Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Mato Franković: za nekoliko godina ACI marina u Komolcu bit će najbolja u Europi

Proširenje marine za prihvat mega jahti, rekonstrukcija Ljetnikovca Sorkočević u butik hotel, teniski i nogometni tereni, ugostiteljski sadržaji, proširenje površine za suhi vez - sve su to projekti koje spominje direktor ACI marine Dubrovnik Mato Franković kao argumentaciju svojoj tezi da ćemo uskoro u Komolcu imati najbolju marinu u Europi. A ne samo u Hrvatskoj....
- ACI marina Dubrovnik četvrti put zaredom osvaja nagradu kao najbolja marina u kategoriju od 250 do 400 vezova, dakle, od 2010. kontinuirano osvajamo prve nagrade. Čija je zasluga? Zasluga je na djelatnicima ACI marine, našim vrtlarima, čistačicama, mornarima, našoj recepciji, koji su u tom dnevnom kontaktu s gostima, ali i koji održavaju cijelu infrastrukturu marine koja počiva na 100 tisuća kvadrata, dakle velikoj površini koju nije lako i jednostavno održavat. Ali, zahvaljujući tih 32 -oje ljudi koji su zaposleni u ACI marini uspijevamo ostvarivati već godinama priznanje kao najbolja marina u svojoj kategoriju u kojoj ima najviše marine, njih 23, s tim da je proces nominacije naći se među 3 najbolje, a vrednuju se i poslovni rezultati i vizualni izgled. Marina je i po poslovnim rezultatima najbolja u svojoj kategoriji već tri godine, a očekujem da će tako biti i ove 2013. Naime, ACI marina Dubrovnik je najprofitabilnija marina u sustavu, što dokazuje da uspješno rukovodimo marinom, da su se sve investicije u marinu isplatile, a tu prvenstveno mislim na infrastrukturu koja je bila zapuštena. Zahvaljujem se i svim direktorima prije mene i gospodinu Rikiju Rossetiju i Draženu čaleti koji su doveli do faze da mi možemo uopće investirat, jer svi vole pričat o sebi, a bitno je spomenut i prethodnike koji su uspjeli izvesti ovu marinu iz potpune ratne devastacije u fazu da mi sada možemo ubirati lovorike i da marina može napredovati - kaže na početku intervjua direktor Mato Franković.
Održavanje kontinuiteta kvalitete nikako ne znači zadržavanje status qua stanja, već neprestalnog napredovanja i razvitka. Pred ACI marinom Dubrovnik su veliki projekti. Koji?
- Istina je, ono što nas očekuje su veliki projekti. Proširenje ACI marine Dubrovnik za dodatnih 45 vezova, je ključni projekt vrijedan 20 milijuna eura koji se odnosi na vezivanje mega-jahti, od 20 do 50 metara dužine. Marina će se produljiti od svog sadašnjeg završetka prema Sustjepanu za 900 metara, 50 m širine, cilj je zadržati isti vizual Rijeke dubrovačke, dakle, pratiti liniju obale. Na dnevnoj bazi ćemo omogućavati i vezivanje jahti od 100 metara. Naime, prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije je donio takvu mogućnost proširenja marine, a vjerujem i da će PUP Grada Dubrovnika to usvojit. Studija utjecaja na okoliš je u završnoj fazi pa mislim da bi 2015. godine mogli početi s gradnjom, a u 2016. mogli i početi vezivati prve mega jahte. To je ujedno i posao za oko 100 novih ljudi, koji su izravno ili neizravno povezani uz prihvat i opskrbu jahti.
Planirana rekonstrukcija Ljetnikovca Sorkočević u butik hotel će čitavu marinu podići na još veći nivo, a treća stvar je proširenje platoa suhog veza marine na dodatnih 6 tisuća kvadrata, izgradnja dodatnog bazena travelifta za dizanje brodova do 30 metara dužine, čime će ACI marina Dubrovnik dobiti kompletan sadržaj koji neće opeterećivati jedno drugo. Na izdvojenom dijelu će biti servisna zona gdje će se plovila do 30 m dužine moći izvlačiti i servisirati i uređivat, u sredini će biti sadržaj kao što su trgovine, restorani, tenis tereni, nogometni tereni, butik hoteli, a u pomorskom dijelu dobivamo povećanje kapaciteta za jahte od 5 metara do 50 metara. Usudim se reći da će u idućih sedam, osam godina ova marina postati ponajbolja ne samo na Mediteranu već i u cijeloj Europi. To je ono što nas očekuje, a sada smo tu gdje jesmo, u kategoriji u kojoj jesmo. Imamo puno zainteresiranih za godišnji vez i cijenu balansiramo na ovoj razini na kojoj pokušavamo održat profitabilnost.
Kad pričamo o profitabilnosti, o kojim brojkama razgovaramo?
- U ovom trenutku vam mogu reći kako je u prvih 9 mjeseci ove godine, ACI marina Dubrovnik zabilježila 7% bolji rezultat, nego u istom razdoblju lani, odnosno kako nam je dobit u ovom razdoblju 7,9 milijuna kuna, dok je ukupan promet 19,5 milijuna kuna.
Rekonstrukcija Ljetnikovca Sorkočević u butik hotel već ima zainteresiranog ulagača ili?
- Kako sada planovi stoje, ući ćemo samostalno u taj projekt. ACI je dovoljno jaka firma da može sama upravljati svojim objektima. Postoji i želja i htijenje u ACI-u da upravlja svim svojim sadržajima, te da se promijeni praksa iz teških 90-tih kada je bila donesena odluka o tome da se dijelovi sadržaja u marinama prepustite zakupcima. Ali vrijeme je pokazalo da je teško kontrolirati kvalitetu koju zakupci nude. I dalje će, što je logično, dio sadržaja poput težih servisnih djelatnosti na plovilima ostati na zakupcima koji su ujedno i naši partneri u poslu, ali ugostiteljstvo, kao što je već krenulo u Puli i Cresu, će se ponovno vraćati u ruke ACI-a.
Nakon promjene vlasti, dosta se šuškalo o Vašoj smjeni s čela ACI marine Dubrovnik, a utiho je prošla informacija o nečemu sasvim suprotnom - da ste imenovani i regionalnim koordinatorom za marine južnog i srednjeg Jadrana?
- Teško mi je govoriti o sebi, ali svojim radom sam pokazao da mogu i da želim raditi na dobrobit marine. Prilikom mog dolaska na čelo ACI marine Dubrovnik obilježen sam činjenicom da sam član HDZ-a , pa je bilo komentara poput "mali Mato sve može, od predsjednika NO Maestrala, pa ovo i ono", a rijetko se spominjalo da sam i prije dolaska ovdje bio na rukovodećoj funkciji u Generalturistu 4 godine, bez obzira na politiku. Pokazalo se da nije bilo bitno tko je član koje stranke. Imamo niz direktora koji su i za vrijeme HDZ-a ostali na svojim pozicijama u sustavu ACI marina, a članovi su drugih stranaka. Nije se gledalo ni sada i zahvaljujući tome ostao sam na svojoj poziciji, iako je bilo govorkanja o smjeni. Trudim se svoj posao obavljati dobro, a o tome kako radim ocjenu donose moji nadređeni. U datom momentu mi je bilo ponuđeno da budem regionalni koordinator marina južnog i srednjeg Jadrana, od Dubrovnika do Šimuna. To nije baš jednostavno jer do najudaljenije marina ima i od 4,5 do 5 sati vožnje, ali u suradnji s mojim kolegama odrađujemo dobro naš posao.
Odradili smo dobro ovu sezonu 2013. koja je bila vrlo zahtjevna uspoređujući je sa svim dosadašnjim sezonama i valjalo se truditi za svakog gosta. Osjećali smo padove i u tranzitnim i u godišnjim vezovima, preupis plovila, premještanje zastava, mogućnost da plovila idu u lučice, da ne moraju biti u marinama koje su pod carinskim nadzorom je otvorila cijeli spektar poslovanja gdje smo se morali boriti za svakog gosta, a vjerujem da će konac godine pokazati da smo to uspješno i odradili.
U kojoj je fazi planiranja marina u Slanom?
- Do Božića očekujemo potvrdu na glavni projekt, svu dokumentaciju smo odradili u potpunosti, sve napravili što je trebalo i u siječnju-veljači očekujemo početak izgradnje koja bi, u grubo, do ljeta bila gotova, a fini radovi do listopada. Nakon punih 20 godina u ACI sustav ulazi nova, 22. marina, to je marina Slano s oko 200 vezova za jahte prosječne duljine 13,5 metara. Ono što je uprava ACI-a isticala i ističe je da postoji želja za širenjem, posebno na području Dubrovačko-neretvanske županije koja je najnerazvijenija po pitanju nautičkog turizma. To je županija koja ima samo dvije marine, Dubrovnik i Korčulu, a sada će biti i marina Slano, ali mi smo itekako zainteresirani za gradnju ACI marine na području Konavala, još jedne na području Korčule, Mljeta, naših Elafita. To su sve područja gdje se mogu izgraditi i sezonske, ali i marine cjelogodišnjeg poslovanja, no zainteresirani smo i za gradnje sidrišta jer je bit nautičkog turizma organiziranost.
Jer, gost očekuje pružanje usluge i voljan je tu uslugu i platiti, i mislim da nam tu novci idu kroz ruke jer su druge županije puno bolje organizirane i imaju puno veći broj sidrišta i marina, koje su ujedno i prihvatni centar i za otpad i preuzimanje otpadnih voda i sl. Valja svakako napomenuti kako su nautičari posebno ekološki osvješteni. Ono što se često provlači je da plovila zagađuju okolinu, ali, upravo suprotno od toga, marine su dužne gospodariti otpadom i pod posebnim su nadzorom upravo zbog činjenice kako se gospodari otpadom. ACI marina Dubrovnik je nositeljica plave zastave od 1998., što znači posebnu brigu o okolišu, a što nautičari posebno cijene. Što ovu marinu izdvaja od drugih, je činjenica da se proteže na velikoj površini kojom gospodari, zelenilo, ljetnikovac koji nije ruina, fasada izgleda u redu, marina je o njemu skrbila kako ne bi propao. Bitno je istaknuti kako su nautičari jako ekološki osvješteni, te kako je prisutan trend napuštanja motornjaka, te povećanja broja jedrilica. Potrebno je reći kako će se marina Slano graditi po najnovijim, i ekološkim standardima, svaki gat će imati sustav za ispuštanje fekalnih voda u kanalizacijski sustav. Tu bih izrazio zahvalnost načelniku Općine Dubrovačko primorje Nikoli Knežiću jer je proveo kanalizacijski sustav i tik do buduće marine što će doprinijeti većem nivou usluge.
Hoće li planirana marina u Gružu ugroziti ili doprinijeti kvaliteti ACI marine u Komolcu i kako gledate na to?
- Pa, ono što uvijek kažem je da, kako Porto Montenegro nikad nije bila konkurencija neće biti ni marina Gruž. Zašto? Kada danas dolazi nautičar u Dubrovnik dolazi sa zebnjom da neće naći mjesto u ACI marini Dubrovnik, te da će morati biti na sidrištu bez struje i vode i sl. Što će se dogoditi u budućnosti? Osim 380 postojećih vezova će se stvoriti dodatni vezovi u Gružu te povećanje broja nautičara koji plove ovim akvatorijem, a marina u Slanome će ih dovesti i još više. Dakle, ono što očekujemo je i povećani promet zahvaljujući i marini u Gružu i Slanom.
Ono što nemaju Gruž i Slano je suhi vez i uređenje plovila prije sezone, to će nuditi samo ACI marina Dubrovnik. Željno iščekujem početak izgradnje marine Gruž jer će doprinijeti nautičkom turizmu, a koliko će ona sama moći funkcionirati znajući da u Gružu imamo kruzere, barkariole, sad i hidroavione, to je na budućem vlasniku da vidi kako će rukovoditi marinom. Ali, što se tiče marine u Gružu, nismo protiv toga, dapače, nama je u interesu što veći broj nautičara u akvatoriju jer inače ti nautičari plove iz marine u marinu. Siguran vez je jako bitan nautičarima. Vlada fama da je nautičarima najlakše baciti sidro, a to nije istina.
Obzirom da je nova direktorica ACI-a Doris Peručić, naša sugrađanka, očekujete li kakav poseban "tretman" u sustavu marina?
- Očekujemo senzibilitet prema trima marinama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji iz koje dolazi, dakle, našim marinama u Komolcu, Korčuli i Slanom, ali, budući se radi o stručnoj osobi iz oblasti nautičkog turizma, prvenstveno očekujemo uspješno vođenje za kormilom ACI-a.