• hr
  • en
  • de
  • it

Kruzer Costu Fascinosa

Brodarska tvrtka o kojoj se donedavno govorilo samo kroz priču o havariji, u Kopru je predstavila novi brod za 3.800 putnika, pun luksuza i tehnoloških iznenađenja.
Najveći brod talijanske brodarske kompanije Costa »Costa Fascinosa«, uplovio je početkom tjedna u luku Kopar na predstavljanju nove rute koja obuhvaća i Hrvatsku. Naime, u najavi itinerera za ovu godinu Costini brodovi će ticati i hrvatske luke Split te naravno Dubrovnik kao luku koja je treća na Mediteranu po broju dolazaka kruzera. »Costa Fascinosa« jedan je od tih brodova. Konkurencija među kruzing kompanijama je sve veća kako se grade novi brodovi. Stoga je svaki novi luksuzniji i ima više ponude. »Costa Fascinosa« tako ima pravi mali grad unutar sebe, odnosno shopping zonu s trgovinama, kafićima i restoranima. Trgovine su u bescarinskoj zoni pa su tako, dok je brod u luci, zatvorene. Na »Costa Fascinosi« gostima su ponudili i teatar na tri kata, casino, disko, ali i knjižnicu. No posebno su ponosni na svoje 4D kino te simulator golfa. Naime, na palubi se nalazi simulator na kojem gosti, s vjetrom u kosi usred mora, mogu uz trenera naučiti igrati golf. Tu su i 4 bazena, otvorena i zatvorena, 5 jacuzzija te spa wellness na površini od čak 6.000 »kvadrata«.
Riječ je o kruzeru koji je dug 290 metara i 114.000 tona težak. Maksimalan kapacitet mu je 3.800 putnika, s time da ukrcava i 1.100 članova posade koja brine o putnicima. Na luksuznom brodu se moglo čuti što je nova u kruzing industriji te koliko brodova kompanije trenutno grade.
Prema podacima Europskog kruzing vijeća (EEC) u prošloj godini je oko 6 milijuna Europljana bukiralo kružno putovanje, čime je broj gostiju udvostručen u desetak godina. Od toga se oko 5,7 milijuna europskih putnika na kruzerima, na brod ukrcalo u nekoj od europskih luka. Prema ovim podacima, svaki od tih putnika je potrošio blizu 100 eura kod posjeta nekoj luci, s čime se u hrvatskim lukama vjerovatno ne bi složili, pa ovo kruzing udruženje procjenjuje da je potrošnja iznosila oko 2 i pol milijarde eura. Zanimljivo, većina brodova za kružna putovanja građena je u europskim brodogradilištima.
Doduše, očekuje se da će udio domaće komponetne koja se ugrađuje u sljedećim godinama s manjiti, no izgradnja kruzera i nadalje ostaje jedan od profitabilnih poslova za europska brodogradilišta.
Do 2015. u svijetu bi se pak trebalo izgraditi desetak novih brodova. Samo u idućoj godini prve valove bi trebalo zasjeći 6 novih velikih brodova s oko 8.000 kreveta. U 2014. se u industriji kapaciteti povećavaju za više od 15.000 kreveta na samo 4 broda, dok bi u 2015. trebalo zaživjeti još oko 4.000 brodskih kreveta na kruzerima čime će se kapacitet povećati na više od 360.000 kreveta.
U nove brodove uložit će se oko 10 milijardi eura. Sama kompanija Costa, koja je ove godine ostala bez »Costa Concordije« u strašnoj pomorskoj nesreći, ove godine u flotu uvodi brod »neoRomanticu«, u čiju je rekonstrukciju i renoviranje uloženo 90 milijuna eura. Za dvije godine na prvu plovidbu bi trebao krenuti najveći brod u floti. Još neimenovani kruzer imat će kapacitet oko 5 tisuća gostiju te će biti i jedan od najvećih kruzera na svijetu. Time će ova tvrka, inače dio najvećeg kruzing brodara Carnival cruises, flotu povećati na ukupno 16 brodova ukupnog kapaciteta oko 46.000 putnika.
Dario Rustico, direktor prodaje Coste za Sjevernu Europu, Srednji istok i Indiju, je tako u Kopru istaknuo kako su tržišta Slovenije i Hrvatske u porastu.
- Kako bismo gostima s ovih područja omogućili još jednostavniji dolazak na naše brodove, neke itinerere postavili smo tako da im je luka ukrcaja Trst. Za Sloveniju i Hrvatsku je to vrlo jednostvna opcija. Inače, područje ove regije nam je zanimljivo, ne samo zbog luka u koje naši brodovi pristaju, već upravo i kao tržište koje ima potencijal rasta, kazao je Rustico te najavio neke od trendova putovanja za ovu, ali i već postavljene itinerere za 2013. godinu.
Tako je »Costa Fascinosa« ovog tjedna prošla predstavljanje u Kopru, Trstu, Dubrovniku i Splitu. Ovog vikenda krenula je pak na 11-dnevno putovanje prema Grčkoj, Izraelu, Turskoj i Hrvatskoj, tijekom kojeg će, uz ostalo, pristati u Bariju, Krfu, izraelskoj Haifi, turskoj Smyrni te u Dubrovniku, da bi nadalje, sve do kraja studenog plovila na ruti iz Venecije i Barija, prema Olympiji, Santoriniju, Rodosu i Dubrovniku kao nezaobilaznoj destinaciji posjeta. Zimsku sezonu će brod provesti u Južnoj Americi gdje će ploviti između Rio de Janeira, Buenos Airesa, Portobella i Santosa. Dubrovčani će ga pak nagodinu opet vidjeti pred zidinama grada.
Ljeto i jesen 2013. najviše Costinih brodova provest će na Mediteranu. Što se Hrvatske tiče, u Dubrovnik će uplovljavati i »Costa Classica« koja kreće iz Trsta i Ancone, a obuhvatit će dalmatinsku obalu, točnije Split i Dubrovnik, s posjetom, kako kažu »jednom od svjetskih najpoznatijih hodočasničkih destinacija« - Međugorju.
Inače, luka Kopar, u kojoj je održana prezentacija najmlađeg Costina broda, ove godine očekuje dolazak 77 kruzera s oko 110.000 putnika. U Rijeku je, da podsjetimo, stigao jedan kruzer. I to je, čini se to, za ovu godinu.

Havarija ograničila samovlast kapetana broda
Havarija Costa Concordije, a kasnije i požar na Costa Allegri, natjerale su ovog brodara da standarde sigurnosti digne na najvišu razinu. Tako su početkom veljače na snagu stupila nova pravila oko sigurnosti gostiju. Novih sedam inicijativa za poboljšanje standarda sigurnosti pretpostavlja, uz ostalo, upoznavanje gostiju s procedurama u slučaju opasnosti prije nego brod na koji su se ukrcali, napusti luku ukrcaja. Mjere su proširene u odnosu na zakonske, s time da se goste mora obučiti unutar 24 sata prije odlaska iz luke ukrcaja. Gosti isto tako dobivaju karticu slikovito nazvanu Emergency drill card koju gosti moraju predati na obuci za spašavanje. Tako se, naime, provjerava jesu li svi prošli obuku. Znači, nema »švercanja«. Sustav automatski registrira odsutne putnike koje se poziva na idući krug obuke idući dan.
Costa je, potom, na svoje web stranice stavila dodatne informacije o operacijama koje se provode zbog sigurnosti, informacije o treningu osoblja, a uskoro bi na stranicama trebali osvanuti i profili svih kapetana.
Što se tiče same plovidbe, uveli su direktan monitoring plovila u realnom vremenu pa se tako s kopna uspoređuje ruta koju je odredio kapetan u odnosu na standardnu rutu, kao i trenutna pozicija broda u odnosu na rutu koju je zacrtao kaopetan te na onu standardnu. Novi sustav automatski identificira nepredviđene primjene smjera plovidbe.
Zanimljivo, nova pravila su ograničila »vladavinu« kapetana na brodu. Konkretno, kapetan je i dalje prvi čovjek na brodu zadužen za odlučivanje, međutim, više nije jedina osoba koja izdaje naredbe. Kapetan prilikom manevara mora razmišljati naglas kako bi se i ostali mogli uključiti u donošenje odluka.

Izvor: www.novilist.hr