Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Službenici zaustavili proširenje Marine Punat

Lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta tog, čak 25 milijuna kuna vrijednog zahvata, poništeni su jer je županijska pročelnica Koraljka Vahtar-Jurković naknadno konstatirala da je je za »papirologiju« u ovom slučaju bilo nadležno Ministarstvo, a ne županijski ured, odnosno njegova krčka ispostava.

Slučaj Marine Punat, odnosno ondje započete izgradnje novih molova, o čemu smo nedavno pisali, ovih je dana dobio svoj u najmanju ruku zanimljiv, ali i očekivani epilog. Naime, lokacijska dozvola, kao i potvrda glavnog projekta tog čak čak 25 milijuna kuna vrijednog zahvata - poništene su! Time su bar na neko vrijeme zaustavljeni radovi na koje je prvi upozorio Frane Mrakovčić , direktor krčkih Ponikava. Zahvatima su vlasnici puntarskog nautičarskog kompleksa (nakon što su u siječnju ove godine ishodili pravomoćnu potvrdu glavnog projekta) kanili unaprijediti receptivne kapacitete najstarije marine na Jadranu s više od kilometra dugom mrežom novih privezišta. Kako nam je službeno potvrdio Branko Škrobonja , pročelnik Ureda Županije, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša Koraljka Vahtar-Jurković nakon našeg je pisanja obavila detaljnu kontrolu svih navoda vezanih s nadležnošću institucije koju vodi te je, unatoč dotad potpuno drugačijim tvrdnjama, naposlijetku konstatirala kako je u sklopu postupka izdavanje lokacijske dozvole i potvrde glavnog projekta »ipak došlo do nenamjerne pogreške glede utvrđivanja nadležnosti tijela ovlaštenog za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje«.
U odnosu na subjekte koji prigovaraju ovom zahvatu, držimo potrebnim istaknuti da se tu radilo isključivo o provedbi Urbanističkog plana Općine Punat donesenog sukladno propisanoj proceduri i uz provedbu javne rasprave u kojoj je bila pozvana sudjelovati cjelokupna javnost, a posebice susjedne jedinice lokalne samouprave koje su se već tad trebale sporazumjeti o načinu korištenja zajedničke im Puntarske drage, stoji u priopćenju Branka Škrobonje koji ističe i da je na taj i takav Plan, prije njegova donošenja, dobivena suglasnost nadležnog Ministarstva.
- Do toga je došlo - navodi Škrobonja, iz dva razloga - jer se službenik zadužen za rješavanje tog predmeta vodio činjenicom da je u županijskome prostornom planu Marina označena kao građevina od važnosti za Županiju, ali i stoga što ne postoji podzakonski propis kojim se precizno definiraju zahvati za koje Županija izdaje dozvole za gradnju, već je to definirano posredno, putem Uredbe o građevinama i zahvatima za koje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo graditeljstva. U očitovanju na naš upit, Škrobonja kaže i kako je upravo u toj Uredbi, kako smo ukazali i ranijim novinskim tekstom, naveden niz građevina i zahvata za koje lokacijsku i građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo, a ne županijski ured.
- To se uz ostalo odnosi i na »morske luke posebne namjene od značaja za RH«, i to prema posebnom propisu, »Uredbi o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene«, prema kojoj u luke od značaja za Republiku Hrvatsku spadaju i luke nautičkog turizma koje imaju kapacitet 200 vezova u moru i veći. Stoga je, u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja, a sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, lokacijska dozvola poništena, i to zbog nenadležnosti tijela koje ju je izdalo (krčke ispostave Upravnog odjela za graditeljstvo PGŽ-a op.a.). Predmet je upućen na rješavanje Ministarstvu radi donošenja lokacijske, te kasnije i građevinske dozvole, naglašava u svom odgovoru Škrobonja.
Na upit o eventualnoj odgovornosti službenih osoba koje su svojim propustima kumovale ovoj zbrci i mogućim štetama po investitora projekta (u koji je navodno već dosad uloženo oko 6 milijuna kuna), predstavnici nadležnih županijskih tijela odgovaraju kako se pri utvrđivanju odgovornosti pročelnica Vahtar-Jurković pridržavala odredbi Zakona o službenicima i namještenicima.
»Obavljen je uvid u spis predmeta te su obavljeni razgovori sa službenikom koji je rješavao predmet, s njemu neposredno nadređenim službenikom, voditeljem Ispostave u Krku te s predstavnicima investitora. Ocijenili smo da se u ovom slučaju nije radilo o gruboj niti namjernoj pogrešci, već o nenamjernoj pogreški koja je formalnopravne, a ne suštinske naravi«, zaključuje Škrobonja. Dodaje i kako u ime Upravnoga odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša pročelnica dr. sc. Koraljka Vahtar-Jurković izjavljuje da joj je iznimno žao što je došlo do ove nenamjerne pogreške.
Ona ipak vjeruje u učinkovito postupanje Ministarstva te se nada da neće doći do značajnije štete po investitora, zaključuju predstavnici Županije čiji su postupci, potvrđuju nam kontakti s čelnicima Marina Punat Grupe - Krešimirom i Petrom Žicom , tamo primljeni s nemalom dozom kritike, ljutnje i nerazumijevanja prema argumenataciji »službeničkih propusta« koji će, kažu, tu tvrtku stajati višemilijunskih šteta.

- Ovo je suludo, ali i vrlo zločesto od onih koji su pokrenuli ta pitanja, ponajprije Frana Mrakovčića, ali i samog krčkoga gradonačelnika Darija Vasilića. Pitanja nadležnosti zbog kojih nam sad, nakon 12 godina priprema ruše dozvole i zbog kojih se postupak želi vratiti na sam početak, bila su temelj naših upita prije no što smo krenuli u projekt. Čak smo i u postupku javne rasprave na PPU Općine Punat uputili primjedbu ukazujući kako je sukladno važećoj zakonskoj regulativi Marina Punat luka od državnog, a ne županijskog značaja. O tim smo dvojbama raspravljali i sa svima koji se danas peru od odgovornosti.
Primjedba je 2008. odbijena uz argumentaciju kako se Općinskim planom moraju preuzeti odrednice Župnijskog plana u kojem stoji ono što sad Ministarstvo osporava i poništava, posredno ukazujući i na nezakonitost Županijskog plana, naglašava Petar Žic, ističući kako je ta poslovna grupacija, zbog njima neshvatljivih razloga, sad uvučena u svojevrsni »krčansko-puntarski rat« oko Puntarske drage, prostora koji po njegovom mišljenju osim Marine Punat, koja se jedina pridržava svih zakonom propisanih ekoloških zahtjeva i normi, nitko drugi i ne štiti. Žalit ćemo se na ovakvo rješenje županijskih tijela, čije predstavnike nedvojbeno držimo odgovornima. Netko će morati odgovarati zbog šteta koje nam se čine i koje će nas svakog mjeseca zastoja koštati čak 1,5 milijuna kuna, zaključuju Žicevi ne mireći se s tim, za njih potpuno neočekivanim raspletom situacije.

Žic: Prozivaju nas, a sami krše zakone
Sad će se od nas vjerojatno tražiti da uđemo u novi postupak ishođenja dozvola, možda čak i studija utjecaja na okoliš koje su mu prethodile. Istovremeno, Ponikve, Grad Krk i Općina Punat duž tri kilometra obalnog zida Puntarske drage, uz cestu koja od Dunata vodi do Punta, kane početi graditi magistralni kanalizacijski vod zajedno s obalnim zidom i zahvatima nasipavanja za koje ne znam da je izrađena bilo kakva studija o utjecaju na okoliš. Prozivaju nas ljudi koji sami krše zakone, propise koji očito ne vrijede za sve nas jednako. E pa neće moći tako, znakovito nam je rekao Krešimir Žic.

Izvor: www.novilist.hr

ARHIVA