Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

28.08.2010. ´Veli Jože´ - pokretni muzej na moru

Legendarni brod dizalica "Veli Jože", koji je nedavno zbog apela pod svoje "preuzelo" Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, još uvijek izaziva zanimanje javnosti. Naime, nakon prijedloga da se dio broda dizalice izloži u Pomorskom muzeju u Splitu, i mladi povjesničar Goran Arčabić, kustos Muzeja grada Zagreba, koji se inače bavi industrijskom baštinom, iznio je svoju ideju o prenamjeni legendarnog broda.
- Moja je ideja da on bude pokretni muzej, da ostane na moru. U njega bi mogle dolaziti skupine turista, djece iz Splita, Šibenika, Zagreba... da nauče nešto o njemu i našoj povijesti. Bilo bi lijepo kad bi ga se moglo osposobiti za plovidbu, pa kad bi mogao odvesti goste npr. od Splita do Šibenika, jer kao takav bi turistima ostao u sjećanju. Nemamo takvih brodova na tisuće, s takvim backgroundom, koji ga čini dijelom svjetske baštine. Zaista se treba iskoristiti - kazuje Arčabić i dodaje:
- Vani postoje parne lokomotive, koje povremeno voze npr. na relaciji od Freiberga do Chemnitza, bivšeg Karl Marx Stadta, kojom sam se ja vozio i osjećaj je neopisiv... No, po Europi imate nekoliko desetaka takvih turističkih ruta. A kod nas je to novi moment. - "Veli Jože" je dio hrvatske tehničke, industrijske baštine, koja je, pak, segment kulturne baštine. Dio je hrvatske povijesti, povijesti Jadrana i Mediterana, pa samim time i svjetske. Upravo to je vrijednost koja može poslužiti kao podloga za njegovu djelomičnu ili potpunu muzealizaciju, što je u svijetu uobičajena praksa već desetljećima - objašnjava Arčabić.
- U svijetu se zaštitom, prenamjenom i modelima upravljanja industrijskom baštinom bave tisuće stručnjaka - nastavlja Arčabić i predlaže: - Muzealizacija ne isključuje komercijalne sadržaje, koji će olakšati njezinu financijsku održivost. Primjerice, restoran (paluba je površine preko 500 metara četvornih), iznajmljivanje broda za različite evente i izlete u mjesta na Jadranu gdje je "Veli Jože" obavljao zadatke... Tu se otvara i mogućnost sudjelovanja u edukaciji o povijesti pomorstva i pomorskoj tradiciji. "Veli Jože" bi mogao funkcionirati i kao svojevrsni "muzej u pokretu".
Kada bi se odlučilo za to, ne bi trebalo zaboraviti da članovi posade svojim znanjima, iskustvom i sjećanjima s pojedinih spasilačkih misija, mogu dati neprocjenjiv doprinos u podizanju kvalitete novih sadržaja broda, i to kulturnih, turističkih i edukativnih. - Izdvajanje dijelova broda dizalice s takvim povijesnim naslijeđem u Pomorski muzej smatram najmanje poželjnim rješenjem, jer je to u praksi većine europskih zemalja prevladano. Dodir s baštinom ima nemjerljivo veći učinak od izlaganja u dvorištu nekog muzeja - kaže Arčabić.
Prenamjena "Veloga Jože" nije isključivo trošenje državnog novca, dodaje, već dugoročno isplativa investicija kojom se isluženi brod može učiniti privlačnom i poželjnom destinacijom te donijeti siguran profit. - Osim zabave, on nudi edukaciju, prezentira hrvatsku povijest i kulturnu baštinu, na originalan način proširuje turističku ponudu te osigurava radna mjesta.
Osmišljenom muzealizacijom priključili bismo se u suvremenim trendovima prezentacije specifičnog dijela kulturnoga naslijeđa, koje u Europi ima milijunsku publiku - tvrdi Arčabić. Nadalje, "Veli Jože" je "living history" ili živuća povijest, a za njegovo stavljanje u pogon ključno je da stručnjaci Ministarstva kulture iziđu na teren, naprave ekspertizu i donesu preporuku o sustavu njegove zaštite. Treba i hitno riješiti pitanje smještaja i održavanja broda, te nužne zaštite od daljnjeg propadanja.
- Nadležna tijela državne vlasti moraju dati svoj doprinos u očuvanju tog objekta, ali valja razmisliti i o mogućnosti da se upravljanje određeno vrijeme prepusti posebno osnovanoj profesionalnoj fundaciji ili trastu koji bi trajno skrbili o brodu, preuzevši brigu o njegovu održavanju, financiranju i promociji - zaključuje Arčabić.

Mali brodari: Dajte ga nama!
"Veli Jože" će u staro željezo?! Ne, osposobit ćemo ga i staviti u pogon - poručuju mali brodari i brodograditelji. Ako nas država u tome onemogući, blokirat ćemo luke i lučice. Ne, "Veli Jože" će završiti u muzeju. Tako se samo u jednom danu, kao na traci, sustižu vijesti o sudbini 60-godišnjeg broda dizalice najmoćnije na Mediteranu.
- Kako sada stvari stoje, ništa od svega toga. Upravo sam razgovarao s državnim tajnikom za more Mariom Babićem koji mi je prenio razmišljanja u Vladi da se izgradi novi manji i efikasniji brod dizalica koji bi bio u sastavu obalne straže. Uz redovitu posadu, na njemu bi bili i ronioci, tako da bi takvo plovilo operativno bilo sposobno pružiti bilo koju pomoć na Jadranu. To nas je prilično umirilo, ali mi i dalje ne odustajemo od naše nakane da "Veloga Jožu" vratimo u život. S tim se slaže i tajnik Babić. Ideja je da ga obnovimo i zadržimo kao pričuvno dobrovoljno plovilo kojim bi raspolagali mali brodari - kazao nam je u četvrtak popodne Ivica Zorić, predsjednik Hrvatske udruge brodara i brodograditelja "Adria" iz Zadra.

Zovu ga i s Murtera
U povodu rezanja "Veloga Jože" oglasio se i Marko Bašić, vlasnik marine Vinici iz Murtera, inače, član Udrugine Podružnice "Gajeta" iz Murtera.
- Mi smo pomorska zemlja i moramo imati takav brod dizalicu. Pogotovo jer na dnu Jadrana još uvijek leži popriličan broj olupina. Zbog toga smo prije četiri-pet godina tražili da se "Veli Jože" obnovi i stavi u funkciju. Međutim, zbog tromosti hrvatskih institucija, konkretno Hrvatskog registra brodova, ništa nije napravljeno. Danas smo ponovo spremni da spasimo "Velog Jožu2. Imamo i znanje i kapacitete da to uradimo. Brod bi u remontu trebalo podići, očistiti mu dno, premazati i vratiti u more, te dotegliti u Murter. Naši ljudi će ga osposobiti da bude spreman za akciju. Najvjerojatnije bismo ga osuvremenili tako da bismo, umjesto postojećih motora, za dizanje ugradili hidrauliku - kaže Marko Bašić.

Stroj za ugljenokop kao Eiffelov toranj
•• - Svi smo čuli za uspješnu prenamjenu njemačke industrijske oblasti Ruhr u poželjnu turističku destinaciju, a 2010. godine Essen je kao prijestolnica Ruhrske oblasti prezentiran kao europski grad kulture i ove će ga godine posjetiti više milijuna turista. Kao uspješan primjer prenamjene jednog "neželjenog" objekta naveo bih i F60 - tipski transporter za otpremu površinskog otkopa pri eksploataciji ugljenokopa u Lichterfeldu, Donje Lužice, istočna Njemačka. Radio je 13 mjeseci od 1991. do 1992., zatvoren nakon ujedinjenja Njemačke zbog promjene energetske politike. Rezultat prenamjene bio je 70.000 posjetitelja prve godine! - kaže Arčabić. Ideja prenamjene ostvarena je 2002. godine u sklopu projekta IBA Fürst-Pückler-Land, projekt je financirala Savezna vlada Njemačke, a specijalni stroj danas je u vlasništvu lokalne zajednice i služi kao landmark pokrajine Lužice. - Zbog veličine zovu ga "položeni Eiffelov toranj", očuvan je u cijelosti, a danas služi kao vidikovac i mjesto za koncerte u budućnosti, kao i dio budućeg nautičkog središta - dodaje

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr