Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Mostom i podmorskim tunelima povežimo Vinišće, Drvenik, Šoltu i Brač

Tek što su rasprave oko povezivanja hrvatskog sjevera i juga mostom preko Pelješkog kanala utihnule, među splitskim inženjerima ozbiljno se raspravlja o sličnoj ideji. Osokoljeni vijestima iz Bruxellesa da će EU financijski poduprijeti gradnju pelješkoga mosta, inženjeri predlažu cestovnu vezu između Vinišća, Drvenika velog, Šolte i Brača, koja bi splitsko i trogirsko područje spojila s otocima.
Projekt je u povojima, pa nitko ne želi preuzeti autorstvo dok ne dobije jasnije konture, a da bi se s detaljima išlo na uvid pred širi auditorij, no struka ga pozdravlja kao originalnu ideju koja jest futuristička, ali je i ostvariva.

Jadranska metropola
Za testiranje medijske javnosti pomno je odabran tajming, jer se upravo kuhaju izmjene Županijskog prostornog plana, a u kojem bi se mogle predvidjeti i situacije da se jednom zaista dogodi povezivanje Splita i Trogira s otocima ispred njih. Dapače, izgradnja podmorskih tunela, mostova i cesta kojima bi Split dobio trbuh i postao metropolom Jadrana, prema grubim procjenama stajala bi manje od gradnje pelješkog mosta. Poveznica koja se predlaže sastoji se od tunela i mostova čije je ishodište na obali, u području Vinišća, odakle bi se potopljenim tunelom, na dubini između 20 i 30 metara kroz more, oslonjenim na stupove i naglavnice temeljene na morskom dnu, povezalo kopno s Drvenikom velim. Zatim bi se otvorenom trasom ceste preko Drvenika velog ponovno ulazilo u podmorje tunelom istih karakteristika i gabarita koji izbija na Šoltu. Ta otočna cestovna trasa izbijala bi na Splitska vrata, morsku razdjelnicu između Šolte i Brača, a koju bi prelazila mostom visine 50 metara, da bi se omogućio nesmetan brodski promet i došlo do cilja - otoka Brača.
Ideja vodilja ovog projekta nesagledive su razvojne mogućnosti srednjodalmatinskih otoka, a poglavito najvećeg među njima - Brača. Taj otok, koji volimo uspoređivati s Maltom, pa govoriti da bi mogao biti "država za sebe" permanentno pogađa depopulacija, unatoč odličnim trajektnim vezama Split - Supetar. Tako na obalnoj površini veličine Brača egzistira više od 200.000 stanovnika, što je oko petnaest puta više od stanovnika najvećeg dalmatinskog otoka veličine čak 395 kilometara četvornih.
I još nešto: realizacijom ove veze naj-turističkiji otok Hvar bio bi udaljen tek 20-ak minuta, a otok Vis na 40-ak minuta vožnje od "kopna" - trajektnim, odnosno brodskim linijama. Dakle, ovom se vezom „proširuje kopno", obalni dio Županije splitsko-dalmatinske koji je na mjestima preizgrađen, a to omogućuje privredni i svaki drugi razvoj, u kojem bi turizam bio perjanica jer bi veze s otocima bile izvrsne.
Da izloženo nije tek puka maštarija zanesenih inženjera potvrđuje i to da predloženi model povezivanja kod nas već postoji. Naime, otok Krk, koji je po veličini sličan Braču, sa svojim mostom ostvaruje oko deset posto prometa hrvatskog turizma! Model tunela, istina, znatno manjih dimenzija, postoji već u Bakru, gdje je tunelom premošćen u podmorju Bakarski zaljev radi transporta rude za potrebe danas ugasle koksare.
Poveznica kojom se predlaže "približavanje Splita otocima" bila bi višenamjenska: tunelom, trasom i mostom, te pravilnim gospodarenjem tom infrastrukturom, mogu se provesti i druge instalacije kao vodovod, električni i svjetlovodni kabeli, te konačno i plinovod kao energent budućnosti. Inženjeri ističu da je potrebno proširiti namjenu kako bi se uključilo što više potencijalnih sufinancijera, jer bi time ovaj zahtjevni projekt bio bliže ostvarenju.

Ucrtati koridor
- Nakon sveobuhvatne analize, te u slučaju pozitivnih rezultata, preduvjet za realizaciju je ucrtavanje predloženog koridora u Prostorne planove Splitsko - dalmatinske županije - upozorava poznati arhitekt Dražen Pejković.
- Vjerujem da će skoru budućnost obilježiti dinamične diskusije, koje će potencirati potrebu osmišljavanja novih razvojnih inicijativa. Autocesta Zagreb-Split-Dubrovnik promijenila je zemljopisnu kartu do te mjere, da danas možemo reći da obalno područje Dalmacije postaje sastavnim dijelom infrastrukturne karte Europe. Slijedi vrijeme u kojem ćemo tu prednost morati konkretnije gospodarski iskoristiti.
Dugoročno gledajući, naslov teme, ili točnije rečeno generalni koncepta razvoja, na koji bi se novi razvojni projekti mogli osloniti, glasi:"Dalmacija - inteligentna zelena zona EU.", ističe Pejković i dodaje da ovaj projekt vidi kao inspirativnu podlogu za pokretanje diskusije u kojoj će sudjelovati građani, nevladine udruge, sveučilišna zajednica, te predstavnička tijela i izvršna vlast na razini županije i države.
Dr. sc. Srećko Favro, koji je ispred Hidrografskog instituta u Splitu bio organizatorom internacionalne konferencije "Islands 2012", mišljenja je da je predloženi projekt izvediv i realan i da sam njim ne treba čekati.
- Projekt povezivanja tunelima i mostom "prvog reda" srednjedalmatinskih otoka je projekt koji pruža izniman potencijal za gospodarski razvitak ovog područja koje je od posebnog državnog interesa. Projekt bi omogućio razvitak i socio-gospodarski oporavak zaostalih i depopuliranih otoka kao što je Drvenik veli sa samo 150 stanovnika i Šolta sa 1.500 stanovnika, te omogućio odgovarajuću valorizaciju iznimnog prirodnog potencijala našeg trećeg najvećeg otoka - Brača.
Izgradnjom infrastrukture i suprastrukture, te organizacijom upravnih jedinica, lokalnih, županijskih i dislociranih državnih ovo područje postaje točka povezivanja udaljenijih otoka, te istovremeno rasterećujemo Split kao regionalno središte - tvrdi Favro i pojašnjava da u tom slučaju ne bi trebalo odustati ni od brodskih linija.
- Uspostavljanjem međuotočkih brzobrodskih linija više puta dnevno s "centrima" na Braču i Šolti, te dodatnim trajektnim linijama praktički bi se realizirala nedosegnuta misao vodilja da su otoci nedjeljivi djelovi Hrvatske. S nautičko turističkog stanovišta ovi otoci postaju interesantni za izgradnju marina kao čarter baza, ali još više za vlasnička plovila jer praktički dobivaju na dlanu netaknutu prirodu.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA