Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

05.04.2011. Od Splita do Hvara za 12 minuta i 100 kuna

Barba Frane, 73-godišnji Višanin, ispred kuće na suncem obasjanoj terasi lagano nakon doručka pijucka jutarnju kavu i pogledava na sat. Devet je i 30. Točno u 10 i 45 mora biti u KBC-u Split kod internista. Dovoljno vremena da još popije kavu, a onda lagano u mjesnu luku na hidroavion koji polijeće u deset. Za 15 minuta je u Splitu, a pola sata je sasvim dovoljno da navrijeme stigne do Firula.
Ne, ovo nije nikakva maštarija. Sasvim je to izgledna stvarnost koju bi već u drugoj polovici ove godine mogla „pogoditi" stanovnike većih jadranskih otoka i njihove goste - potvrdio nam je to Klaus Dieter Martin, čelnik kompanije "Europski obalni zračni prijevoz" (ECA).
Ova tvrtka, zajedno sa središnjim državnim vlastima u Zagrebu, užurbano razrađuje plan "zračnih autocesta" prema naseljenim jadranskim otocima koji bi trebali biti u pogonu u drugom dijelu ove godine, a u najgorem slučaju iduće.
- Već smo u Zagrebu osnovali hrvatsko-njemačku tvrtku s ambicijom da u što kraćem roku zrakoplovima amfibijama uspostave redovne veze između hrvatske obale i većih jadranskih otoka. Da su se ostvarili naši prvobitni planovi, već bismo punom parom vozili prema jadranskim otocima.
Nažalost, pokazalo se da uludo trošimo vrijeme jer nema šanse da tvrtka dobije sve potrebne dozvole i koncesije ako budemo pojedinačno od općina, gradova, županija i države tražili potrebne papire.
Zbog toga smo upravo obavili temeljite razgovore s potpredsjednikom Vlade Domagojem Miloševićem i ministrom Đurom Popijačem. Ocijenjeno je da je projekt ECA od državnog značenja za Hrvatsku i kao takav dobit će svu potrebnu logistiku središnje vlasti u Zagrebu - ekskluzivno za "Slobodnu" kaže Klaus Dieter Martin.

Projekt su poduprli i premijerka Angela Merkel te njemački gospodarstvenici.
- U prvoj fazi, a to će biti, nadamo se, već ove godine, s povezali bismo Split i Dubrovnik s Korčulom i Hvarom, Visom, Lastovom i drugim pripadajućim otocima, a sjevernije Zadar, Rijeku, Pulu s Malim Lošinjem, Rabom i drugim otocima.

Pri tome bi za slijetanje i polijetanje naših hidroaviona koristili 30 morskih luka. To i jest ključni razlog da se ovakav projekt može realizirati samo sa središnjim vlastima u Zagrebu - kaže naš sugovornik, koji ističe da će ovaj projekt gospodarski ojačati turizam na otocima.
Pogotovo kad u drugoj fazi ove otoke povežu s talijanskim gradovima kao što su Brindizi, Bari, Foggia, Ancona, Rimini, Ravena, Bologna, Padova, Trst i Venecija. Recimo, iz Ancone do Malog Lošinja let traje samo 32 minute, a od Pescare do Visa 42. Iz Dubrovnika bi se prema otocima letjelo sa zračne luke i iz Gruža.
Na primjer, iz Gruža do Korčule bi se letjelo 20 minuta, a karta stoji 43 eura. Split - Hvar 12 minuta, a karta 25 eura. Split - Korčula 20 minuta, 43 eura. Rijeka - Mali Lošinj 22 minute, 48 eura.

-U ovom trenutku govorimo o komercijalnim cijenama. Međutim, ako se karta naruči ranije, cijena je osjetno niža. Također, očekuju se i poticaji, odnosno subvencije od države. Baš kao i za brodske linije. Njima bi se cijene mogle prepoloviti, a za građane svesti na u najgorem slučaju na dvaput više negoli su cijene prijevoza trajektom. Tako bi se od Splita do Hvara moglo letjeti za cijenu od oko 100 kuna.

Evo još nekoliko podataka. Od Splita do Visa letjelo bi se 15 minuta, od Dubrovnika do Lastova 25 minuta, od Zadra do tamošnjih otoka letovi bi trajali od deset do 20 minuta. Možete očekivati u predsezoni i posezoni eksploziju vikend-aranžmana za hrvatske otoke. Što se tiče lokalnog stanovništva, planiramo dva leta u tijeku dana: jutarnji i popodnevni.

Certifikati za hrvatske pilote
S obzirom na neiskustvo po pitanju hidroavionskog letenja i certificiranja u Hrvatskoj, ECA je predložila direktoru Agencije za civilno zrakoplovstvo pomoć i suradnju na školovanju, osposobljavanju inspektora u stjecanju certifikata, dozvola letenja na hidroavionima i praktičkog certificiranja na standardima zapadnih zemalja - kaže Klaus Dieter Martin, čelnik kompanije Europski obalni zračni prijevoz. ECA ima u tome dugogodišnje iskustvo u letenju hidroavionima u Kanadi, te razvijenu suradnju s njihovim zrakoplovnim vlastima.
U tom pogledu očekujemo uspostavljanje suradnje kako bi se certificiranje ECA hidroavionskih operacija u Hrvatskoj provela učinkovito i efikasno, uz poštovanje svih sigurnosnih standarda te omogućile operacije hidroavionima, kao i u europskim zemljama, kaže Klaus Dieter Martin.

Zrakoplov s 19 sjedala
Između jadranskih otoka i hrvatske obale letjeli bi amfibijski zrakoplovi s 19 sjedala tipa De Havilland Twin Otter DHC-6 koji mogu slijetati na more, ali i tvrde piste.

Martin: Sjedište kompanije preselit ćemo iz Zagreba u Split
Iako je danas sjedište kompanije u Zagrebu, kad počne raditi bit će prebačeno u Split. Za početak će tvrtka zapošljavati oko 125 radnika, uglavnom pilota, mehaničara, upravno i chek-in osoblja... - najavljuje Klaus Dieter Martin, čelnik kompanije Europski obalni zračni prijevoz .

Kalmeta donio pravilnik o aerodromima na vodi
Ministar Božidar Kalmeta donio je prošli tjedan Pravilnik o aerodromima na vodi, kao implementirajući propis za certificiranje hidroavionskog letenja na Jadranu, a na baznim standardima ICAO-a te sličnih propisa u UK. Sada slijedi njegova implementacija, koja je kompleksna i zahtijeva tijesnu suradnju i s pomorskim vlastima Ministarstva, budući da hidroavion u doticaju s vodom (morem) postaje brodica i podliježe i pomorskim propisima.

Ssas dolazi iz zraka
Hidroavioni na Jadranu mogli bi odigrati i ključnu ulogu kod promatranja te spašavanja.
-Mi očekujemo da bi nam država mogla dati dio tih ovlasti. Posebno kod nadzora i spašavanja na moru. Zajedno s obalnom stražom sudjelovali bismo u tim poslovima, kao i javnim službama, što je od iznimne važnosti za stanovnike najudaljenijih otoka koji su danas odsječeni - kaže Martin.