Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

19.06.2010. U marinama i do 15 posto više jahti nego lani!

Odličan nautički start na cijelom Jadranu. Pred ACI-jem je još bolja godina od lanjske, a već je lanjska ušla u povijest po najbolje ostvarenim financijskim rezultatima, o čemu svjedoči 17,5 milijuna kuna dobiti, rečeno je u Murteru.
Dosadašnji tijek nautičke sezone protekao je odlično, a još boljim rezultatima u svim jadranskim marinama nadaju se do kraja ljeta. Još da nije bilo nešto lošijih vremenskih uvjeta i vulkanskog pepela koji je ometao zračni prijevoz, rezultati bi bili kudikamo bolji.
Miro Vodopija, direktor marine Hramina na otoku Murteru, koja može primiti 400 brodova, kazuje da bilježe trend povećanja plovila za 15 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
»Marina je trenutačno puna i tako će biti i nadalje, što je i naša konstanta. Istina, povećanje bukinga od 15 posto i nas je pozitivno iznenadilo, jer su se i nautičari posljednjih godina okrenuli bukingu u zadnji tren«, kaže Vodopija, koji dodaje kako bi bilježili još bolje rezultate da imaju više prostora za vezove za velike jahte. Kaže da trenutačno na vezu imaju tri broda od po 35 metara dužine i više tako većih plovila niti ne mogu prihvatiti.
O nautičkoj sezoni i planovima razgovaralo se u Murteru, gdje su se sastali članovi Vijeća Udruženja marina pri HGK-u.
Anto Violić, koji je na čelu sustava ACI-ja već pet godina, a ujedno je i predsjednik Udruženja marina, optimistično izjavljuje da je pred ACI-jem još bolja godina od lanjske. A lanjska je ušla u povijest po najbolje ostvarenim financijskim rezultatima, o čemu svjedoči 17,5 milijuna kuna dobiti. Takav rezultat bolji je od godinu prije za čak 60 posto. »Prošle smo godine prvi puta u povijesti ostvarili dobit i tako zavidan rezultat zbog kojeg kažem da smo postali biser hrvatskog obiteljskog blaga«, neskromno će Violić.
Samo u prošloj godini ACI, koji u svom sustavu ima 21 marinu s ukupno 5000 vezova u moru i na suhom, što čini 35 posto od ukupnih hrvatskih kapaciteta u marinama, investirao je 190 milijuna kuna, i to vlastitih sredstava. Ove godine plan je daljnje ulaganje od 60 milijuna kuna.
Dogodine će ACI biti jedna od rijetkih tvrtki bez kredita, ističe Violić. Čak 40 posto sredstava uložili su, dodaje, u uređenje pontona u četiri marine (Supetarska draga, Milna, Skradin i Rovinj) koje su tako bogatije za 1100 metara pontonskog privezišta, koje je dobilo i cjelovitu infrastrukturu. Slijedi nova investicija u splitsku marinu »teška« oko osam milijuna kuna. Splitska marina dobit će novu recepciju, sanitarne prostorije i restoran.
»Ovim ulaganjima osvježavamo svoje marine i dižemo im razinu kvalitete«, kaže Violić, koji ne krije da od najavljenih 5000 novih vezova u Hrvatskoj u ACI marinama želi vidjeti barem dvije tisuće.
Najveća marina na hrvatskom dijelu Jadrana je marina Dalmacija u Sukošanima kod Zadra, koja raspolaže s 1200 vezova u moru i 500 na kopnu. U marini Borik, koja je u istom vlasništvu, je još dvjestotinjak vezova. Božidar Duka, direktor ovih marina, pojašnjava nam da je to osam posto kapaciteta Hrvatske. Marina Dalmacija jedna je od rijetkih marina koja može prihvatiti veći broj mega jahti.
»Samo u prošloj godini kapacitete za ovakva plovila povećali su za 25 mjesta, a u projekt smo uložili 700.000 eura. Zahtjeva od velikih jahti je puno više i ne možemo im udovoljiti, pa nautičari iz tranzita odlaze u druge zemlje«, kaže Duka.
Na sjednici Vijeća Udruženja marina pri HGK-u pozdravljeno je donošenje novog Zakona o boravišnim pristojbama i uvođenju vinjeta, ali i istaknuto da se početna nesnalaženja i nedorečenosti trebaju riješiti jer zbunjuju goste. Nije, naime, jasno treba li nautičar pristojbu platiti kada, primjerice, na proljeće dođe srediti brod ili kada dođe kasnije i otisne se na more.
Potencirano je i pitanje izmjene zakona po kojem će posade na stranim plovilima moći ostati dulje od sadašnjih 90 dana. Kako se čulo na skupu, nadležnima je upućen prijedlog da se umjesto ishođenja potvrde o nekažnjavanju pomorca u njegovoj matičnoj zemlji prizna izjava kapetana broda. Sadašnja zakonska regulativa jednaka je za sve zemlje Europske unije, i Hrvatska je, također, s njom usklađena. Neke zemlje koje su starije članice EU-a sebi su dopustile malo izigravanje zakona, što si Hrvatska koja je na pragu ulaska u Uniju to ne može dopustiti.
Božena Krce Miočić, koja će doktorirati na temu nautičkog turizma, ističe da se u Hrvatskoj nautika uopće ne prati u znanstvenom smislu. Za razliku od hotelskog ili, primjerice, kamping turizma, nautika nije definirala svoju osnovu odnosno nije odredila što je njezina destinacija. Nije reguliran ni cjenovni okvir kako bi, primjerice, marina koja nudi kvalitetnije usluge mogla imati veće cijene. Što se tiče promidžbe nautičkog turizma, ova znanstvenica kaže kako su istraživanja pokazala da su djelatnici marine za to najzaslužniji. Inače, kad je riječ o stvaranju državnog okvira i planova za razvoj turizma, Turska je otišla dalje od Hrvatske, kojoj nedostaje i vizije i vezova.