• hr
  • en
  • de
  • it

Podvodni roboti u moru kod Kornata

U Murteru se održava jednotjedni, treći po redu, međunarodni interdisciplinarni trening pomorske robotike "Breaking the Surface 2011." koji je okupio svjetsku znanstveno-istraživačku elitu iz podvodne robotike i pomorske arheologije.
Među ostalima, u Murteru je i prof. Bridget A. Buxton, suradnica svjetski poznatog podvodnog arheologa Roberta Ballarda, pronalazača olupine Titanica, zatim ugledni znanstvenici i stručnjaci biologije mora i pomorske sigurnosti, zaštite i obrane, među kojima su i predstavnici US Department of the Navy, Office of Naval Research.
Terenski trening odvija se unutar projekta "Razvoj istraživačkog potencijala hrvatske podvodne robotike", koji financira Europska unija, a izvodi ga Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva. Riječ je o jednom od najznačajnijih ulaganja EU-a u izgradnju hrvatskih znanstveno-istraživačkih kapaciteta.

U sklopu ovih događanja bit će potpisan i Sporazum o znanstvenoj i tehničkoj suradnji između Ministarstva obrane RH i FER-a. Ta će suradnja omogućiti Hrvatskoj vojsci da se u području pomorske sigurnosti pozicionira u samom vrhu NATO saveza, te ujedno značajno poveća kapacitete za nadzor Jadranskog mora, protuminske mjere, antiterorističko djelovanje, te za sigurnost brodova i luka.

- Jadransko more, iako često isticano kao najznačajniji hrvatski gospodarski i istraživački resurs, zapravo je desetljećima sustavno zanemarivano. Ne samo da nema popis podvodnih objekata, kako bioloških i arheoloških, tako i onih koji predstavljaju opasnost pomorskoj plovidbi i morskom okolišu, već Hrvatska nema ni materijalnih kapaciteta za nadzor i kontrolu morskog teritorija. Podvodna robotika može nam značajno pomoći da ispravimo, ali i da pozicioniramo Hrvatsku kao jedan od centara razvoja i uporabe podvodnih robotskih sustava - ističe Mosor Prvan, dopredsjednik organizacijskog odbora.

Uloga podvodnih robota je od iznimne važnosti u biologiji mora. Dr. Tatjana Bakran-Petricioli, voditeljica biološkog programa radionice, ističe da su ovo počeci stvarne interdisciplinarne suradnje na ovom polju, gdje robotičari imaju tehnologiju koju mi trebamo, a njima je u interesu da znaju što je nama potrebno kako bi je dalje razvijali.

Dr. sc. prof. Bridget A. Buxton ne krije da je oduševljena ljepotama hrvatske obale i gostoljubivošću ljudi koji su je dočekali.

- Ugodno sam iznenađena entuzijazmom i velikim potencijalima hrvatskih istraživača, kako robotičara, tako i arheologa. Jadransko more oduvijek je bilo značajan plovni put, stoga je sasvim sigurno da s daljnjim razvojem podvodne robotike u Hrvatskoj možemo očekivati fenomenalne arheološke nalaze - kazala je dr. Buxton.

- Koristimo ih u nadzoru plovnih putova, zaštiti luka i, na primjer, protuminskom djelovanju. Upravo je u protuminskom djelovanju robotika ključna jer smanjuje rizik za ljudske živote. Autonomni robot se šalje u potencijalno minama zagađeno područje, locira minu i otpušta manjeg robota s kamerom. Preko kamere operater može vidjeti o kojem se tipu mine radi, a konačni je cilj da i sam robot može deaktivirati minu. Dakle, naša zadaća je da čovjeka uopće ne dovodimo u kontakt s minom - dodao je dr. sc. Vladimir Đapić.

- Hrvatska nema ni blizu dovoljan broj robota. Kako bi zadovoljili osnovne potrebe, trebali bi ih imati barem 50, dok, recimo, naš laboratorij za sada posjeduje tri - kaže prof. Zoran Vukić.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr