Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

‘Hercules’ je pronašao brod iz mračnog doba arheologije

Brod "Hercules" danima istražuje dubrovačko podmorje tražeći ostatke starih brodskih olupina. Za sada su prošli obalni pojas od Prevlake, i stigli skoro do Lokruma. Brod je u vlasništvu američke zaklade RPM Nautical, a u istraživanju sudjeluju i podvodni arheolozi iz zadarskoga Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju čiji je ravnatelj Luka Bekić s kojim smo porazgovarali o tijeku operacije.

Koliko je sredstava uloženo u istraživanje?
- Amerikanci su sudjelovali s milijun i pol kuna, a mi smo financirali projekt s 80 tisuća kuna.
Što ste do sada pronašli?
- Posebno bih izdvojio jedan bizantski brod iz ranog srednjeg vijeka. To razdoblje u arheologiji zovemo mračnim dobrom, jer iz njega ima vrlo malo pronalazaka. Zato je to otkriće vrlo važno. Ima naravno i drugih nalazaka. Iz rimskog doba preko Dubrovačke Republike pa sve do Drugog svjetskog rata. Podno Konavoskih stijena pronašli smo ostatke talijanskih desantnih brodova. Neki stariji Konavljani još se sjećaju njihova potonuća.
- Prvo brod svojim sonarima označi mete koje bi trebalo istražiti. Do određenih dubina (otprilike do 50 metara) rone podvodni arheolozi, a ako je meta dublje, umjesto njih to radi robot koji je zadnje čudo tehnike. Spusti se na dno, pa svojim „rukama", odnosno hvataljkama premeće sumnjive ostatke, kupi ih i donosi na brod. Može se spustiti na dubine od preko sto metara.
Što češće istražujete? Pliće ili dublje dijelove?
- Plići dio (onaj do 20 metara dubine) je već poprilično dobro istražen, a pošto ovaj brod ima vrhunsku opremu, mi istražujemo dublje slojeve koji nisu predaleko od kopna. Prije se putovalo na udaljenostima s kojih su se mogla vidjeti brda kako bi se lakše orijentiralo.
- Prošle godine "Hercules" je označio jednu lokaciju na koju smo se spustili, a bila je to velika kolonija ježeva. Jedan do drugoga, a bilo ih je jako puno kao da su na nekoj konferenciji. Vjerojatno su se skupili oko neke morske lešine, a toliko ih je bilo da su stvorili brdašce koje su sonari označili kao izbočinu koja bi mogla predstavljati olupinu broda.
Kakvo je dno oko Dubrovnika?
- Obično se kaže da kakvo je kopno tako je i more. Ako je obala strma, onda je i more takvo do određenih dubina. U Konavlima su stijene do dubine od kojih 80 metara, a onda je pjeskovito dno.
Šteti li more drvenim brodovima?
- Kada se nešto nađe, često to budu samo ostaci nekog broda. Recimo rimske galije su bile drvene, a drvo u moru istrune, pa često ostanu samo obrisi broda. Ali ako dio upadne u mulj, on može biti poprilično dobro sačuvan, pa na temelju toga možemo znati kako je cijeli brod izgledao. Tako i željezni topovi znaju jako istrunuti, ali zato su bakreni puno bolje očuvani.
Nastavljate s istraživanjima prema sjevernom Jadranu, je li tako?
- Ako se suradnja s američkom zakladom nastavi, sljedećih godina krećemo prema splitskom akvatoriju.
Bez Amerikanaca ovaj bi projekt bio nezamisliv.
- Tako je. Mi ne bismo imali financijskih mogućnosti. Ovu zakladu osnovao je milijunaš George Robb koji jako voli arheologiju i prošle je godine boravio s nama na brodu. U Americi je razvijena svijest o financiranju raznih zaklada dok će u Hrvatskoj, bojim se, godine proći dok naši tajkuni budu financirali slične projekte.
Sudjelujete u još nekim zanimljivim projektima. Recite nam nešto o tome.
- Kraj Pakoštana istražujemo jednu lokaciju koja je vrlo zanimljiva. Kako sada stvari stoje, vjerojatno je riječ o sojeničkom naselju za koje se mislilo da nije građeno na Jadranu. Ako istraživanja potvrde tezu, bila bi to svjetska senzacija. Mjesto na kojem traju iskapanja zaštićeno je od valova tako da bi se zaista moglo raditi o sojenicama.

Izvor: www.slobodnadlmacija.hr