• hr
  • en
  • de
  • it

´Crnogorci, potopite otetu flotu´

Nudeći splitskom gradonačelniku Željku Kerumu da potopi zlokobni razarač „Split" ispred Boke kotorske, a u svrhu „simboličke pomirbe dvaju naroda", u Crnoj Gori očito su Kerumu, ni krivom ni dužnom, namijenili ulogu kakvu je imao Yul Brinner kad je, glumeći partizanskog borca, u rijeku Neretvu dinamitom potopio istoimeni most.

Međutim, potapanje broda, koji uzred budi rečeno po sukcesijkom ključu pripada Hrvatskoj, Crnoj Gori može donijeti neslućenu zaradu kao podvodna atrakcija, a Kerumu blamažu ako prihvati taj "danajski dar".
Cjenici zarona do povodnih olupina, nekadašnjih vojnih brodova, pokazuju visoke cijene takvih turističkih usluga. Primjerice, uron do raketne fregate „Monkada", brata blizanaca „Splita", potopljene 1996. u jednom od zaljeva Kajmanskog otočja, iznosi 300 dolara.

Uzevši u obzir rečenu cijenu, uz pretpostavku kako bi u srcu ljetne sezone dnevno moglo biti minimalno četrdesetak ronilaca zainteresiranih za razgledavanje 90 metara dugog razarača, dolazimo do 12 tisuća dolara zarade na dan.
Pomnožimo li tu brojku s 90 dana, koliko traje puna sezona u Crnoj Gori, izravna zarada bila bi milijun dolara. I to samo u tri mjeseca! U sljedećih sto godina eksploatacija olupina donijela bi sto milijuna dolara zarade.

O neizravnoj zaradi kroz hotelski smještaj ronilaca, izvanhotelsku potrošnju, prijevoz i drugo, teško je uopće dati procjenu.
- Bila bi to zarada tipa kruha bez motike - kaže Stjepan Bernardić, kapetan bojnog broda u miru i voditelj stručne skupine za sukcesiju materijalnih sredstava JRM-a.

- Sa sukcesijskog stajališta, VPBR-31 "Split" vrijedi, po cijenama na dan 31. prosinca 1990. godine, ukupno 112,5 milijuna dolara, odnosno za taj iznos RH tereti Crnu Goru. Pri tome, Hrvatskoj je svejedno što će Crna Gora učiniti s tim brodom. Hoće li ga prodati, potopiti ili darovati, primjerice, Aboriginima ili Slovencima. Navedeni iznos je ionako tek djelić puno većih potraživanja RH od Crne Gore, koja iznose više od 1,8 milijarda dolara, po osnovi otete flote JRM-a na koju pravo vlasništva polaže RH.
Dva su Bernardićeva prijedloga Crnogorcima: prvi - neka potope i svu drugu flotu koju su oteli, sve brodove, jedrilice, jedrenjake, podmornice i neka tako postanu vlasnici najvećeg "wreck divinga" na svijetu. I drugi - novac dobiven od ulaznica u "podvodni Disneyland" neka Crnogorci uplaćuju idućih 100 godina redovito u proračun RH, a na ime oštete za oteto. Time će Hrvatsku pravično obeštetiti, a sebi će stvoriti konačno vlastitu, autohtonu stogodišnju crnogorsku ronilačku tradiciju. Prijedlog je to stručnjaka Bernardića.

Zbog opasnosti od nepoznatih količina azbesta čije bi kancerogene čestice morske struje od Otranta mogle donijeti prema Cavtatu i Dubrovniku, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH žurno će zatražiti preko Ministarstva vanjskih poslova RH informaciju od Crne Gore vezanu uz navedeni slučaj.

- Crna Gora potpisnica je Londonske konvencije (Konvencija o sprečavanju onečišćenja mora potapanjem otpadaka, op.a.) te je dužna postupati po njezinim odredbama. Međutim, ova konvencija ne govori o potapanju brodova, kao ni o azbestu koji je silikatnog porijekla za koji ne znamo kako se ponaša u morskoj vodi. O tome detaljnije govori "dumping protokol" ove konvencije kojeg Crna gora nije potpisnica.

- Smatramo da je ovo pitanje najbolje nastojati riješiti izravnim kontaktom dviju država, prije svega radi razjašnjenja predmetnog slučaja i točnih informacija, kao i njihova postupanja, te gospodarenja otpadom i njegova odlaganja u more.
- Nadalje, Crna Gora je 2010. pristupila Sporazumu o suradnji na zaštiti voda Jadranskog mora i obalnih područja od onečišćenja i time postala četvrta jadranska država u radu Mješovite komisije za zaštitu voda Jadranskog mora i obalnih država (Italija, Hrvatska, Slovenija i Crna Gora). Naša zemlja moći se pozvati i na ovaj sporazum radi možebitnog rješenja potapanja ili nepotapanja razarača „Split" - očitovanje je koje smo dobili iz Ministarstva zaštite okoliša RH u kojem prate razvoj događaja u novoj epizodi "života" razarača „Split".

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr