• hr
  • en
  • de
  • it

Nova slika Golog otoka

Tako bi Hrvatska dobila svoju verziju Vražjeg otoka smještenog u Atlantiku ispred obala Francuske Gvajane na kojem je stotinjak godina, sve do 1946. godine u funkciji bila kažnjenička kolonija za političke protivnike francuske vlasti. Vražji otok danas je atraktivna turistička destinacija s hotelom.
Kao dobar primjer prenamjene nacionalne traume u dobar posao, može poslužiti i Muzej terora (Teror Haza) na jednoj od najljepših avenija u Budimpešti. Muzej terora posvećen je svima onima koji su stradali, mučeni i ubijani za komunističkog i nacističkog režima u Mađarskoj. Neorenesansna palača, koja je nekada bila sjedište tajnih policija i mjesto smaknuća i mučenja zatvorenika, pretvorena je u moderan muzej, kao podsjetnik na krvava vremena kroz koja je prošao i mađarski narod. Opiranja otvaranju muzeju u Mađarskoj su bila velika.

- Goli otok ima veliki potencijal za razvoj, nazovimo ga tako, alternativnog, neuobičajenog turizma, ali nipošto masovnog karaktera. Dakle, da zainteresiranim turistima omogućimo smještaj u obnovljenom zatvorskom kompleksu, što bi bila jedinstvena ponuda. Također, ne bismo zapostavili niti pašarenje koje je na otoku prisutno stoljećima. Tako bismo stvorili još jednu golootočnu prepoznatljivost - janjetinu. Naime, nekoć je janjetina s Golog otoka bila nadaleko poznata i na cijeni zbog njezinog uzgoja na vrlo surovom terenu. Otok je ekološki očuvan, na njemu se godinama ništa nije gradilo, i smatra da ne bi bilo loše razvijati turizam koji će tu činjenicu iskoristiti i uvažavati. Lokalna samouprava, uz pomoć države, raspolaže sredstvima koja su dostatna da se projekti na Golom otoku pokrenu, dodaje općinski načelnik koji ima jednako velike planove i za otok Sveti Grgur na kojem je od 1948. do 1988. godine bio kazneno-popravni dom za žene.
Prema viziji Alena Andreškića na Grguru bi se s privatnim investitorima gradio safari park prilagođen mediteranskom podneblju. Osim toga, na Grguru bi se nudio i kraći boravišni turizam.

S obzirom i na činjenicu da su sređene zemljišne knjige i danas se u katastru Hrvatska vodi kao 99-postotni vlasnik Golog otoka i susjednog Grgura, te postojanje, doduše zapuštene i devastirane, infrastrukture (struja, spremnici za vodu, cesta), dodatno čudi da se država uporno oglušuje na, prema svemu sudeći, nemali turistički potencijal kažnjeničke kolonije koja, i ovakva devastirana, opasna i zaboravljena, sve više privlači turiste.

DESETLJEĆE IGNORIRANJA
U okviru ondašnjeg riječkog Multimedijalnog centra »Palach«, trojac Damir Čargonja, Branko Cerovac i Sven Stilinović 2000. godine predstavili su, na neki način, vizionarski projekt »Goli otok - novi hrvatski turizam«. Ideja MMC-a o pretvaranja Golog otoka u školu mira i umjetnosti, ali i opomene, dobila je podršku i Ante Zemljara po kojem se udruga bivših zatvorenika danas zove. Državna vlast oglušila se i na tu građansku inicijativu koja je pokušala zaštititi i revitalizirati otok kolektivnog srama.

Izvor: www.novilist.hr