• hr
  • en
  • de
  • it

Mi želimo da Uljanik ponovno bude jak

Velika brodogradilišta snažno su podložna kretanjima na svjetskom tržištu. Mala brodogradnja je sasvim druga priča. Puno smo fleksibilniji, jer je i tržište malih brodova takvo. Velikom brodogradilištu svaka rupa u proizvodnji donosi i velike probleme zbog visokih troškova radne snage. Mi se kao brodogradilište sa stotinjak zaposlenih možemo brže prilagoditi s kooperacijom koju angažiramo samo onda kad su opterećenja velika, kaže novi predsjednik Uprave Tehnomont brodogradilišta Tomislav Smirčić.
Zbog agonije i neizvjesnosti koja vlada oko sudbine Uljanika, razgovori koji se vode na temu pulske brodogradnje već neko vrijeme najčešće ostavljaju gorak okus u ustima. Razumljivo je to, jer Uljanik je temelj i platforma na kojoj počiva i oko koje se razvila pulska brodogradnja. Međutim, brodograđevna priča u pulskom zaljevu, dakako u daleko skromnijem obliku, živi i izvan zidina velikog brodogradilišta.
Dobra brodograđevna vijest proteklih je dana stigla iz Tehnomont brodogradilišta gdje je u more porinut brod za servisiranje ribogojilišta, koji je izgrađen za norveškog naručitelja. Radi se o još jednom iz serije brodova koji će iz Pule otputovati u sjeverna mora. Posljednje porinuće bilo je značajno po još jednoj "sitnici". Naime, radi se o prvom porinuću u mandatu novog predsjednika Uprave Tehnomont brodogradilišta, Zadranina Tomislava Smirčića koji je 1. listopada na čelu tvrtke naslijedio Miljenka Brnića.

Iz 3. maja na Daleki istok
- U Rijeci sam se 1999. godine zaposlio u 3. maju kao pripravnik. Tamo sam bio do 2007. godine, a većinu vremena u riječkom škveru proveo sam u proizvodnji. Nakon odlaska iz 3. maja, prihvatio sam posao za Germanischer Lloyd, a posao me odveo u Kinu gdje sam dvije godine radio za tu tvrtku, a zatim još godinu i pol za jednu američku tvrtku kao inspektor u gradnji brodova. Na kraju sam se umorio od Dalekog istoka i putovanja svijetom, te se poželio vratiti doma. To se dogodilo 2011. kada sam se vratio u Hrvatsku, i to u Tehnomont brodogradilište. Od tada sam u ovom brodogradilištu, predstavio se novi čelnik Tehnomont brodogradilišta Pula.
U sedam godina u Tehnomontu Smirčić se bavio projektiranjem, prodajom i proizvodnjom, te stekao neophodno iskustvo za vođenje brodogradilišta, ali i viziju u kojem bi se smjeru trebalo razvijati. Što se same gradnje brodova tiče, smjer se već donekle iskristalizirao, a bazira se na gradnju lakih aluminijskih brodova te gradnju čeličnih brodica.
- Aluminijske brodice su nam jako interesantne, jer u Hrvatskoj nema drugih brodogradilišta koja to mogu graditi, a osim toga, prodajna cijena je konkurentna. Aluminij kao materijal danas je dosta tražen na tržištu, pogotovo za gradnju brzih brodica. To se većinom odnosi na brodice koje koriste policija, carina, lučka kapetanija i ostale javne službe, ali i na tržište brzih putničkih brodova; katamarana i jednotrupaca. Druga niša su čelični brodovi. Zadnje vrijeme izgradili smo seriju radnih brodova za norveška ribogojilišta, a gradili smo i putničke brodove i trajekte, odnosno sve koji spadaju u domenu brodova do sedamdesetak metara, kaže Smirčić.
Na opremnoj obali Tehnomonta za primopredaju se trenutno pripremaju jedna ribarica i jedan servisni brod za ribogojilišta, a oba broda plijene svojim neobičnim oblikom prilagođenom namjeni i uvjetima u morima u kojima će se koristiti.
- Ribarski brodovi su projektirani tako da mogu izdržati najzahtjevnija mora na svijetu, dosta su visoki i imaju stabilitet proračunat za takve uvjete. Vjerujem da bi svima bilo vrlo neobično vidjeti jedan takav brod u ribolovu na Jadranu. Što se radnih brodova tiče, zanimljivost je da su oni dosta široki. To je ustvari zahtjev, jer se želi dobiti brod koji ima veliku radnu površinu i u koji se mogu ugraditi svi potrebni uređaji koji su potrebni za održavanje ribogojilišta, zanimljivosti su na koje nam na ovim novogradnjama skreće pozornost prvi čovjek Tehnomont brodogradilišta.
Jedna od njih je i gradnja br. 108 za Moen Marin. Brod je nedavno u more, a nakon opremanja do konca ove godine, kao peti brod u seriji sličnih brodova, biti spreman za predaju norveškim naručiteljima. Da su norveški partneri zaključili da su u Puli našli upravo ono što traže, govori činjenica da se nakon pet pojedinačno ugovorenih, dogovara i gradnja šestog servisnog broda.

Izvor: www.glasistre.hr