi iz balastnih voda te je pitala zašto studija o tome ne govori uopće? Mesarić je odgovorio se na svakom prostoru drugačije širi nafta te da se trenutno ne zna gdje će se bušiti, pa se ni simulacije crnih scenarija ne mogu raditi. U svezi balastnih voda, kazao je kako postoje pravilnici koji njih reguliraju.

Dijana Tomašević - Rakić v.d. pročelnice županijskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša kazala je kako se javno nadmetanje obavilo prije Strateške studije i kako je to znak da se prejudiciralo rezultate studije. "Tražili smo da se buffer zona udalji od obale više od sadašnjih 10 i 6 kilometara, niste to uvažili", kazala je Tomašević - Rakić te je još dodala nekoliko primjedbi na proceduru, kao i da je studija zanemarila seizmičke utjecaje. Barbara Dorić odgovorila joj je kako se Studija o utjecaju na okoliš prema zakonu radi ukoliko dođe do eksploatacije.

"Mi trenutno ne znamo što imamo. Moramo istraživati da bi to saznali i je li to dovoljna količina za komercijalno iskorištavanje. Kad to otkrijemo radit će se Studija o utjecaju na okoliš koja će pokazati može li se tu raditi ili ne. Kad je riječ o istraživanju buke, riječ je o 4 mjeseca buke u pet godina, a nigdje nije dokazano da buka utječe na smrtnost morskih životinja. 2003. radilo se prvo sezmičko snimanje Jadrana i ja Vas pitam gdje ste bili tada?", odgovorila je Dorić Kožulu. Mesarić je kazao kako je ovo prva studija i da očekuje zabranu istraživanja na još nekim područjima.

Ravnatelj Instituta za more i priobalje Valter Kožul pitao je zašto je Studija iznesena sada, a istraživanje se već odradilo? "U vašem nastupu se vidi interes da sve prikažete ljepše. U ovoj studiji nema crnog scenarija. Što će se dogoditi uslijed izljeva nafte? Moramo paziti i mi, ali i na ono što rade Crnogorci i Albanci. Mi živimo od ribe i turizma, a ovdje o tome nije dovoljno rečeno. Ulazimo u jedan ruski rulet u kojem država može biti na dobitku, a mi koji živimo tu možemo propast", kazao je Kožul. Zaključio je kako su znanstvenici iz Instituta protiv ovog projekta, a za alternativne izvore energije.

Barbara Dorić kazala je kako platforme neće biti puno veće od velikih kruzera. "Mi već 40 godina u Jadranu bušimo i proizvodimo, a turizam raste i nitko ne zna što mi radimo. Mi danas koristimo 45 % naftu i 25 % plina, a sunce, vjetar i voda su nepredvidljivi i na njih se ne možemo oslanjati. Nafta i plin nam trebaju, a trebaju i turizmu", odgovorila je.

Jedina dobra vijest ove Studije koju sam pročitao, iako je jako dosadno štivo, jest što ste izbrojali prugaste dupine u Jadranu, kazao je Nikola Duper, dodavši kako nije istina kako se naftne platforme neće vidjeti s obale. Kazao je kako turizam zapošljava veliki dio ljudi, pogotovo od Pelješca do Prevlakete je dodao kako postoje alternative nafti. "Pitanje platformi u Jadranu je pitanje života i smrti za sve one koji desetljećima žive od turizma", zaključio je Duper, a građani su ga pozdravili aplauzom.

Barbara Dorić odgovorila je kako se u meksičkom zaljevu dogodila katastrofa na naftnom polju, a nakon toga su podignuti standardi sigurnosti, a da se nesreće najviše događaju na tankerima, koji svakodnevno prolaze kroz Jadran. "Jadran se buši već 40 godina, ali nikada po ovako strogim kriterijima", istaknula je.

Pepo Piteša pitao je Barbaru Dorić je li ikada posjetila mjesta na kojima su se dogodili veliki izlijevi nafte. "Ni Amerika nije bila na to spremna. Teritorij je devastiran i danas, a mi ćemo riskirati i ovdje vam više nema života ako se to dogodi. Ja sam protiv toga", kazao je Piteša.

Mirko Mesarić opisao je vrste životinja koje žive u Jadranu te kako bi istraživanje i eksploatacija utjecali na njih. Preporuka stručnjaka je procijeniti prirodne kapacitete pojedinih područja i procijeniti utjecaj na ta područja. Kazao je da se je preporuka da se područja gniježđenja oko pučinskih otoka u širini od 1 kilometara izdvoji iz polja istraživanja i eksploatacije. Dobri dupin i glavata želva kao i velike ptice će biti među najugroženijm vrstama. Pozitivne posljedice, smatra Mesarić je što će u krugu oko platforme biti zabranjen ribolov i sve ostale aktivnosti. Studija je također procijenila kako se istodobno istraživanja mogu raditi na samo tri polja. Također je zaključak kako se nesreće manje događaju na plinskim, a više na naftnim platformama.

Prikazao je i objasnio tehnologiju izrade tehničkih bušotina i eksploatacijskih platformi, koej se razlikuju ovisno o dubini mora. tako bi u sjevernom, srednjem i južnom Jadranu bile korištene različite tehnologije. "Od 1955. godine tijekom istraživanja dogodilo se oko 355 erupcija nafte, od kojih je 2 do 15 posto završilo curenjem nafte u more", kazao je Mirko Mesarić dodajući kako su nesreće rijetke, ali ih ne treba isključiti.

Dorić je objasnila kako se dozvole za istraživanje daju na pet godina. Tijekom tog razdoblja radi se 3D seizmičko snimanje i istražno bušenje. "3D seizmika traje oko 2 mjeseca, potom se radi analiza snimki, a ukoliko se dokaže postojanje ugljikovodika, radit će se bušenje što traje oko 4 mjeseca. Ukoliko se pronađu komercijalne količine energenta treba napraviti studiju o utjecaju na okoliš, pa dozvole itd. Ukoliko se krene s eksploatacijom to će biti velika korist za državni proračun. Pedeset i pet posto zarade od bušotina išao bi u državni proračun, a 45 posto investitoru. Dio toga ide u obliku naknada, odnosno novcu, a dio u sirovini", kazala je ravnateljica Agencije za ugljikovodike.

Izlaganje je počela Barbara Dorić, koja je među ostalim istaknula da na Jadranu danas djeluje 38 naftnih platformi i 18 plinskih na talijanskom dijelu. Objasnila je kako su istraživanja rađena i prije. Dodala je kako je svemu prethodio Zakon o rudarstvu, koji je omogućio istraživanje novih istražnih prostora. "Došli smo do zaključka da ćemo se koncentrirati na epikontinentalni pojas najmanje 10 km od obale i 6 km od otoka", kazala je Dorić.

Izvor: www.dubrovniknet.hr

ARHIVA