• hr
  • en
  • de
  • it

Misteriozna špilja na Korčuli

Dosad je istraženo oko 250 kvadrata, odnosno tek oko 20 posto površine špilje. Otkopalo se do dubine od oko 5 metara, 
Na južnoj strani brda Pinski rat, koje se nalazi odmah iznad uvale Kale u Veloj Luci, nalazi se špilja koja je postala jedno od najznačajnijih arheoloških lokaliteta na području cijele Europe.
Vela spila ili Vela špilja sama po sebi predstavlja fenomenalnu prirodnu atrakciju. Vapnenačkom stijenom nadsvođena prostorija osvjetljena je s nekoliko većih otvora u svodu nastalih prirodnim urušavanjem, kroz koje ulazi prirodno svjetlo.
Ulaz u špilju širok je od 1 do 10, a visok 4 metra. Okrenut prema jugu, s ulaza se pruža spektakularan pogled na cijeli zaljev i Blatsko polje. Dužina špilje 40 je metara i ovalnog je oblika, s laganim padom prema unutrašnjosti.
Dugo je godina Vela špilja bila samo prirodna atrakcija na otoku Korčuli. Nedaleko Vele Luke, ovdje se dolazilo upoznati sa zemljinom unutrašnjošću i stijenama. Sve do 1951., kada počinju prva ozbiljna istraživanja.
Otkrilo se da je Vela špilja tisućljećima služila čovjeku kao sklonište i utočište od vremenskih neprilika, ali i kao mjesto za život. Iz dosad najdublje istraženih slojeva pronađeni su dijelovi keramičke, kamene i koštane izrađevine koji se svrstavaju u period gornjeg paleolitika.
Keramičke figurice životinja potječu iz 17.500 godina prije nove ere, a pokazuju na tradiciju izrade ukrasnih predmeta od keramike. Svojom tehnikom i stilom uspoređuju se s pronađenim ostacima keramike na lokalitetima u Češkoj, koji datiraju oko 30 tisuća godina prije nove ere.
Do pronalaska keramičkih fragmenata u Veloj špilji smatralo se da su se ljudi počeli baviti keramikom tek kad su napustili nomadski način života i to prvenstveno kako bi izrađivali keramičko posuđe. Ovo otkriće dalo je naslutiti da su se puno prije nego se smatralo, ljudi počeli baviti izradom keramičkih figurica.
Uz mnoštvo keramičkih predmeta, u špilji su pronađena i dva dječja groba, uzrasta od 2 do 4 godine. Kosturi su pronađeni položeni na bok u zgrčenom položaju, a veće kamenje raspoređeno u blizini daje naslutiti o postojanju grobne arhitekture. No to nisu jedini grobovi pronađeni u ovoj špilji.
Tijekom iskapanja 1985. pronađena su dva skeletna groba, a dva tijela pokopana su s ulomcima hvarske keramike. Položaj kostura pomalo je specifičan. Oni su ležali na kamenoj konstrukciji u zgrčenom položaju, s glavama nagnutim na stranu.
Jedan od pokojnika u naručju je držao keramičke posude tipične za hvarsku kulturu. Oko jedne od lubanja bio je raspoređen niz morskih pužića. Ovi iznimno dobro očuvani grobovi predstavljaju izniman primjer pokapanja na jadranskim otocima. Mještani su ove kosture nazvali Dida i Baba.
Dosad je istraženo oko 250 kvadrata, odnosno tek oko 20 posto površine špilje. Otkopalo se do dubine od oko 5 metara, uz napomenu da se niti na jednom mjestu nije dospjelo do živca kamena, do špiljskog dna, što daje naslutiti da arheologe čeka još mnoštvo zanimljivih iznenađenja.
Predmeti otkriveni u Veloj špilji čuvaju se u muzejskoj zbirci Centra za kulturu u Veloj Luci, a izložen je tek manji dio od nekoliko tisuća dosad iskopanih predmeta.

Izvor: http://punkufer.dnevnik.hr