• hr
  • en
  • de
  • it

Stranci su ludi za Titovom rezidencijom

Vila Dalmacija nije zaštićena kao kulturno dobro. Premda se nekadašnji Pansion Split, kako se zvao objekt koji je podigao Čeh Frane Šiler 1914., smatrao za jedan od najluksuznijih turističkih objekata u Dalmaciji, on nije dobio zaštitu konzervatora.

Godine 1947. Vila je konfiscirana uz određenu naknadu za Tita. Ondašnji ministar pomorstva u Saveznoj vladi, Vicko Krstulović, u svojim memoarima tvrdi kako je on odgovoran, jer je htio da Tito u Splitu uvidi da je na čelu pomorske zemlje. Ovdje je 1990. bio povijesni sastanak Tuđmana, Miloševića i Izetbegovića. U vrijeme predsjednika RH Stipe Mesića, Grad Split je upisao vlasništvo.

Nedavno smo pisali kako je gradonačelnik Ivo Baldasar odlučio da Grad od listopada Vilu Dalmaciju više neće iznajmljivati, nego će je dati na 30 - 40 godina plodouživatelju, uz obavezu da ovaj uloži barem deset milijuna eura u obnovu. No, hoće li objekt nakon renoviranja izgubiti dio čari koja danas privlači strane goste, voljne platiti 28 tisuća kuna za 24-satno korištenje tog objekta?

O tome smo pitali Marina Urlića koji u ime Grada vodi kompleks Vile Dalmacije.
- Strane posjetitelje najviše zanima činjenica da se radi o nekadašnjoj Titovoj vili. Oni ne znaju da je to Vila Dalmacija. Niti pitaju za Tuđmana. Ali, svi znaju da je tu bio Tito, pušio cigare i kupao se. Većina originalnog namještaja je sačuvana. Vila je "konzervirana" kao da je iz sedamdesetih, pa u tom smislu ima neosporan turistički potencijal. Samo mi ne volimo Tita, a stranci čak izvode predstave u kojima se odijevaju kao Jovanka i Tito.
Inozemne firme ne dolaze s namjerom da vide Titovu vilu, ali to je dodatni efekt koji ih privuče. Imamo ponude za dvije i pol godine unaprijed. Neka se netko drugi u Splitu time pohvali. Sam objekt Vile, ne govorim o kompleksu, i te kako je održiv. Krivo se govori i piše da je Vila derutna. Tko bi davao novac da boravi u nečemu što se raspada? Kad bi se uložilo u saniranje nekih dotrajalih instalacija, onda bi i cijena najma bila veća - napominje Urlić, koji smatra da je žalosno što objekt s interijerom nije konzervatorski zaštićen.

Zašto ovi kulturološki i turistički aspekti tog poznatog objekta u lijepome perivoju nisu zainteresirali konzervatore?
- Vila Dalmacija je zaštićena unutar kulturno-povijesne cjeline Meje - uvjerava nas njihov pročelnik Radoslav Bužančić. U Ministarstvu kulure su nam potvrdili da Vila nije pojedinačno zaštićena, ali kažu da je cjelina Meje upisana u Registar kulturnih dobara RH te da se unutar nje primjenjuju stroge mjere zaštite. No, što takva zaštita točno znači nije dokraja jasno, uzmemo li da je u povijesnoj jezgri plodouživatelju dopušteno Turističkoj palači dati suvremeniji izgled, a projekt se u međuvremenu čak izmijenio.

Zaštita Meja još nije upisana u zemljišne knjige.
- U tijeku je izrada prijedloga za zabilježbu u zemljišnim knjigama predmetne cjeline Meje u Splitu, koja će se, uz pravomoćno rješenje, dostaviti Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskoga suda u Splitu. Zbog dvostruke numeracije (katastarske i sudske) te identične numeracije čestica zemlje i zgrade na području grada Splita, bila je potrebna dodatna provjera čestica unutar zaštićenog obuhvata - poručuju iz Ministarstva kulture.
Meje su proglašene kulturno-povijesnom cjelinom 2011., pa ponovno u listopadu 2014. Iz Katastra su nam potvrdili kako su, po pitanju utvrđivanja vlasništva na Marjanu, Općinskom odvjetništvu i Hrvatskim šumama u samo par dana izdali potvrde o identifikaciji katastarskih i zemljišnih čestica u park-šumi Marjan. Zašto onda Ministarstvo kulture godinama "provjerava" čestice na Mejama?

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr