• hr
  • en
  • de
  • it



18.09.2018.
prijepodne
poslijepodne
noć
prikaz
vjetar
Tmin(°C)
19
23
20
Tmax(°C)
26
27
21


19.09.2018.
prijepodne
poslijepodne
noć
prikaz
vjetar
Tmin(°C)
21
24
20
Tmax(°C)
25
27
22


20.09.2018.
prijepodne
poslijepodne
noć
prikaz
vjetar
Tmin(°C)
21
24
21
Tmax(°C)
26
28
22


Velika Stupica/Žirje

Velika Stupica/Žirje     Žirje nekad

Žirje je najudaljeniji naseljeni otok šibenskog arhipelaga. Zbog svoga geografskog položaja od najstarijih vremena igrao je ulogu isturene predstraže i orjentira na srednjem dijelu Jadrana. Vojno značenje otoka došlo je do izražaja naročito u kasnoantičko doba kada je na Žirju, u prvoj polovini VI st. Podignuto veliko utvrđenje o čemu svjedoče do danas sačuvani ostaci koji se nalaze na lokalitetu Gradina nad uvalom Velika Stupica.
Obala Žirja je razvedena i ima velik broj većih i manjih uvala koje su služile kao sigurna zakloništa za brodove. U središnjem dijelu otoka prostrano je i plodno polje, na čijoj se sjeveroistočnoj strani smjestilo naselje Žirje. U XV st. Ima oko stotinu stanovnika, sredinom prošlog stoljeća 350, početkom XX st. 635, a uoči drugog svjetskog rata 725.
Žirje se nalazilo vrlo rano u okviru distrikta šibenske srednjovjekovne komune. 1274. god. oteli su ga Šibeniku Zadrani, pa je zbog toga došlo do spora, prepirki i sukoba. Šibeniku je konačno uspjelo daga vrati u svoje granice 1325. god. i od tada je stalno u okvirima šibenskog kotara.
U mletačko doba na Žirju su imali svoje posjede šibenske plemićke obitelji Šižgorić, Linjičić, Jurin, Saracen, a šibenski biskup Juraj Šižgorić (XV) st.) podigao je na Žirju stambeni ladanjski objekt. Za trajanja Ciparskog rata (1570.-1573.) Žirje su napali Turci, opustošili otok, opljačkali naselje i pobili mnogo Žirjana.
U vrijeme francuske uprave (1806.-1813.), engleske pomorske snage blokirale su Šibenik s mora. Za trajanja blokade više puta su posade pojedinih brodova u vremenu 1809-1813. god. dolazile u Žirje te od stanovnika oduzimale namirnice i ostale stvari potrebne za život. Žirje je oduvijek igralo važnu ulogu u odbrani Šibenika s mora te plovnih puteva ovog dijela Jadrana.
I u domovinskom ratu (1990.-1995.) Žirje je imalo presudnu ulogu u razbijanju pomorske blokade i odbrane Šibenika te zaštiti pomorskih puteva Srednjeg Jadrana.
Stanovnici Žirja su se od davnina bavili zemljoradnjom. Uzgajali su vinovu lozu, masline, smokve, više vrsta povrća, au novije vrijeme poznatu vrstu zelenih šljiva. Uz to je u privređivanju Žirjana važnu ulogu zauzimalo ribarstvo, jer je more oko otoka bogato ribom. Žirje se ističe prirodnim ljepotama, bistrinom i plavetnilom mora. Na otoku je i nekoliko vrijednih i zanimljivih kulturno-povijesnih spomenika.

Izvor: www.otok-zirje.hr