• hr
  • en
  • de
  • it

Može li turistički kolovoz pokriti srpanjsku rupu?

Resorni ministar Darko Lorencin ipak je zadovoljan. Nade polaže u kolovoz.
Može li kolovoz nadoknaditi srpanjski pad od 0,4 posto u dolascima turista te 2 posto u noćenjima i barem malo popraviti stanje u državnom proračunu kojeg uskoro čeka novi rebalans. Ni vladajući više ne skrivaju da je stanje u državnoj blagajni loše, zbog čega nam agencija Fitch i snizila krediti rejting jer sumnja da će država uskoro stabilizirati rastući javni dug.
Sliku hrvatskog gospodarstva koje je godinama na aparatima, popravlja turizam koji, zbog kiše ili nečeg drugog u srpnju i nije briljirao. Pad su zabilježile i perjanice Istra i Kvarner.
"Obzirom na okolnosti koje su bile mislim da ćemo i puno pouka iz toga izvući, ali ima i dobrih razloga, na pojedinim destinacijama, 24 dana od 30 kiše, to stvarno možemo reći da je objektivno", kaže Lorencin.
Resorni ministar Darko Lorencin ipak je zadovoljan. Nade polaže u kolovoz, čiji je početak bolji od lanjskog. Dobre su i najave za posezonu. Treba naglasiti i da je ukupno na godišnjoj razini od siječnja do srpnja povećan broj dolazaka turista. Da nije sve crno, smatra i predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, Boris Žgomba.
"Osmi mjesec je inače udarni mjesec sa najvećim brojem noćenja i dolazaka, vrijeme nam ide u korist, ali naravno nije ono jedini faktor koji će tome doprinjeti. Da li će to uspjeti nadoknaditi minuse iz srpnja ovisi o mnogo faktora, no činjenica je da su osmi i deveti mjesec prošle godine protekli s velikim brojem gostiju, a nadamašiti njih i eventualno smanjiti minuse će biti jedan dosta zahtjevan zadatak", rekao je Žgomba.
Iz kišovitog srpnja ipak treba izvući pouku - turizam ne smije ovisiti samo o suncu i moru.
"Mislim da moramo i da možemo zajedno napraviti puno bolje i puno više u strategiji prodaje i u marketingu da bi na izazove sedmog mjeseca odgovorili puno kvalitetnije. Naime, ovo što nam se u srpnju događa je nešto što se ponavlja zadnjih pet godina i to više nije slučaj to je trend. Mislim da sada nismo na pravi način kao destinacija kao turizma odgovorili zahtevima tržišta i gostiju koji nam dolaze u sedmome mjesecu", zaključuje.
Unatoč tome Žgomba vjeruje da su prošlogdišnji prihodi od turizma od 7,2 milijare eura dostižni, a moguće ih je i premašiti. Glazba je to za uši ministra financija Borisa Lalovca koji već slaže novu proračunsku križaljku. Rashodi uobičajeno guše, na prihodovnoj stranio podbacio je PDV. Agencija Fitch snizila nam je kreditni rejting.
"Mislim da je ovo upozorenje da dugoročno moramo ozbiljno razmišljati o rashodovnoj strani proračuna. Kratkoročno još imamo daha, ali dugoročno to bi moglo utjecati na javne financije i zbog toga se nadam da će svi ministri zajedno s Vladom ozbiljno razmotriti rebalans u rujnu ove godine", poručio je Lalovac.
Da je kreditni rejting odraz gospodarskog stanja, jasno je predsjedniku Ivi Josipoviću.
"Unatoč nekim povoljnim pokazateljima (rastao je ponovno izvoz) vidimo da nas svijet prepoznaje kao ekonomiju koja nije još izašla iz krize", zaključio je Josipović.
Da prihodi od turizma ne mogu spasiti proračun, priznao je i ministar financija. Jasno je da bez gospodraskog rasta nema ni održivog proračuna. Deficit raste, a analitičari procjenjuju da će do kraja godine skočiti na 16 milijardi kuna. Najcrnije prgonoze idu i do 5,5 posto BDP-a. Puno je to više od 4,6 posto BDP-a koliko iznose preporuke Europske komisije, pa bi se Vlada već najesen mogla suočiti s oštrijim tonovima iz Bruxellesa.

Izvor: www.ezadar.hr