• hr
  • en
  • de
  • it

Kitovi oko Visa

Institut za istraživanje i zaštitu mora 'Plavi svijet' posljednjih je dvadesetak dana zaprimio nekoliko dojava o opažanjima velikog kita u akvatoriju otoka Visa. Prva datira od 12. travnja kada su kita u Viškom kanalu opazili ribari s nekoliko koćarica, dok su 22. travnja dobivene čak i snimke o opažanju nekoliko velikih kitova u blizini viške uvale, te sa sjeverne strane otoka Visa i prema otoku Sv. Andriji.

- Veliki kit, Balaenoptera physalus, druga je po veličini životinja na svijetu. Vrsta živi u gotovo svim morima i oceanima svijeta. Njihova veličina u Sredozemnom moru uglavnom je do 20 m, a najveći zabilježeni primjerak imao je 25,6 m. Veliki kitovi trajno obitavaju u Sredozemnom moru i jedina su populacija koja ne poduzima opsežnije migracije prema polarnim područjima tijekom ljeta radi hranjenja. Upravo zbog te relativne izoliranosti i malog broja jedinki koje ulaze i/ili izlaze iz Sredozemlja u Atlantski ocean, sredozemna populacija i genetički je različita od one atlantske - stoji u objavi za medije Instituta 'Plavi svijet'.
Stručnjaci Instituta također navode da njihov broj u Sredozemnom moru nije veći od nekoliko tisuća što populaciju čini ugroženom. U Sredozemnom moru veliki kitovi obitavaju uglavnom u zapadnom dijelu, dok je pojavljivanje u istočnom dijelu rijetko. U Sredozemnom moru veliki kitovi se u većem broju tijekom ljeta pojavljuju u Ligurskom moru u koje dolaze zbog pojave velike količine planktonskih račića kojima se hrane. Međutim, poznavanje njihove distribucije u ostalim dijelovima godine, kada napuštaju to more, relativno je slabo. No, i područje Jonskog, Tirenskog i južnog Jadranskog mora od važnosti je za velike kitove jer se i u tim područjima bilježe njihova opažanja.
Tijekom istraživanja u području Visa istraživači 'Plavog svijeta' su u proljeće 2007. godine, prema onome što piše u objavi, već zabilježili i promatrali jednog velikog kita. Jedinka, duga oko 11-12 m tada se aktivno hranila uz površinu. Ipak, ovogodišnji veći broj opažanja u području Visa ponukao ih je da pokušaju utvrditi razlog pojavljivanja i duljeg boravka velikih kitova u području tog otoka.
S obzirom da 'Plavi svijet' u ovom akvatoriju (Vis, Hvar, Lastovo) već pet godina provodi istraživanje rezidentne zajednice dobrih dupina, područje im je dobro poznato. Pojava velikih kitova ove godine poklopila se i s početkom istraživačke sezone u području Visa, te je prvi izlazak na more u ovoj sezoni istraživački tim 'Plavog svijeta' posvetio potrazi za velikim kitovima. Cilj im je bio utvrditi podatke o veličini i aktivnosti životinja.
- Nakon dva sata potrage, istraživači su opazili velikog kita u blizini sjeverne strane otoka Visa. Odrasla jedinka, čiju veličinu smo procijenili na 15 - 16 m, bila je u dobroj formi. Na koži nije bilo većeg broja parazitskih rakova (Pennella sp.) što nas je dodatno uvjerilo u dobro stanje životinje. Tijekom gotovo dva sata promatranja, ponašanje kita upućivalo je da se hrani i/ili traži hranu. S obzirom da se kod kitova, kao i kod dupina, po fotografijama tijela (leđa, peraja, glave i sl.) mogu razlikovati pojedine životinje, fotografije koje smo napravili poslali smo kolegama u Italiji da bi ih usporedili s fotografijama jedinki u njihovim katalozima. Moguća pozitivna identifikacija rasvijetlila bi dio ponašanja i migracijskih putova velikih kitova u Sredozemnom moru - tvrdi Draško Holocer, predsjednik spomenutog Instituta.

Kitovi su, kako dodaje, miroljubivi i za ljude potpuno bezopasni u slučaju da ih se ne uznemirava i proganja. Svi kitovi u RH su zakonom zaštićeni, što znači da je zabranjeno njihovo proganjanje, maltretiranje i uznemiravanje. S obzirom da se radi o ugroženoj životinjskoj vrsti, iz Instituta pozivaju da im se dojave sva opažanja, te po mogućnosti pošalju fotografije i video snimke, jer će im to pomoći u prikupljanju podataka potrebnih za razumijevanje njihovog života u Jadranskom moru.

Fotografije opažanja Plavi svijet predstavio je u albumu na svojoj Facebook stranici.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr