Korčula/otok Korčula Festival viteških igara

Jedna od odlika otoka Korčule je bogatstvo folklornog naslijeđa po čemu mu pripada izuzetno mjesto među otocima na čitavom Sredozemlju. Među tim folklornim tradicijama i običajima posebno mjesto i svakako najvažnije imaju stoljećima njegovane i sačuvane viteške igre u Veloj Luci, Blatu, Smokvici, Čari, Pupnatu, Žrnovu i u gradu Korčuli.

U gradu Korčuli se više od 400 godina sačuvao mačevalački ples moreška, a u ostalim mjestima otoka Korčule njeguju se kumpanije i moštra to jest plesovi s mačevima čiji korijeni vuku podrijetlo u drevnim pokladnim običajima. Morešku karakteriziraju raznovrsni plesni pokreti, dopunjeni vještim dinamičnim mačevanjem. Pučka drama uklopljena na početku plesa podsjeća na borbu kršćana protiv Maura, Španjolaca protiv Maura. Današnja se korčulanska moreška sastoji of sedam «kolapa» (figura) i «bati se» (pleše) uz glazbenu pratnju puhačkih instrumenata i bubnjeva. Izvode je Hrvatsko glazbeno društvo «Sv. Cecilija» i Kulturno umjetničko društvo «Moreška».

Kumpanije se pleše u Veloj Luci, Blatu, Smokvici, Čari, Pupnatu i moštra u Žrnovu, a prate ih mišnice i bubnjevi. Ove su viteške igre primjeri lančanih plesova s mačevima i često se zovu «ples od boja». Smatra se da su nastale kao reminiscencija na nekadašnje borbe s gusarima koji su u prošlosti napadali otok Korčulu. Među ovim plesovima ima sličnosti ali i specifičnosti ovisno o mjestu gdje se izvode.

Danas u Žrnovu, Postrani moštru izvodi KPD «Bratska sloga», a u Pupnatu, Čari, Smokvici, Blatu i Veloj Luci viteške udruge izvode kumpaniju. Svi se ovi plesovi tradicionalno igraju u izvornim ambijentima na određene blagdane svetaca zaštitinika pojedinih mjesta na otoku Korčuli. Tako se moreška svečano izvodi na blagdan suzaštitnika grada sv. Todora 29. srpnja, moštra u Žrnovu, Postrani na blagdan Velike Gospe 15. kolovoza, kumpanija u Smokvici na blagdan Gospe kandalore 2. veljače i blagdan Velike Gospe 15. kolovoza, u Pupnatu na blagdan Gospe od sniga 5. kolovoza, u Čari na blagdan sv. Jakova 25. srpnja, u Blatu na blagdan sv. Vicence 28. travnja i u Veloj Luci na blagdan sv. Josipa 19. ožujka.

Ova tradicija viteških igara duboko je ukorijenjena u svakom stanovniku otoka Korčule i bitna je sastavnica društvenog života, posebno kada je riječ o očuvanju tradicijske baštine. Činjenica da na otoku Korčuli na kojemu živi oko 17.300 stanovnika u ovom trenutku postoji i djeluje osam viteških udruga bila je neupitan motiv pokretanja i osmišljavanja ideje prvog hrvatskog festivala viteških igara. Na opravdanost utemeljenja festivala pored spomenute činjenice upućuje niz aspekata.

Postoje pisani dokumenti, statut moštre iz 17.st. a to je dovoljna potvrda povijesnog i tradicijskog značaja običaja i kraja koji je tijekom prošlosti bio izložen raznim osvajačima, a ipak je uspio sačuvati i odnjegovati vrijednosti viteštva. Tekovine sadržane u običajma svake od viteških udruga izuzetan su doprinos kulturnom identitetu kako otoka, tako i domovine Hrvatske. Odgojne i obrazovne vrijednosti prožete osjećajem pripadnosti i zajedništva u radu udruga doprinos su generacijskom slijedu u očuvanju tradicije.

Zbog svega iznesenog TZ Grada Korčule je u okviru svojih aktivnosti pokrenula inicijativu za osnivanje Festivala viteških igara. Prvi festival se održao 1997.g. a sva pozitivna iskustva prošlih godina samo su potvrdila snagu postojanja tradicije viteštva na otoku Korčuli i bila su poticajem da se festival nastavi i u budućnosti sa željom da Korčula preraste u sjedište festivala viteških igara s hrvatskim i međunarodnim karakterom. Mimohod viteških udruga, izvođenje plesnih fragmenata na prostorima staroga grada, smotra i svečani nastup viteških udruga ostavljaju neizbrisive dojmove na brojne goste ali isto tako na stanovnike otoka Korčule.

Utemeljenjem festivala turistička ponuda grada i otoka Korčule svakako je obogaćena jedinstvenim sadržajem.