Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Kamo sriće da je doplutao splav s curama - da poženimo momke!

Brzom prugom Šibenik-Zlarin-Kaprije-Žirje stigli smo oko deset sati na Kaprije. Na pristaništu nas je dočekao Miro Radovčić, član Mjesnog odbora, i gdje ćemo nego u mjesni kafić-bistro. I tu se odmah zametnula priča o navodnih 60 kilograma marihuane koja je nedavno doplutala u kaprijsku uvalu Velika Nozdra, a službenih informacija o tomu što se zaista dogodilo, iz PU šibensko-kninske još uvijek nema.
Selom, u kojemu u zimskom razdoblju stalno živi oko 60 starijih duša, a vikendom do 200, nitko ne zna pravu istinu o marihuani. Ono što sigurno znaju jest da je nije pronašao nitko s Kaprija.
Selom kruži priča da su ribari s jedne tribunjske koćarice u uvali vidjeli splav i dojavili policiji. Na splavi je, navodno, bio kartonski paket s marihuanom te ostacima hrane. Kaprijani su uočili da na otok i oko otoka češće dolazi policijski brod, ali njih nisu ispitivali. Ako je istina, splav je odnekud doplutala, a valjda policija radi na tomu, reče nam društvo u kafiću.

Bit će i dječjega plača
- Kamo sriće da je u uvalu doplutala splav s curama, pa da poženimo naše momke! A ima ih, bogu hvala, dvadesetak neoženjenih na otoku. Ili, da je zalutao koji kruzer s turistima - dobacio je Nino Kardum, jedan od mlađih stalnih stanovnika otoka.
Razgovor je zatim krenuo u smjeru kako se na otoku živi, što imaju, te što im nedostaje kako bi im život bio bolji, a stalnih stanovnika više.
Dobra je vijest da ima desetak mlađih obitelji koje stalno na otoku žive, pa se nadaju da će i dječjeg plača biti. U zadnjih pet-šest godina, kažu nam, za razvoj i opstanak života na otoku učinjeno je više nego u prethodnih tridesetak.
Dobro su brodskim linijama povezani sa Šibenikom, imaju poštu, trgovinu, Dobrovoljno vatrogasno društvo, osam restorana, jedan kafić-bistro, bankomat, dobre telefonske i mobilne mreže, ambulantu u kojoj svakodnevno radi medicinska sestra, a liječnik dolazi jednom tjedno, novu elektromrežu, dobru opskrbu vodom... Imaju dječje igralište jer u sezoni na otoku boravi između dvije do 2500 ljudi, pa je i djece puno.
Kad su prije nekoliko godina počela i "Bodulska pripetavanja", napravljeno je i sportsko igralište uz rivu. Zasađen je i uređen drvored, uređeni muli, plaža i brojni drugi detalji koji mjesto čine privlačnim za život i odmor.

Otok bez automobila
Dobro se živi od turizma, a na otoku je 250 kreveta u privatnom smještaju. Za razliku od brojnih na Jadranu, otok nije devastiran divljom gradnjom i apartmanizacijom, na njemu ne prometuju automobili, ima dušu i stoga je sve privlačniji turistima koji žele miran odmor.
- Imamo dobre temelje za daljnji razvoj. Ono što nam treba jest nastaviti radove na sekundarnoj vodovodnoj mreži i radove na šetnicama oko otoka, popraviti krov na ambulanti koja se nalazi u uređenom objektu nekadašnje škole i za jakog juga prokišnjava, te urediti staro groblje. Prioritet je izgradnja mini uljare u razrušenoj zgradi koju nam je ustupio Grad. Uljara bi bila u prizemlju, a na katu zavičajni muzej.
Nadalje, Kaprije ima oko 120 vezova, a financijske koristi mjesto ima jedino od četrdesetak vezova u uvali Kaprije, za koju koncesiju ima mjesni Sportski klub "Gaun". Značajan dio novca od naplate tih vezova vraća se u uređenje mjesta. Mislimo da bi i koncesionari privezišta u drugim uvalama trebali raditi isto, ali zasad od toga nema ništa - kazuje Miro Radovčić.

Kakanj i objekti bivše JNA velika turistička šansa
Ističe da je nova šibenska gradska vlast obećala puno i prvo obećanje ispunila. Kontejner za komunalni otpad na rivi i redovno odvoženje riješili su dugogodišnji problem sa smećem. Za nastavak radova na sekundarnoj vodovodnoj mreži, Grad Šibenik je osigurao 200.000 kuna te obećao pomoć u nastavku radova na šetnicama.
- Već nekoliko godina Akademski klub "Mladost" iz Zagreba, u suradnji s Mjesnim odborom, pokušava od Agencije za upravljanje državnom imovinom dobiti koncesiju za Kakanj, na kojemu su i objekti bivše JNA, a koji bi se mogli adaptirati i urediti za odmaralište. U uvali ima i privezište, ali do Agencije nikako se nije moglo doći.
"Mladost" nije odustala i spremni su uložiti znatna sredstva samo da dobiju koncesiju.
Za Kaprije bi to bio veliki vjetar u leđa jer bi u turnusima dolazilo po 500 gostiju u odmaralište, što bi značilo ostvarivanje 60.000 noćenja i znatan prihod od boravišne pristojbe, daljnji razvoj ugostiteljstva, turizma i mjesta u cjelini. Siguran sam da bismo tada dobili još novih obitelji na otoku - na kraju će Radovčić.

Jakov Radovčić: Ma koja ‘trava'?
- Jeste li naišli na koji paket "trave"? - upitali smo Jakova Radovčića dok je u svojoj brodici raspletao mrežu.
- Kakve "trave", šta će meni to? Ostavija sam cigaretu, a vi o "travi"... Uvatija sam oko dva kila gauna, eto šta sam uvatija... A, znam, pitate zbog ovog šta se priča da je doplutalo. Ne znam ništa o tomu, tek sam jučer čuja da se po selu priča - reče Jakov i nastavi raspletati mrižu.

‘Raj za djecu i penzionere'
- Na otoku vam je život za djecu i penzionere, a za ljude koji vole plesati i ići vanka nije! Nama je ovdje super, mir i tišina, a kad se kćerki i unučadi poželimo, odemo u Zagreb i Split, a oni su liti ovdje - reče nam Sonja Radovčić.

‘Kaprije je najlipši otok na svitu!'
Nakon što su šest godina, radeći na kruzerima, plovili svjetskim morima, posjetili 62 zemlje, živjeli i radili sa 140 nacija, Zrinka i Nino Kardum vratili su se u Hrvatsku i prije pet godina naselili na Kapriju.- Zaljubljeni smo u more, volimo prirodu i zdravu hranu, a ovdje je to moguće. Kako se bavimo turizmom, u interesu nam je da se Kaprije svijetu prikaže u pravom svjetlu.
Kaprije ima perspektivu, jer se nalazi u središtu Jadrana, okružen s dva nacionalna parka, Kornatima i Krkom, a turisti su zainteresirani za netaknuta i autohtona područja u kojima se tradicija čuva. Vodstvo mjesta ima dobre projekte, samo bi nam trebala veća podrška i pomoć od Grada, Županije i države - kaže Nino.
Njegova supruga Zrinka, Zagrepčanka, brzo je zavoljela otok i kaže da joj je on pružio sve što joj treba, pa priželjkuje da se na otok doseli još mladih obitelji.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA