• hr
  • en
  • de
  • it

Modroj špilji divili su se mnogi: Greta Garbo, kraljevi i kraljice...

Na inicijativu prof. dr. Joška Božanića, u Komiži je održan prvi u nizu sastanaka Organizacijskog odbora za obilježavanje 130. godišnjice otkrića Modre špilje i početka turizma otoka Visa. Obilježavanje značajnoga jubileja Modre špilje valjalo bi, po mišljenju prof. Božanića, protegnuti na dvije godine.
Naime, 7. kolovoza 1884. barun Ransonnet objavio je u bečkim novinama "Neue Freie Presse" članak o otkriću Modre špilje, a potaknuti upravo tom viješću nedugo zatim, 1885. godine, u Komižu dolazi 100 članova Bečkog turističkog društva kako bi je posjetili. Riječ je o prvom organiziranom turističkom posjetu jednoj turističkoj atrakciji u Dalmaciji.
U povijesti dalmatinskog turizma to je vrlo značajan datum koji ujedno predstavlja početak turizma na otoku Visu i valjan argument za dvogodišnje obilježavanje ovoga jubileja.

Bogatstvo Caprija temelji se na ljepoti Grotta Azzure
Profesor Božanić tvrdi da bi cijeli otok Vis mogao živjeti od Modre špilje, a kao dokaz navodi primjer talijanskog otoka Caprija na kojem se nalazi čuvena Grotta Azzura, otoka čije se bogatstvo temelji na ovoj svjetski poznatoj morskoj spilji.
- Htjeli mi to ili ne, ali usporedba se nameće - kaže nam Božanić te nastavlja:
- Moramo se zamisliti. Tko smo mi? Da tu preko puta Komiže, na 4,5 milje udaljenosti, postoji jedan otok, mrtav, pust, a koji ima tu čudesnu Modru špilju. Kako je to moguće? Da bismo znali tko smo, moramo se uspoređivati s drugima, moramo se usporediti s otokom malo većim od Biševa. Capri ima 10 kilometara četvornih, a Biševo šest. Na Capriju je čuvena Grotta Azzura koja je temelj egzistencije cijelog otoka, u pitanju je najskuplja turistička destinacija, ne samo u Italiji, možda u Europi, ali zahvaljujući njoj na tom otoku živi 7,5 tisuća ljudi. Na otoku Visu, ne na Biševu, živi možda nešto više od tri tisuće ljudi. Na Biševu je sedam naselja, više nego što na njemu živi stanovnika. Ne možemo očekivati, i na to nemamo ni pravo, da će nam netko iz Zagreba osmišljavati projekte i planove, moramo ih osmisliti sami želimo li živjeti. Moramo pronaći odgovor na izazov opstanka, a mi ga danas ne nalazimo.
- Stari Komižani znali su odgovor na izazov opstanka i našli su ga u srdeli. Imali su svoje falkuše kojima su plovili do Biševa, Sveca, Brusnika, Palagruže loveći srdele, izvozili ih u Veneciju, južnu Italiju, Grčku. Solili su ribu i imali zavidnu ribarsku industriju kakve u Dalmaciji nije bilo. Mi smo danas postali siromašni i ne možemo normalno živjeti, naša djeca odlaze odavde, napuštaju ovaj božanski otok. Ovu sam inicijativu pokrenuo zbog toga da pokušamo početi razmišljati drukčije, da pokrenemo jednu novu razvojnu paradigmu kako pričom privući ljude, jer priča je temelj svega. Smatram da je priča o biševskoj Modroj špilji vrlo bitna i stoga sam predložio komiškom "Nautičkom centru" da napravimo jednu štoriju, audiopriču na nekoliko stranih jezika koju će turisti od ovoga ljeta, nadam se već od ovoga ljeta, slušati preko slušalica, tijekom posjeta Modroj špilji - najavljuje prof. dr. Božanić

Strategija brendiranja
Inače, Modru špilju tijekom svih ovih godina posjetilo je puno znamenitih ljudi, umjetnika, kraljeva i kraljica. Svi su ostavili neki trag, anegdotu, neku priču, međutim, to se sve zaboravilo. Božanić je, baveći se istraživanjem otoka i njegove kolektivne memorije, kopajući po bečkom arhivu i dokumentima i po usmenoj predaji, naišao na niz zanimljivosti o toj temi.
Na sastanku je usvojen Prijedlog programa obilježavanja 130. godišnjice otkrića Modre špilje i početka turizma na otoku Visu 2014. - 2015. Dogovoreno je da će se trodnevni program održati 28., 29. i 30. kolovoza ove godine, u sklopu kojega će se održati i okrugli stol "Modri dragulj Jadrana - Modra špilja na otoku Biševu", koji bi trebao rezultirati dogovorom o izradi strategije brendiranja Modre špilje i turističkog razvoja Komiže i otoka Visa kao turističke destinacije čiji se brend vezuje uz fenomen Modre špilje.
Komižani u ovu priču žele uključiti Ministarstvo turizma, Hrvatsku turističku zajednicu i neku agenciju koja se bavi projektiranjem razvojnih turističkih programa. Dragocjeno je pritom iskustvo Caprija, otoka na kojemu se nalazi čuvena Grotta Azzura, otoka čije se bogatstvo temelji na toj svjetski poznatoj morskoj špilji, te će na proslavu u Komižu biti pozvan gradonačelnik Caprija, kao i Andrei Ikic-Böhm, austrijska veleposlanica u Zagrebu. 

Capri i Biševo
Caprijsku špilju otkrio je njemački slikar August Kopischa svojom knjigom "Otkriće Modre špilje na otoku Capri" 1826., a biševsku Modru špilju otkrio je austrijski slikar Eugen Ransonnet 1884. Capri je postao privilegirana destinacija bogatih, a Biševo napušten i zapušten otok bez života.

Barun Ransonnet 1884.: 'Otkrio sam Modru špilju i ovaj svijet biševski'
"Zaboravio sam na blagodati civilizacije i s ovim jednostavnim ljudima s kojima komuniciram na talijanskom jeziku, jer ga svi ribari ovdje dobro znaju, jedem čak i luk uz ovu krasnu ribu koju jedem rukama, otkrio sam nešto novo i pijem biševsko crno vino, isto ono koje pije i car Franjo Josip na bečkom dvoru, i to je za mene jedno čudesno otkriće jednostavnosti i ljepote života. Ne samo što sam otkrio Modru špilju, otkrio sam i ovaj svijet biševski", pisao je barun Ransonnet, očaran doživljenim, 1884. godine.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr