• hr
  • en
  • de
  • it

Charter tematika 2009.

 

PLENARNA SJEDNICA UDRUŽENJA PRUŽATELJA USLUGA SMJEŠTAJA NA PLOVILIMA - CHARTER

Sjednica je održana 25.10.2009. godine za vrijeme trajanja Biograd Boat Show-a.

Sjednici su bili prisutni:

Udruženje pružatelja usluga smještaja na plovilima -charter
Predsjednik: Željko Jerat
Dopredsjednik: Miro Šangulin

HGK
Ondina Šegvić - Direktor sektora za turizam mailto:osegvic@hgk.hr;
Branimir Mađer- Poslovni tajnik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima - charter bmader@hgk.hr

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
Joško Nikolić - Ravnatelj uprave za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda josko.nikolic@pomorstvo.hr
Boško Ercegovac, dipl. ing.,Uprava za sigurnost plovidbe i zaštitu mora bosko.ercegovac@pomorstvo.hr

Hrvatski registar brodova
Andro Vidjak - Hrvatski registar brodova - Rukovoditelj sektora kordinacije mailto:tech.coord@crs.hr)

U kapetanskom klubu se okupilo oko 40 zaintereiranih sudionika iz charter djelatnosti.
Sastanak je otvorio gosp, Jerat predsjednik udruge sa svojim viđenjem prve točke dnevnog reda: Analiza nautičke sezone 2009. i strukturne analize nautičkog sektora. "Od ukupnog broja plovila u Hrvatskoj koji iznosi oko 12.000, 4.500 je pod hrvatskom zastavom a od toga 4.000 je registrirano za charter djelatnost. Bez obzira na stvaran  broj plovila koji se bavi charter djelatnošću (koji je u višestruko manji), računa se da je oko 50% prihoda u nautičkom turizmu zaslužna naša djelatnost.". To su podatci koji su predstavljeni na netom održanim Danima hrvatskog turizma u Bolu. Trend je da će brodovi koji "rade" manje od 15 tjedana godišnje biti neisplativi, a firme koje drže te brodove u budućnosti će propasti. Također, g. Jerat je nezadovoljan ponašanjem Marina kao poslovnih partnera prema djelatnošću chartera. Osim povećanja troškova uzrokovanih povećanjem troškova vezova u marinama, dodatne probleme stvaraju nepovoljni uvjeti leasing kuća za nabavku plovila i ostali državni nameti. Veliki je broj tvrtki koji su registrirali charter djelatnost, međutim tek se 80 - 120 tvrtki tim poslom se ozbiljno bavi. U budućnosti će neminovno doći do okrupnjavanja tj. povećanja broja plovila po tvrtki. Na taj način će se moći djelovati na tržišne uvjete poslovanja.
Na tu točku dnevnog reda nadovezao se i dopredsjednik g. Šangulin: " Mi smo jedina branša u Hrvatskoj čiji su prihodi 100% evidentirani tj. porez je uredno plaćen državi a zakonodavac se odnosi maćehinski prema nama. Ove godine nismo ništa zaradili tj "skinuli smo gaće" misleći na pad cijena najma plovila, da nam brodovi ne bi ostali prazni a radnike smo zadržali. Sezona 2010 je već krenula, prema propisima EU brodica je plovilo do 24 m a u Hrvatskoj to ne vrijedi. Hrvatska je potpisala poglavlje 14 tj. prihvaćamo pravila koja vrijede u EU - Molim da brodovi koji su registrirani kao brodice neka ostanu brodice do ulaska u EU!!!"
Time je naime g. Šangulin otvorio 2 točku dnevno reda koja je odnosi na PREPIS brodica u jahte. Odmah mu je replicirao g. Boško Ercegovac iz Ministarstva Mora - "Tehnički standard za brodice je 24 m, a sa pravne strane nema ujednačene prakse u tom segmentu, rok za preupis je bio 5 godina i istječe u travnju slijedeće godine": Prisutni su postavili pitanje da li je zakon uopće ustavan jer vrijedi retroaktivno na sve brodove bez obzira na godinu proizvodnje. Uobičajeno je da doneseni propis i zakon "cementira" zatečeno stanje. Gospodin Šangulin je pritom zamolio prisutne iz državne uprave da vode računa da naše tvrtke u charter djelatnosti imaju iste uvjete poslovanja kao i konkurencija u okruženju.
Nakon toga je gospodin Andro Vidjak iz HRB predstavio projekt preupisa brodica u jahte.

Zakonska osnova je da je brodica dužine veće od 12 m i da posjeduje dozvolu za gospodarsku namjenu. Prijava se vrši na osnovu dozvole za plovidbu brodica koju treba fotokopirati i poslati faxom u HRB. Osim toga potrebno je poslati ispunjen obrazac zahtjeva i okviran popis opreme koju brodica sadrži.

Nakon toga od HRB dobije se "Potvrda o tehničkoj prihvatljivosti". Na osnovu te potvrde potrebno je zatražiti:

  • - ime jahte - od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprava pomorskog prometa, dobra i luka
  • - izdavanje dozvole za radijsku postaju - Hrvatska agencija za telekomunikaciju. 

Temeljim svih dostavljenih dokumenata HRB izdaje:

  • - "Potvrdu o tehničkim podatcima jahte u svrhu upisa u upisnik jahte"
  • - "Svjedodžbu o baždarenju jahte"

Lučka kapetanija po upisu izdaje "Upisni list jahte"

To je administrativni dio, a paralelno sa njim ide se u operativni dio  tj pregled.

Još neke od činjenica koje su bitne za zahtjev:

  • - prijava jahte za područje domaće plovidbe - poseban paket opreme u odnosu ako se jahta prijavi za međunarodnu plovidbu.
  • - najveći broj gostiju na jahti može biti 12. Iznimno može biti 12 gostiju i 3 člana posade. tj. ne može biti više od 12 gostiju.

Osnovi pregled - obavlja se na pregled trupa na suho - vrijedi za sva plovila u preupisu jer po propisu pregled trupa na suho obavlja svakih 5 godina.

Koja je osnovna razlika u opremi između BRODICE I JAHTE:
Osnovno, jahta mora imati:

  1. Pneumatsku splav za spašavanje
  2. Fiksni sustav za gašenje požara u strojarnici - vidi popis sredstava prema HRB-u
  3. VHF sa funkcijom distresasa
  4. Crni tank - moguće oslobođenje ako nije tehnički izvedivo, obzirom na kapacitet plovila

Ako ima 12 gostiju i članova posade na jahti - jahta mora imati splav za 8 osoba i gumenjak kapaciteta za 4 osobe kao sredstva za spašavanje. Ako je jahta registrirana na područje međunarodne plovidbe na jahti može biti gostiju onoliko koliki je kapacitet splavi.

NABAVA OPREME SE MOŽE ODGODITI, ALI ADMINISTRATIVNI DIO NE. NABAVA OPREME SE NE MOŽE ODGODITI KOD PREUPISA JAHTE ZA MEĐUNARODNU PLOVIDBU. Prisutni su se zahvalili na ponuđenoj mogućnosti.

Također. g. Vidjak je zamolio da se sa administrativnim dijelom počne odmah a da se za suhi pregled trupa može naručiti prilikom redovitog održavanja. Više detalja o samom postupku možete saznati na ovom linku....

Prisutne članice udruženja (tvrtke) su predočile prisutnim djelatnicima državne uprave koliko bi zapravo bili troškovi cijelog postupka:
Znači potrebno je:

  • - Tehnički pregled od strane HRB - 2.100 kuna za prosječno plovilo dužine 12,5 metara
  • - Splav za spašavanje za 8 osoba - 10.000 - 11.000 kuna
  • - VHF uređaj sa distress funkcijom - 2.500 - 5.000 kuna
  • - preupis 570 kuna
  • - nova radijska frekvencija od Hrvatske agencije za telekomunikacije - nepoznat iznos troška
  • - ugradnja crnog tanka - 5.000 do 7.000 kuna

UKUPNO - od 20.000 do 27.000 kuna, ovisno o plovilu. Prisutni su naglasili da brodovima tih godišta proizvodnje npr, 2000 - 2005 je i potrebna promjena jedara koja povećava troškove za vlasnike do nevjerojatnih cca.40.000 do 50.000 kuna prije sezone. Vlasnicima plovila će i dodatno "pasti" i vijest iz Udruženja marina koje najavljuju povećanje troškova za 20%. Vjerojatno će vlasnici biti zadovoljni ako budu na nuli a kamoli da vraćaju rate leasinga.

Gosp. Ercegovac se nadovezao da će detaljne upute biti objavljene kroz nekoliko dana web stranicama Ministarstva mora, prometa i veza.

Nakon toga Ravnatelj uprave za sigurnost plovidbe g. Nikolić je prisutnima predstavio statistiku svog odjela za tekuću godinu (vidi link) uz pohvalu profesionalnosti rada djelatnika u charter djelatnosti jer nije bilo niti jednog unesrećenog gosta iz te branše. Također, podsjetio je na napravljene kontrole rada charter tvrtki koje su ove sezone obavili njegovi djelatnici u suradnji sa drugim državnim službama. Najveći broj nepravilnosti je primijećen kod charter tvrtki koje obavljaju djelatnost u marini Krvavica.

Nakon toga doneseni su zaključci 2 točke dnevnog reda:

  • - od HRB i nadležnog Ministarstva mora, promet i infrastrukture traži se preispitivanje tarifa za preupis
  • - predlaže se "cementiranje" zatečenog stanja tj. da se ukine propis o preupisu brodica u jahte jer će to dodatno opteretiti ionako već troškovno opterećenu djelatnost. Za 5 i više godina stare brodove dodatni troškovi od 20.000 kuna vode u ekonomsku neisplativost

Nakon zaključaka 2 točke prešlo se je na 3 točku dnevnog reda - PROMOCIJA. Kao uvod u tu točku tajnik udruge iz HGK Branimir je predstavio točan popis sajmova na kojima će se predstaviti charter djelatnost. Izbor i količina tih sajmova je velika pobjeda naših zastupnika u HKG i vodećih ljudi udruženja.

Osim tih sajmova predviđena je za novinare i studijska regata i poslovni susreti u Helsinkiju i Moskvi.

U pripremi je i drugo izdanje kataloga NAUTIČKA HRVATSKA. Za ulazak u katalog potrebno je imati minimalno 5 brodova u charteru i reprezentativne uredske prostorije za prihvat gostiju. Na žalost na poziv tajnika javilo se tek nekoliko zainteresiranih tvrtki.

Gospođa Ondina Šegvić je predstavila novosti i trendove u oglašavanu u turizmu. Uglavnom preporuka je da se ide na propagandu destinacija tj da se koriste opći katalozi a takav je i naš katalog. Tvrtke koje su zastupljene u katalogu garantiraju kvalitetu usluge koja je prepoznatljiva gostima. Prema iskustvu više tvrtki iz udruženja, pojedinačni katalozi koji su skupo plaćeni najčešće završe u smeću jer nema dovoljno mjesta na štandu za izlaganje. Spomenuti je postotak od 80% pojedinačnih kataloga koji se bacaju.
Od prisutnih bilo je postavljeno i pitanje kvalitete prezentacija charter djelatnosti na štandovima HTZ, na što je replicirano od gđe. Šegvić koja je rekla da se mogu napraviti pomaci u promociji ali da i ovakva promocija donosi rezultate -što je bilo vidljivo i ove godine.

Zaključak i preporuka je da se svi zainteresirani jave za upis u katalog i da se ne šalju pojedinačni katalozi na sajmove koje organizira HTZ.

U 4. točki dnevnog reda bilo je najviše diskusije među prisutnima. Ta točka se odnosila na zakonodavnu problematiku. Raspravu je potaknuo gosp. Mrduljaš koji se osvrnuo na ponašanje Udruženja marina prema charter djelatnosti. Izjavio je da su marine u monopolističkom položaju jer se svake godine dogovorno formiraju cijene te da Udruženje marina kao takvo treba prijaviti agenciji za zaštitu tržnog nadmetanja. Mišljenja je da bi Udruženje pružatelja usluga na plovilima - charter trebalo reagirati i poslati takav zahtjev. Također, je napomenuo da charter plovila imaju povećanu tarifu za 10-20% u odnosu na ostala plovila i da tako u stvari participiraju u cijeni za strance koji drže svoja plovila u marinama i koji ne plaćaju taj dodatak.
Na tvrdnju da nije Udruženje charter djelatnosti nije ništa poduzelo za rješavanje tog problema, riječ je uzeo predsjednik g. Jerat. On je napomenu da je Udruženje tražilo mišljenje HGK i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i da im je preporučeno da se problemi rješavaju pojedinačno. Charteri su svuda u svijetu partneri marinama koji im privlače goste i donose promet, kod nas to nije slučaj. Najvažniji je razlog da ima premalo vezova u odnosu na potražnju, pa u sadašnjoj situaciji i charter nisu neophodni izvor prihoda za marine - što je i dokaz izbacivanja pojedinih charter tvrtki iz pojedinih marina. Međutim, Strategija razvoja nautičkog turizma planira gradnju novih marina i novih 15.000 vezova koji će ublažiti taj pritisak.
Gospođa Šegvić je napomenula i da marine imaju svojim problema - npr taj da imaju 23% PDV-a na svoje usluge, problema sa vlasničkim odnosima .....Također  je predložila da charter djelatnost pomogne i lobira za umanjivanje stope PDV.-a marinama i da će to sigurno pomoći boljem razumijevanju između partnera.
G. Šangulin je napomenuo da se sve marine ne odnose podjednako prema charterima, i podsjetio je prisutne da je prva počela dodatno naplaćivati vez charter plovilima upravo državna tvrtka ACI koja je i danas voditeljica trendova u poslovanju marina.
Prisutni su izrazili bojazan najavljenim povećanjem troškova veza za 20%. Također, prisutni su izjavili da su se prihodi od charter djelatnosti prelili u marine.

Zaključak ove točke je da se organizira sastanak sa Udruženjem marina i da ih se zamoli da ove godine ne dižu cijene za charter plovila jer povećanjem cijena za 20% bi bila ugrožena cijela djelatnost. Na sastanku bi bila predložena mogućnost da se ne obračunava dodatan postotak na vez za charter polovila.

Sa tim zaključkom  je okončan sastanak. Pred kraj sastanaka je predstavljen problem odnosa lokalnih carinski ispostava spram prodaji polovnih plovila koji je krajnje netransparentan a nema preporuke carinske uprave pa dolazi do problema. Ta točka bit će sigurno jedna od točaka za iduću sjednicu.

Moje mišljenje je da Udruženje i HGK imaju viziju kako rješavati probleme koji muče charter djelatnost. Na ovom sastanku gotovo svi predstavnici državnih tijela su dali pozitivan doprinos raspravi i razumijevanju problema. Uvjeren sa da će rezultati biti vidljivi u predstojećem razdoblju. Posebno treba pohvaliti gosp, Vidjana iz HRB koji je ponudio mogućnost odgode nabavke oprema kod preupisa brodica u jahte što smanjuje uvelike izdatke tog postupka, barem za ovu sezonu.
Međutim, prisutni nisu otvorili neke teme koje bi u budućnosti mogle imati utjecaj na pad prometa i interesa gostiju npr. skupoća ugostiteljskih usluga, trend postavljanja plutača i visoke cijene naplate veza itd..

Također se nadam da će i sastanak sa Udruženjem marina priodnijeti boljoj suradnji i razumijevanju. Također je ekipa iz HGK super pripremila plenarnu sjednicu a tajnik je pripremio detaljne i precizne podatke za raspravu. U budućnosti se nadam više još takvih konstruktivnih sjednica udruženja.

Zoran Pelikan