• hr
  • en
  • de
  • it

21.04.2010. Morska medvjedica se vratila, nestao drozd i konjic

Nautičarima i roniocima nije svejedno kakvim će morem ploviti ili kakve će dubine razgledavati. Turistima je važno u kakvom okolišu ljetuju, pa zato ohrabruje pojava sredozemne medvjedice u našem dijelu Jadrana, te sve većeg broja dupina, morskih kornjača
Najnovija svjetska istraživanja u turizmu govore da je sve većem broju turista jako važno kakav je odnos države ili njezinih stanovnika prema okolišu u destinaciji koju žele posjetiti. Nautičarima i roniocima nije svejedno kakvim će morem ploviti ili kakve će plavetne dubine razgledavati. Hrvatska i na tom polju ima što ponuditi svojim gostima, jer je naš dio Jadrana i te kako dobro sačuvan, o čemu svjedoči boravak brojnih divljih vrsta u njegovim vodama.
Tako je ponovno pojavljivanje sredozemne medvjedice u hrvatskom dijelu Jadrana mnogima izmamilo osmijeh na lice. Pouzdan je to znak da je ta strogo zaštićena vrsta spašena od izumiranja, a njezin boravak u Jadranu ujedno je potvrda da je naše more čisto. Posljednjih godina sve se učestalije u Jadranu mogu vidjeti i dupini i morske kornjače koje su također zaštićene morske vrste, što je dodatni dokaz očuvanog morskog okoliša.
U kabinetu ministra kulture Bože Biškupića doznajemo kako je u Jadranskom moru još uvijek, unatoč negativnim utjecajima na morsko stanište, razmjerno velik broj divljih svojti, od planktonskih organizama, člankonožaca, mekušaca, rakova, preko riba i gmazova do sisavaca. Neke od njih su zaštićene, a neke svrstane u kategoriju strogo zaštićenih. U kategoriju strogo zaštićenih riba spada drozd kojeg štiti i Zakon o morskom ribarstvu. Zaštitu uživaju i neke vrste riba iz skupine hrstavičnjača - globalno ugrožene vrste morskih pasa - lisica, golemih psina...
Uskoro će u šibenskom akvatoriju početi prebrojavanje dupina što će biti značajan doprinos očuvanja te populacije sisavaca koja se posljednjih godina, na sreću, sve češće može vidjeti u Jadranskome moru. U prebrojavanje će Javna ustanova za zaštićene prirodne vrijednosti županije, kaže ravnateljica Anita Babačić-Ajduk, uključiti, osim stručnjaka iz Zagreba, i djelatnike lučkih kapetanija, Pomorske policije i domaćih ribara. Susret s dupinima, kažu nautičari, najdojmljiviji je trenutak plovidbe, pun adrenalina i radosti. Njihovim skokovima posebno su očarana djeca, dok ribarima baš i nisu dragi jer im znaju potrgati mreže.
Koliko se ribari često susreću sa zaštićenim vrstama u moru i koliko se drže slova zakona kada je riječ o zaštiti, pitali smo dugogodišnjeg ribara »od kolina« Roberta Popova iz Tribunja, upravitelja ribarske zadruge »Adria«.
»Velika je razlika u ponašanju nas ribara kojima je to obiteljska tradicija i koji od ribarstva živimo, od onih koji su ribarstvo pretvorili u industriju pa nemilosrdno preoravaju morsko dno, ne pitajući koliku štetu čine ribarima, morskom okolišu i ribljem fondu.
Istinski ribari koji u svojim mrežama zateknu neku od zaštićenih vrsta vraćaju je živu u more. Svjesni su koliko je važno da se ne prekida hranidbeni lanac u moru, da ne dođe do izumiranja vrsta. Ribari kojima je cilj samo zarada u što kraćem roku, ne prezaju ni od čega«, kaže Popov i dodaje kako je nedavno na policama jednog trgovačkog lanca u Zadru vidio sićušne grdobine. A ta se riba manja od 30 centimetara ne smije izlovljavati niti stavljati u prodaju.
Prije 30 godina ribari su, naglašava Popov, dobro znali gdje se riba može loviti i koliko dugo. Znali su što ih čeka ako se neko područje prelovi pa su se striktno držali propisa. Danas je, na žalost, situacija bitno drukčija.
Ribari, doznajemo, posljednjih godina vrlo rijetko imaju priliku vidjeti zaštićenog drozda, što je još jedna potvrda da ih je u Jadranu ostalo malo. Inače, drozd se u različitim krajevima drukčije naziva, a poznat je i po nazivima - lenica, pop, francez, zelenjača, zelena smokvica... Smatra se jednom od najšarenijih riba u Jadranu koja doseže veličinu od oko 55 centimetara i 1,7 kilograma težine. Propisana kazna za njegov ulov je 6000 kuna.
U ribarske mreže, međutim, često ulete kornjače koje ribari u pravilu vraćaju u more. Kornjača može preživjeti nekoliko sati na suhom, što je njezina velika prednost koja joj često spašava život. Dupina je, doznajemo od ribara, zadnjih godina sve više. Zaštićeni su i, na sreću, nisu ugroženi. Ribari će za dupina kazati da je pametna životinja, pametnija od ljudi koja ne ulazi tek tako u ribarske mreže. U Jadranu obitavaju zaštićene vrste dupina - dobri dupin (tursiops truncatus) koji je čest gost hrvatskog mora i obični dupin (delphinus delphis).
Što se tiče kornjača, zaštićene su tri vrste - zelena želva, sedmopruga usminjača i glavata želva. Najveća opasnost prijeti im od ribarskih mreža u koje se često zapletu. Računa se da ih godišnje u ribarske mreže zaluta oko 2500.
Mnogi nam ribari kažu da se ne sjećaju kad su zadnji put vidjeli morskoga konjica, koji je također zakonom zaštićen.

Zabrana lova, uništavanja i uznemiravanja
U hrvatskom dijelu Jadrana obitava 7000 biljnih i životinjskih vrsta koje su neraskidivo povezane u hranidbenom lancu. Svaka karika je važna i zato se zakonskom zaštitom nastoji održati lanac svoga živog svijeta u moru. Osim što je zakonom zabranjeno loviti i uništavati, zabranjeno je i namjerno uznemiravanje, uništavanje gnijezda...

Na meti prstaci, periska, trp, morska cvjetnica...
Zakon se najčešće krši kada je riječ o školjkašu prstacu čijem ukusnom mesu mnogi ne mogu odoljeti, pa ga unatoč zabrani izlovljavaju, vadeći ga čekićem iz kamena. I danas, na žalost, ima restorana u kojima se skrivečki mogu konzumirati slasni prstaci, a šifra narudžbe je i dalje stara - »čevapčići«. Na meti nesavjesnih ljubitelja dubljih zarona sve je češće lijepa i velika periska koju mnogi rado nose kućama kao uspomenu s ljetovanja. Pred policijom se najčešće pravdaju kako nisu znali da je riječ o zabranjenoj ljušturi. Mnogi ne znaju da je zakonom zabranjeno uništavanje trpa (morskoga krastavca) koji Japanci smatraju delikatesom. Kupači ga ne vole ni vidjeti na dnu, pa ga često iz hira vade i izbacuju na obalu. Trp je zaštićen 1998. posebnim pravilnikom. Zakonom je zaštićena i morska cvjetnica (posidonia oceanica) koju mnogi nazivaju morskom travom i smatraju je beskorisnom što ona, naravno, nije.

Izvor: www.vjesnik.hr