• hr
  • en
  • de
  • it

Jadran nije zaštićen od meteotsunamija

Jadran je zaštićen od jako destruktivnih tsunamija, ali nije zaštićen od meteotsunamija, koji se često javlja u određenim uvalama poput onih u Veloj Luci ili Starom Gradu i nije toliko destruktivan, istaknula je Jadranka Šepić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u okviru predavanja pod nazivom "Tsunami ili meteotsunami, pitanje je sad?", koje je večeras održano u znanstvenom kafiću Luxor u Splitu u okviru Festivala znanosti.
Znanstvena novakinja nazočne je podsjetila na najrazorniji tsunami koji se dogodio 26. prosinca 2004. godine u Sumatri, kada je poginulo oko 230.000 ljudi. Taj tsunami uslijedio je nakon potresa snage 9.1 stupnja po Richteru.
- Broj žrtava mogao je biti osjetno manji da je postojao sustav za upozorenje na opasnost koji, primjerice, postoji za područje Pacifika. Danas pak postoji sustav upozorenja na opasnost i za područje Indijskog oceana, istaknula je Šepić.
Snažni potresi i tsunamiji zabilježeni su u Čileu 1868. koji su odnijeli oko 25.000 života. Prema riječima znanstvene novakinje, u Italiji je 1908. godine nakon potresa snage 7.1 po Richteru zabilježen val visok 12 metara, koji je sa sobom odnio oko 70.000 ljudi.
I u Japanu je 2011. u potresu i tsunamiju stradalo 18.000 ljudi iako u toj zemlji postoji sofisticirani sustav zaštite. Tsunami najčešće nastaje nakon potresa, ali je u Aljasci 1958. godine izazvan odronom. Tada je zabilježen val visok 524 metra, ali je stradalo samo pet osoba.
- I u Jadranu su, doduše, zabilježeni tsunamiji, ali rijetko i oni su slabi jer je obala zaštićena otocima. Mateotsunami je zabilježen 21. lipnja 1978. u Veloj Luci i tada je voda prodirala u domove mještana. I u Starom Gradu meteotsunamiji su protutnjali uvalom 1830., 2003. i 2009. godine.
Vrboska i Mali Lošinj neugodna iskustva imali su 2008. godine, a valove visoke četiri metra pamte u uvali Široka na otoku Istu, i to 1984. i 2008. godine.
Primijetili smo neke mehanizme nastanka meteotsunamija, a važno je mjeriti tlak zraka. U Institutu za oceanografiju razmišljamo o realizaciji sustava za istraživanje i upozorenje na meteotsunamije za područje srednjeg Jadrana. Čim se primjeti neki poremećaj tlaka zraka mogli bi na vrijeme upozoriti na mogući dolazak meteotsunamija, te tako spriječiti veće štete, naglasila je Šepić

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr