Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Otočani sami trebaju upravljati pomorskim dobrom

Turizam je grana koje može pokrenuti gospodarstvo na otocima, ali razvoj turizma ne podrazumijeva novi val betonizacije, već stavljanje u funkciju neiskorištenih napuštenih objekata kojih po otocima ima dosta, poručio je Barić.
Denis Barić iz Velog Iža na jučerašnjoj je obnoviteljskoj skupštini, jednoglasno izabran za predsjednika Otočnog sabora, udruge za razvitak hrvatskih otoka osnovane 2001. godine. Barić je na mjestu predsjednika zamijenio osnivača Otočnog sabora Zlatka Sorića, nakon čije smrti 2007. godine je dužnost v. d. predsjednika obnašao Lenko Garbin.

- O stanju na otocima u odnosu na vrijeme kad se udruga osnivala možemo reći da se nije baš puno promijenilo. Ipak, ne možemo reći da su otoci bili zanemarivani od vladajućih struktura. Nažalost, svjedoci smo da se zadnjih godina smanjuju sredstva koja dolaze na otoke, kazao je Barić napominjući kako je u cilju izjednačavanja uvjeta života na otocima s onima na kopnu, bez čega nema ubrzavanja razvitka otoka, nužno "okrenuti se budućnosti i udružiti sve snage za boljitak otoka".

- Moramo zajedničkim radom dovesti Otočni sabor na mjesto koje je udruga imala u društvu nakon osnivanja i ostvariti dvosmjernu komunikaciju otočana s predstavnicima izvršne vlasti na lokalnoj i državnoj razini, dodao je Barić pozvavši sve udruge koje djeluju na otocima da udruže napore u postizanju zajedničkog cilja .

- Otočni sabor će se zalagati za funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju kako bismo ojačali jedinice lokalne samouprave na otocima. Tražit ćemo promjenu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama jer držimo da je pomorsko dobro najvažniji resurs otočana i da će otočani njime sami najodgovornije upravljati. Jedno od najvažnijih pitanja za otočane je prometna povezanost, s kopnom i drugim otocima. Turizam je grana koje može pokrenuti gospodarstvo na otocima, ali razvoj turizma ne podrazumijeva novi val betonizacije, već stavljanje u funkciju neiskorištenih napuštenih objekata kojih po otocima ima dosta, također je rekao Barić najavljujući kako slijede obnoviteljske skupštine županijskih podružnica Otočnog sabora.

- Kada smo prije deset godina započeli s ovom inicijativom, imali smo 147 mjesnih odbora Otočnog sabora i ljude koji su bili aktivni sa 41 otoka, podsjetio je Garbin.

Uz načelnike općina Tkon i Preko Danijela Katičina (HNS) i Antu Jerolimova (HDZ), obnavljanje Otočnog sabora podržali su zadarski gradonačelnik Zvonimir Vrančić (HDZ), ravnatelj Agencije za obalni i linijski pomorski promet Ivan Franičević, te saborski zastupnici Petar Baranović (HNS) koji obnaša i dužnost zamjenika gradonačelnika Šibenika, Tonka Ivčević (SDP) koja je i gradonačelnica Komiže i Ivan Klarin (SDP) koji je i načelnik Općine Tisno.

- Grad Zadar je jedna od rijetkih jedinica lokalne samouprave koji ima odjel za otoke kroz koji, u granicama proračunskih mogućnosti i s obzirom na gospodarsku krizu, želimo dati doprinos razvoju otoka i kroz koji smo investirali nekoliko milijuna kuna. Preko Ministarstva mora učinjene su značajne investicije u rive, ali i škole, ambulante i vrtiće. S tim se treba pohvaliti i mislimo da je to promijenilo život na otocima, iako u suštinskom smislu nije riješilo problem depopulacije otoka, jer depopulacija otoka nije samo pitanje koje trajektne veze više, rekao je Vrančić.

Jedan od osnivača Otočnog sabora Niko Kozulić ocijenio je kako je nužno čim prije otočanima omogućiti povlačenje sredstava iz europskih fondova, ali i učiti na primjeru europskih zemalja.

- Finska i Švedska imaju po desetak tisuća otoka, što je desetak puta više nego na našem području. Norveška ima više otoka nego mi stanovnika na svim otocima. Europa ima iskustvo organizacije života na otocima, a osobito organizacije lokalne samouprave, poručio je Kozulić.

- Otoci imaju šansu, ali neće se na otoke vratiti život kakav je nekad bio, već drukčiji oblik života. Imamo programe održivog razvoja otoka, napravilo se dosta, a svi skupa moramo napraviti još više i boriti se da cijena kruha na otoku bude jednaka onoj na kopnu. Teško je naći recept za povratak stanovništva na otok, ali jedan od putova je uključiti Sveučilište kroz projekt kakav je "Arhipelogos", gdje se objekti na otocima mogu koristiti kao infrastruktura za odražavanje nastave i kroz koji mladi ljudi mogu prepoznati mogućnosti života na otoku u suvremenim uvjetima, rekla je ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Zadarske županije Nives Kozulić, također suosnivačica udruge.

NAKURNJAK I CELIBAT
- Kritizirao bih Hrvatsku turističku zajednicu. Mi se trebamo brendirati kao zemlja kravate i otoka, a mi se reklamiramo kao da se od srednjeg vijeka nije ništa dogodilo pa američkom predsjedniku poklanjamo pleteni nakurnjak, rekao je zastupnik Klarin.
Uz čitav niz ideja i primjera samoorganizacije u svojim sredinama koje su iznijeli okupljeni otočani, na skupu se moglo čuti i kako se problemu depopulacije može doskočiti ukidanjem celibata.
- Pozivam Sabor da preko Hrvatske biskupske konferencije pokrene ukidanje celibata. Na otocima ima dosta župa i mladih ljudi, rekao je Slavko Bačić iz Lukorna, dobivši glasan pljesak.