Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Jedrenjakom od Farosa sve do Lampeduse

Ovih dana navršilo se desetljeće otkada su se šestorica članova čuvene ekspedicije Faros - Paros - Faros, praćeni ekipom HTV-a, jedrenjakom "Besa" vratili u svoj Stari Grad, a do 700 nautičkih milja udaljenog Parosa plovili su preko Jadranskog, Jonskog i Egejskog mora da bi ponovno uspostavili veze sa stanovnicima toga grčkog škoja s kojega bijahu utemeljitelji drevnog Farosa (384. pr. Krista), te da bi rekonstruirali rutu kojom su oni prije gotovo 2400 godina doplovili do otoka Hvara.
Bila je to prigoda za ponovno okupljanje i prisjećanje na sve lijepe trenutke što su ih tada proživjeli, no ova skupina najavljuje da bi uskoro mogli krenuti i tragom hvarske afričke flote, to jest sve do malog vulkanskog otočića Lampeduse što se nalazi između Malte i obale Tunisa.
- S Parosa smo dobili čestitku kojom izražavaju nadu da ćemo se opet susresti, što znači da volja za daljnjom suradnjom još uvijek postoji, međutim, mi bismo željeli krenuti rutama svojih predaka i do Lampeduse, kamo su naši ribari jedrenjacima odlazili gotovo 50 godina, krajem 19. i na samom početku 20. stoljeća.
To putovanje planiramo već godinama, ali ga, nažalost, nismo uspjeli organizirati zbog objektivnih razloga, pa stoga želimo vjerovati da će ova kriza konačno proći i da će se otvoriti mogućnost nove ekspedicije do otoka na kojem još uvijek žive neke obitelji podrijetlom iz Staroga Grada i Jelse - kazao je naš istaknuti arheolog dr. sc. Branko Kirigin, inače vođa prve ekspedicije što je plovila do Parosa i natrag.

Lovili i trgovali
A u zapisima stoji da je ribolovno područje o kojemu je riječ 1860. otkrio kapetan Tomažo Novak Bonaparte iz Hvara. Od tada pa do 1905. godine, kad je posljednji škuner kapetana Frana Maroevića iz Staroga Grada napustio tunisku luku Mahdia, odvijala se velika ribarsko-pomorska epopeja Hvarana, što je zapravo u povijesti hrvatskog ribarstva jedini poznati primjer sezonskih ribarskih operacija tako daleko od matičnih luka.
Hvarani su, dakle, u spomenutom akvatoriju lovili srdele, ondje su napravili i pogone za soljenje ribe, a onda bi s barilima slanih srdela trgovali po lukama istočnog i sjevernog Mediterana.
Na taj su način ne samo prehranjivali svoje obitelji, nego je to omogućilo i procvat nekoliko hvarskih mjesta, pa bi se zaista trebalo na neki način odužiti onima koji su zaslužni za bolji život otočana u tim teškim vremenima. Ekspedicija u tom smislu jest dobar način, jer će zasigurno ostvariti slične rezultate kao i ona od prije 10 godina.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA