Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Regata od 30 jedrenjaka donosi 20 milijuna kuna

Ima li nade da Split u proljeće 2016. godine ugosti povijesne jedrenjake u međunarodnoj regati od Trsta do Malte? Regatu organizira poznata pomorska organizacija "Sail Training International"(STI), odnosno "Međunarodna organizacija jedrenjaka za obuku".

Još 2010. gradska vlast odbila je ponudu. Tajnik Udruge za obrazovno jedrenje Hrvatske, kapetan Ante Roje, u veljači 2010. pokušao je dogovoriti sastanak predstavnika STI-ja Christiana Bickerta i Mattea Bruzza s gradonačelnikom Željkom Kerumom. Do susreta nije došlo, a pokušaji su urodili odbijenicom, uz obrazloženje da Grad nema novca za gostoprimstvo floti jedrenjaka. Mnogi su tada primijetili da je trebalo više volje nego novca za realizaciju.

- Iznio sam ideju STI-ija gradonačelniku Ivi Baldasaru da Split bude luka domaćin jedrenjaka - kaže kap. Roje, ugledni pomorski stručnjak i nekadašnji direktor "Jadroplova".

- Dojma sam da je gradonačelnik prepoznao važnost projekta. No, moramo brzo reagirati, jer je organizatorima zanimljiv i Dubrovnik. No, prednosti Splita su nemjerljive: zbog idealnog prirodnog položaja po sredini obale, ljepoti otoka ispred njega, tako i zbog dubine u Gradskoj luci, gdje bi se vezali jedrenjaci. Jedina obveza domaćina je osigurati besplatni vez za brodove koji bi u Splitu sa svojim posadama, oko 300 mornara i časnika, boravili tri dana.
U transjadranskoj regati sudjelovalo bi najmanje 30 jedrenjaka, od čega osam velikih jedrenjaka dužine 100 metara. Predstavnici organizacije STI, inicijatora regate, spremni su doći na sastanke s nadležnim ministrima, županom i gradonačelnikom ako se prihvatimo domaćinstva. Bude li Split domaćin, grad će biti uvršten na listu stalnih luka svih budućih regata povijesnih jedrenjaka - kaže Roje.

- Kakva je korist gradova domaćina u privlačenju većeg broja posjetitelja koji žele vidjeti brodove na jedra - pitamo kapetana Roju.

- Prema podacima organizatora, u regati "Garibaldi" koja je bila 2010. godine, od Genove do Trapana, brodove je došlo vidjeti 500 tisuća ljudi, a u poljskom Stettinu 2009. čak dva milijuna - iznio je respektabilne podatke kap. Roje, ilustrirajući veliku ekonomsku dobit i promociju koju bi regata donijela Splitu.
Prema njegovim riječima, organizatorima je Jadransko more zanimljivo za održavanje regate, jer se radi o moru udobnom za plovidbu, za razliku od nekih drugih ruta u nemirnim vodama zapadne ili sjeverne Europe gdje se zadnjih godina odvijao dio regata ove međuanrodne organizacije.

Koje bismo jedrenjake mogli ugledati ako Banovina prihvati domaćinstvo? Mogao bi stići jedan od najljepših jedrenjaka svijeta, školski brod talijanske mornarice "Amerigo Vespucci". Bio bi tu i njegov mlađi kolega "Palinuro". Splićani i njhovi gosti tada bi mogli prvi put vidjeti i raskošni poljski barkantin "Pogoria".

Studija "Sail Training Internationala", pokazuje da se povrat investiranog u gostoprimstvo regate kreće u odnosu vrijednosti od najmanje jedan prema 10. Ako bismo te brojke ukalkulirali u procijenjeni sponzorski trošak Grada Splita od 300 tisuća eura, u smislu besplatnog veza, vode i struje u slučaju potrebe, proizlazi da bi zarada iznosila minimalno tri milijuna eura, odnosno više od 20 milijuna kuna u samo tri dana gostovanja flote jedrenjaka.
U Banovini doznajemo da gradonačelnik pozitivno gleda na ideju, ali dok se sagleda sve aspekte projekta ništa službeno neće komentirati.

Neka se vrati i ‘Jadran'
- Bilo bi lijepo kada bi se na regati za dvije godine pojavio i školski jedrenjak "Jadran". Naravno, uz uvjet da nadležne hrvatske institucije do tada konačno riješe pitanje njegova vlasničkog statusa. Valjalo bi naći neko zajedničko rješenje s Crnom Gorom da se brod vrati u Hrvatsku - kaže kapetan Ante Roje.
Na potezu je Ministarstvo vanjskih poslova koje se do sada u slučaju "Jadrana" pokazalo uglavnom inertnim.

Premijera davne 1956.
Davne 1956. godina bila je prva regata jedrenjaka u organizaciji "Sail Training Internationala" od luke Trobay u Velikoj Britaniji do Lisabona.

Četiristo brodova
Prema podacima STI-ija, u svijetu postoji oko 400 jedrenjaka za obuku, a većina te flote stacionirana je u Europi i Sjevernoj Americi. Veličina jedrenjaka za obuku kreće se od malih jahti oko 10 metara duljine, do velikih jedrenjaka s križnim jedrima, od kojih su neki duži od 100 metara. Jedrenjaci su uglavnom u privatnom vlasništvu, ili u vlasništvu ratnih mornarica. Također, dio jedrenjaka za obuku je u vlasništvu različitih neprofitnih organizacija. Mnoge aktivnosti oko brodova počivaju na donacijama i prilozima ljubitelja mora.
"Sail training International" dobrovoljna je pomorska organizacija i okuplja 34 nacionalne organizacije za jedrenje iz svih krajeva svijeta, sa sjedištem u Parizu.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr