• hr
  • en
  • de
  • it

Hrvatska 365

Ako želite vidjeti raj na zemlji, dođite u Dubrovnik. Izjavio je to George Bernard Shaw nakon što je 1929. posjetio grad podno Srđa. Zahvaljujući jednom drugom Georgeu, R. R. Martinu, odnosno ekranizaciji njegove sage "Pjesma leda i vatre" u uspješnu seriju "Igra prijestolja", čije se snimanje dijelom odvija i u Dubrovniku, tisuće i tisuće novih turista dobile su razlog za posjet jednoj od najpoželjnijih svjetskih destinacija, gradu koji je od 1979. na UNESCO-ovoj listi zaštićene svjetske baštine, grad čija jedinstvena ljepota ostavlja bez daha.

Nekadašnji grad-država, koji je prosperitet i bogatstvo gradio prvenstveno na pomorskoj trgovini, turističku je popularnost počeo stjecati koncem 19. stoljeća, a danas se u jeku sezone ulicama njegove povijesne jezgre gotovo ne može proći od tisuća turista iz cijelog svijeta.
No, to ne znači da Dubrovnik i njegova rivijera, jedna od 22 destinacije projekta "Hrvatska 365", u koji su uključene Konavle, Župa dubrovačka, Cavtat, Dubrovačko primorje i Mljet, ne mogu u predsezoni i posezoni dodatno obogatiti ponudu i privući goste koji ne običavaju putovati u špici sezone.
Dubrovnik je i grad muzej i živa pozornica, idealan spoj povijesti i suvremenosti, gosti mogu istražiti njegove muzeje, upoznati se s pomorskom tradicijom grada, pomno čuvanim bogatstvima dubrovačke katedrale, starim recepturama u franjevačkoj ljekarni koja djeluje od 1317. godine...
Poseban je užitak prošetati njegovim 1940 metara dugim srednjovjekovnim zidinama koje su očuvane u izvornom obliku. U prvih devet mjeseci ove godine te je zidine obišlo rekodnih 795 tisuća turista, 6,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a ako se takav trend nastavi, do kraja godine zidine će obići više od 900 tisuća posjetitelja.
Koncem listopada prvi put očekujemo i trimilijunto noćenje, a višegodišnji uzlazni trend nastavljen je ukupnim povećanjem dolazaka od početka godine za 13 posto i u noćenjima za devet posto.
No, važno je povećanje broja noćenja rasporediti i izvan glavne sezone, cilj je postići cjelogodišnji život grada, što bi rezultiralo produženjem sezone, podizanjem kvalitete usluga i dužem zapošljavanju.
Jedan od glavnih elemenata produženja sezone je svakako kongresni turizam. Dubrovačke kongresne dvorane opremljene su najsuvremenijom audiovizualnom opremom koja će ispuniti očekivanja i najsloženijih skupova, a jedinstvena atmosfera ovog mediteranskog bisera dat će svakom poslovnom susretu novu dimenziju.
Kapaciteti kongresnih hotela su takvi da mogu istodobno ugostiti najmanje 14 kongresa sa po 100 do 1200 sudionika ili ukupno oko 8100 sudionika, a zapravo su svi hoteli mini kongresni centri. 

Brojni festivali
Dubrovnik je i izvan glavne sezone svakog mjeseca domaćin barem jedne manifestacije: u rujnu su to "Dubrovnik u pozno ljeto", "Najbolji u baštini" i "Wine & Jazz festival", u Cavtatu "Epidaurus festival", a u listopadu "Treće uho", DUFF festival filma djece i mladeži zemalja Mediterana, te novi gastronomski "Good Food festival".
Obnovljeni će kompleks Lazareta uskoro dobiti uporabnu dozvolu te će se krenuti s božićnim programom, a kroz cijeli prosinac i božićnim sajmom. U suradnji s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom u travnju se planira još jedan novi projekt uz radni naziv Lazareti music festival.
Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Romana Vlašić uvjerena je kako će, ako ne svih 365 dana, grad turistički živjeti barem dodatnih mjesec dana u predsezoni i još toliko u posezoni. Naravno, posredno duže će turistički (o)živjeti i cijela rivijera od Konavala do Primorja, te Elafita i Mljeta.
Gostima željnima aktivnog odmora nude se biciklističke i pješačke ture po Konavlima, Srđu, Elafitima i Mljetu, kao i grupno trčanje. Avanturistički je turizam posebno atraktivan u Primorju gdje postoji 20 kilometara biciklističkih staza prilagođenih različitim rekreacijskim zahtjevima i mogućnostima, a osim lagane vožnje uz Lungo mare i obilazak obale slanske vale, biciklistima se pruža nezaboravni panoramski pogled s 420 metara visine na Elafite, Mljet, Dubrovnik i Korčulu, što je najbolja nagrada za sve koji se zapute na vožnju stazom nazvanom "Elafiti view".
Krajnji jug Hrvatske pruža izvanredne mogućnosti i za jedinstveni gastronomski doživljaj: kušanje prirodno uzgojenog povrća s parcela što su ih kršu oteli u Župi i Konavlima, arome višestruko nagrađivanih djevičanskih maslinovih ulja, poboljšanih primorskim začinskim biljem...

Good Food festival
Ove godine 23. - 26. listopada kreće Good Food festival koji na Stradunu otvara Dubrovačka trpeza; 30-ak restorana kreirat će festivalske menije od po 100 kuna i nuditi ih tijekom sva četiri dana, a plan je organizirati više radionica kao što su radionice izrade arancina, kotonjate i mantale, bruštulanih (ušećerenih) mjendula te izrade džema od dubrovačke ljute naranče; prezentacija i kušanje jela od dimljene, marinirane i svježe ribe, organizacija škole kuhanja na temu stonska torta od makarula i feste od palačinki, namijenjene najviše najmlađima. Na ‘Objedu s knezom' na prostoru Boškovićeve poljane gosti će kušati renesansna jela s Pometove trpeze, odnosno delicije iz doba Držićeva ‘Dunda Maroja', pripremljene po stoljetnim receptima samo dijelom prilagođenim današnjoj dubrovačkoj kuhinji.

Atraktivni novogodišnji program
Turistička zajednica grada Dubrovnika već je u srpnju najavila novogodišnji program za doček 2015. godine te nije tajna kako će u petodnevnom programu nastupiti naši brojni poznati izvođaći. Bit će i dječji doček, koncert klapa, a ponovno će se s početkom Nove godine, u podne 1. siječnja održati već tradicionalni novogodišnji koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Odmah iza koncerta sa Straduna starta novogodišnja utrka. To je novina kojom se simbolično obilježava početak 2015. godine.

Arboretum Trsteno
Dubrovačko je područje raj i za ljubitelje vegetacije, posebno ljekovitog bilja. Spoj kulturnog naslijeđa i osebujne vegetacije, renesansnog ladanjskog hedonizma i umjetničke inspiracije najbolje će se doživjeti u najstarijem arboretumu na svijetu, Arboretumu Trsteno. Jedini je to arboretum na hrvatskoj jadranskoj obali, te najstariji hrvatski spomenik vrtne arhitekture. Poznat je po povijesnim perivojima i zbirci sredozemnih i egzotičnih biljaka. Osnovan je 1498. godine na prostoru ladanjskog posjeda dubrovačke plemićke obitelji Gučetić-Gozze, prostire se na 28 hektara i objedinjuje nekoliko različitih cjelina.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr