• hr
  • en
  • de
  • it

U Kopru ove godine 79 cruisera, u Rijeci niti jedan

Sportskim rječnikom, Kopar - Rijeka 79:0! Ovaj omjer zvuči kao dobra zafrkancija jer ne postoji sport u kojem bi Slovenci tolikim rezultatom nadmašili Hrvate. No, Slovenci, koje tučemo na svim sportskim razinama (skijanje, nogomet, rukomet...) za toliko su bolji u dovođenju cruisera u koparsku luku prema razvikanoj riječkoj. Pervanovo ismijavanje Slovenije kao pomorske sile čije je more barkom s najslabijim motorom moguće preći u pola sata, više očigledno nema smisla. Slovenija, zahvaljujući Kopru, za Hrvatsku je doista postala velesila na moru, o čemu govore i podaci.


Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel smatra kako nema sumnje da je dolazak cruisera u Rijeku posao Lučke uprave, dok ga ona ne prepusti nekome drugome davanjem koncesije za putnički promet i upravljanje putničkim terminalom.

- Poznato mi je da je Kopar preuzeo dio cruisera zbog preopterećenosti Venecije, kao početne luke za putovanja Jadranom i Mediteranom. To je nesumnjivo bila prilika za Rijeku i još uvijek može biti naša prilika, ali na tome prije svega treba raditi Lučka uprava ili netko tko će dobiti koncesiju za tu djelatnost. Kao što se iz Luke Kopar putnike s cruisera vodi u Postojnsku jamu, može se i iz Rijeke putnike s cruisera voditi na Plitvička jezera. U to bi se sigurno rado uključile mnoge turističke agencije, no prethodno je potrebno da cruiseri stignu u Rijeku. I dalje ostajem pri tvrdnji da je to posao Lučke uprave koji se već godinama zanemaruje, unatoč uređenju riječkog lukobrana i unatoč velikim ulaganjima u putnički terminal koji za sada, nažalost, ima potpuno drugačiju namjenu - smatra Obersnel.

- Vrlo je lako napraviti usporedbu s teretnim prometom gdje je vrlo jasno da odgovornost privlačenja brodara u riječku luku prije svega leži na Lučkoj upravi i njenim koncesionarima. I Grad i Hrvatska gospodarska komora i ostale institucije u tome mogu pomoći, ali njihova uloga u tome nije presudna. Grad i Turistička zajednica spremni su pomoći u kontekstu dolaska cruisera, kao što smo, primjerice, znatno sufinancirali oglašivanje Zračne luke Rijeka, ali sam dolazak cruisera svakako ne može biti primarno naš zadatak - kaže Obersnel.

Kad bi Rijeka i postala polazna luka za što nesumnjivo ima potencijal, Obersnel pita gdje bi se u ovakvom putničkom terminalu obavile carinske i pogranične formalnosti i kako bi se putnici s prtljagom ukrcali na brod visine nekoliko paluba.

- Naime, u sadašnjem konceptu riječkog putničkog terminala nema mjesta za obavljanje tih djelatnosti niti ima most, kao direktnu vezu između terminala i broda. Točnije, putnički terminal je, zapravo, samo ugostiteljski objekt - kaže Obersnel.

Dakle, od 6. travnja do 8. prosinca ove godine u koparsku će luku cruiseri pristati 79 puta. Neki od njih, poput golemog, 300 metarskog Voyager of the Seas, u tom razdoblju pristaju gotovo svaki tjedan, a u srcu sezone i češće. Istodobno u riječku luku, brojkom i slovima, neće pristati niti jedan cruiser! Premda je nedavno u izgradnju putničkog terminala na riječkom lukobranu upucano 95 milijuna kuna, zbog nesposobnosti u vlastitim redovima ta se investicija već sada može nazvati riječkim Obrovcem. Fijasko s putničkim terminalom i cruiserima kojih nema neuspješan je pokušaj Rijeke da se nametne kao cruising destinacija, i to je još jedan u nizu promašaja definiranja gospodarskog i turističkog razvoja ovog grada.

Ključno je pitanje tko je kriv i tko će snositi odgovornost za taj promašaj. Tko je, dakle, odgovoran što koparska luka, nakon što je riječkoj oduzela primat u kontejnerskom i generalnom teretu, sada poraz nanosi i u putničkom prometu. Uopće, koje su, odnosno ima li komparativnih prednosti koparske luke prema riječkoj koja se ponosi stogodišnjom tradicijom. Nije li, stoga, sramotno da Kopar u jednoj sezoni dočeka 79 cruisera, a Rijeka niti jedan?

Od pretencioznih, pokazalo se nerealnih, najava dolazaka cruisera u riječku luku do daljnjega neće biti ništa. Naime, Cruiser Black Watch kapaciteta 800 putnika, koji je bio najsigurniji i imao je rezerviran vez u Rijeci za 9. svibanj, odustao je od Rijeke. Cruiser Golden Iris kapaciteta 1000 putnika, koji je bio u opciji dolaska na riječki lukobran za 4. svibnja, također je odustao od Rijeke. Cruiser Oriana ostaje u opciji, ali za proljeće iduće godine. Nadalje, cruiser Vistmar jedini je pristao u riječku luku nakon otvaranja novog putničkog terminala, i to samo zato jer zbog jake bure nije mogao pristati na Rabu.

Samo koji tjedan prije ovog neuspjeha, ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača rekao je kako su najavljeni dolasci cruisera početak oživljavanja cruising prometa, a Rijeka se, pokazalo se potpuno netočno, otkriva kao nova destinacija. Loše vijesti koje su potom uslijedile o otkazivanju dolazaka ionako malog broja najavljenih cruisera, direktna su posljedica prebacivanja odgovornosti i optužbi za nepostojeći cruising promet u Rijeci. U tom neslaganju i sve otvorenijem sukobu s jedne strane su Grad Rijeka i Turistička zajednica Grada Rijeke, a s druge Lučka uprava. Obje strane ne mogu se dogovoriti tko bi trebao napraviti najveći dio posla u procesu određivanja Rijeke kao prepoznatljive cruising destinacije, ali i dovođenja brodova koji sudjeluju na globalnom tržištu kružnih putovanja.

Zbog svega toga najveća hrvatska luka ostaje izvan itinerara brodova na kružnim putovanjima Jadranom, a golemi iznosi koje turisti troše na jednodnevnim izletima umjesto u hrvatske, slijevaju se u slovenske džepove. Ne treba ni govoriti koliko bi se radnih mjesta, od turističkih agencija, preko ugostitelja, pa do angažiranja autobusa za prijevoz turista do odredišta jednodnevnih izleta, otvorilo u slučaju konkretnijeg pristajanja cruisera u Rijeku.

Naravno, samo po sebi nameće se pitanje zašto cruiseri zaobilaze Rijeku, a preferiraju Kopar. Dio stručnjaka s kojima smo razgovarali kaže da je u turističkom smislu teško odrediti što je atraktivnije: Bled, Bohinj, Postojna ili Lipice, gdje najčešće na jednodnevne izlete odlaze turisti s cruisera pristalih u koparskoj luci, odnosno nacionalni parkovi Plitvice, Risnjak, Park prirode Učka, Gorski kotar, unutrašnjost Istre, crikveničko-vinodolska rivijera ili Opatija pa čak i Zagreb, što su hrvatske top destinacije koje bi na jednodnevnim izletima mogli posjećivati turisti s cruisera pristalih u riječku luku. Stručnjaci kažu da je teško odrediti koja je ponuda atraktivnija, no slažu se da je slovenski turistički proizvod, i to smatraju ključnim, naprosto bolje prezentiran, upakiran i plasiran na tržište. Slovenci su se potrudili, a suradnjom lokalnih vlasti, luke i turističkih agencija, a baš u tim relacijama u Rijeci postoji otvoreni sukob i neslaganje, postigli su sinergiju koja im omogućava fantastične rezultate s trendom stalnih povećanja.

Ima i stručnjaka koji tvrde da Rijeka, kao grad koji nudi znamenitosti značajne i u svjetskim razmjerima, nikada neće, čini se, postati destinacija za cruisere, jer ne zna valorizirati svoje vrijednosti, primjerice, torpednu lansirnu stanicu.

Potpuno otvoreno, za blamažu s riječkim putničkim terminalom, koji sezonu dočekuje i ispratit će bez uplovljavanja jednog jedinog cruisera, direktor Turističke zajednice Grada Rijeke Petar Škarpa odgovornim smatra Lučku upravu i njenog ravnatelja Bojana Hlaču.


Ravnatelj Lučke uprave u Rijeci Bojan Hlača kaže da je institucija koju on vodi, kroz izgradnju putničkog terminala, stvorila sve tehničke uvjete za prihvat cruisera.

- Napravili smo i više od toga, no mi ne možemo, jer time se ni ne bavimo, turistima s cruisera nuditi atraktivne jednodnevne aranžmane. Završili smo dogradnju putničkog terminala, svim brodarima poslali smo njegove tehničke detalje. Znate što su nam rekli? Kao, zašto da tu dolazimo? Što ćemu u Rijeci? Osmislite neku ponudu! To je posao turističke zajednice i turističkih agencija. Za svakog od 79 cruisera u koparskoj luci, tamošnja turistička zajednica, odnosno agencije nude atraktivne pakete. Oni točno znaju što turisti žele, i to im nude: Bled, Bohinj, Lipice... Cruiseri u neku luku ne dolaze zbog nje same, već ih privlače zanimljive destinacije. U Kopru je luka stvorila uvjete, uostalom kao i Lučka uprava u Rijeci, da cruiseri mogu pristajati. Za sve ostalo zna se da su odgovorne turističke zajednice i agencije - kaže Hlača.

Takvu svoju tezu dodatno obrazlaže činjenicom da cruiseri dolaze na sidro Opatije, Šibenika, Korčule, Hvara, Raba, lokacija na kojima nema putničkog terminala da ih prihvati, ali su među ostalim i zbog angažiranosti turističkih zajednica i agencija kod brodara prepoznate kao atraktivne destinacije.

- Za razliku od njih, Rijeka ima putnički terminal, ali nema onoga tko će osmisliti turističke paket-aranžmane. Upravo i samo zato ne možemo se natjecati s Koprom, kaže Hlača, tvrdeći da ne postoji model davanja koncesija, što kao jedno od rješenja vide Obersnel i Škarpa.

- U tom poslu zna se tko što radi. Tu nema nepoznanica. Lučka uprava mora dovesti cruisere. To rade lučke uprave od Kopra do Atene. Jedino u Rijeci Bojan Hlača misli da to nije posao Lučke uprave koja upravlja ogromnim prostorom i izdaje odobrenja za obavljanje djelatnosti. Pitanje je zašto Hlačina Lučka uprava nije nekoga pronašla i već mu dala koncesiju za obavljanje djelatnosti puntničkog prometa. Ljut sam na njih jer stalno plasiraju informaciju da je dovođenje cruisera odgovornost nekog drugog, a ne Lučke uprave. Hlača to konačno treba početi raditi, a on se prepucava kao da smo djeca u osnovnoj školi. Budimo iskreni, predugo u Rijeci postoje osobe na važnim mjestima koje smatraju da je teret jedino što ovom gradu treba. Njima je turizam samo marginalni pojam, jer vide samo kontejnere i terete i ništa dalje od toga. Ljudi iz Lučke uprave niti ne žive s ovim gradom, oni se ponašaju kao grad u gradu. To je katastrofa - ljut je Škarpa.

Također, zamjera Bojanu Hlači, za kojeg kaže da je kao mladi kadar poslan u Hamburg da se upozna s načinom funkcioniranja te luke, zašto nekog od mlađih kolega sada on ne pošalje u svijet da vidi kako se stvaraju i kako se upravlja cruising turizmom.

- Zašto, uostalom, Hlača unutar Lučke uprave nije formirao odjel za crusing, pita Škarpa i tvrdi da je Turistička zajednica Rijeke, zajedno s cijelim Kvarnerom i Opatijom, spremna i željna sudjelovati u projektu s cruising brodovima.

- Nedavno, kad smo za jake sajmove putničkih luka radili brošuru o Rijeci kao novoj destinaciji i novoj startnoj točki za cruisere, Lučka uprava za to nije imala novca. Mi smo angažirali ljude i novac, no Hlača financijski u tome nije želio sudjelovati. No, zato je napisao uvodnik - s podsmijehom prepričava Škarpa.

Turistički analitičar i dopisnik iz Hrvatske švedskog mjesečnika »Cruise&Ferry Info« Neven Jerković iz Dubrovnika veliki je znalac fenomena i pravila brodskih kružnih putovanja, u turizmu je neprekidno od 1969. godine, i za razliku od subjektivnih Hlače, Škarpe i gradonačelnika Obersnela, pokušava objasniti zašto je Kopar toliko bolji od Rijeke.

- Na pitanje kako Rijeka može razvijati prihvat brodova na kružnim putovanjima, treba prvo odgovoriti na pitanje može li Rijeka to uopće može. Isto tako, osim deklarativno, Rijeka mora doista pokazati da želi cruisere. Prvi uvjet, može li to, tek je djelomično ispunjen samim time što operativna obala s terminalom za siguran prihvat brodova na kružnim putovanjima postoji. To je vrlo važan uvjet, jer se cijena današnjih putničkih novogradnji kreće između 500 milijuna dolara do vrtoglavih milijardu dolara. Isto tako, Rijeka je sjedište najvećeg hrvatskog agenta za prihvat putničkih krstaša, tvrtke Jadroagent, a tehnologija prihvata svih vrsta brodova je tradicija ovoga kraja. U ispunjenju prvog uvjeta jedini bi se problem mogao javiti u izboru atraktivnih izleta za putnike, jer treba voditi računa da brodar u svakoj luci ticanja uvijek računa na veliki prihod od prodaje brodskih izleta.

- Naime, destinacija mora učiniti nešto da bi bila atraktivna klijenteli koja puni cruisere. Rijeka znači mora stvoriti proizvod koji bi nas kao destinaciju približio takvoj klijenteli, pri čemu sam grad to naravno ne može biti. Treba spakirati proizvod za putnike na kružnim putovanjima, što dosad nismo uspjeli. Nemojmo misliti da brodovi dolaze u Dubrovnik radi zidina. Dolaze zato što prodaju jako puno fakultativnih izleta i sve dok je tako brodovi će dolaziti u Dubrovnik. Kopar je najbolji primjer destinacije koja prodaje skoro cijelu jednu zemlju, nametnuo se kao luka zanimljiva za pristanak i takav model treba primijeniti i kod nas - kaže Grujičić.
Po njemu, najbitnija je stvar da se politika izbaci iz cijele priče, ako je ikako moguće te da se umjesto prepucavanja tko je što, kako i kad morao napraviti, sjedne, pa ako ovdje nema kadra koji može dovesti brodove i stručno obraditi njihov dolazak, onda takav kadar treba pronaći i dovesti za dobrobit tog biznisa i svih koji su u njega uključeni.
- Zato u svijetu postoje agenti koji dovode brodove, agencije koje rade DMC (»Destination manageng company«) poslove na destinaciji, lučke uprave koje svojom fleksibilnom politikom čine pristaništa atraktivnijim samim brodarima, ali i turističke zajednice koje svojim radom oplemenjuju ponudu destinacije. Uvjeren sam da mi to u Rijeci sve imamo, a zašto i ova stvar škripi, nažalost kao i dosta drugih, i zašto nismo atraktivniji, nije nam kriv ni Kopar ni Dubrovnik ni Zadar. Krivi smo, uglavnom, sami - kaže Grujičić.

Prigodom svakog pristajanja putničkog krstaša s oko 3.000 putnika u dubrovačkoj luci, u pripravi je i do pedeset besprijekornih izletničkih autobusa kojima na atraktivne poludnevne izlete u sam grad i njegovu okolicu nerijetko otputuje i preko 1.500 putnika. Dubrovnik, koji se poslom prihvata brodova na kružnim putovanjima bavi još od daleke 1844. godine, ovaj je posao usavršio do perfekcije, pa će takav trud ove godine uroditi bogatim plodom od jednog milijuna putnika, koji će zajedno na svim brodovima kupiti ukupno oko pola milijuna izleta, objašnjava Neven Jerković.

- Ovdje se postavlja jasno pitanje: ima li Rijeka već stvorenu paletu tolikog broja atraktivnih poludnevnih izleta ili ih tek mora stvoriti. Smatram da to u ovome trenutku, nažalost, Rijeka - nema. A samim time ni ne zadovoljava jedan od osnovnih uvjeta koji bi zadovoljili komercijalni interes brodara. Drugo je pitanje želi li Rijeka razvijati program prihvata brodova na kružnim putovanjima. Dosadašnje aktivnosti mislim da ne daju potvrdan odgovor, osim ako se pod njim ne podrazumijeva i deklarativna podrška . Tehnologija razvoja ovoga segmenta turističkih putovanja, koja od svih gospodarskih djelatnosti na svijetu ima u posljednjem desetljeću najbrži rast, odavno je u Hrvatskoj, bez lažne skromnosti, razvijena do vjerojatno najprofesionalnije na svijetu. Dubrovačke pomorske agencije nerijetko servisiraju brodove u susjednom Kotoru, a imaju otvorena vrata da zajedno s našim putničkim agencijama preuzmu ove poslove i u Grčkoj i u Italiji. Trenutačno, u Dubrovniku neformalno djeluje i skupina turističkih profesionalaca koja radi na razvoju mreže novih luka za prihvat brodova na kružnim putovanjima i njezini su potencijali usmjereni na transfer domaćeg "know- how" u - Albaniju! Tamo postoje tri izvrsne luke, Drač, Valona i Saranda, s potencijalno veoma atraktivnim izletničkim programima, upoznaje s dubrovačkom praksom Neven Jerković i pokušava objasniti riječki turistički fijasko:

- U Kopru znaju posao; stvorili su uvjete, imaju volje i znanja, ali imaju i Postojnu, što je, uz Lipice i Škocijan više nego dovoljno. Kad se iz svih aspekata analizira potencijal riječke luke za razvoj prihvata brodova na kružnim putovanjima, treba uvijek imati na umu da u tome poslu postoje odavno zacementirana pravila ponašanja i da se strogo moraju poštovati njegova komercijalna i tehnološka pravila. Nažalost, Rijeka, barem za sada, nema nekih velikih izgleda da u doglednoj budućnosti nešto ozbiljnije učini na tom planu, a da se stvari mogu ubrzati to uopće nije upitno. Samo treba sve to jednostavno rečeno - odraditi zanatski. Ili, kako bi mi u Dalmaciji rekli - "dati dite materi" , zaključuje Jerković.
Prvi brod s putnicima uplovio je u luku Kopar još 2006. godine, otkad cruiseri, u veličinama od 70 do 280, a nekad i do 320 metara, dolaze redovito. Takvi brodovi mogu imati 2.700 putnika i preko 1.000 članova posade. U Sloveniji su svjesni da Kopar kao cruising destinacija ne ovisi samo o zadovoljstvu putnika onime što im se ponudi kao jednodnevni turistički aranžman, već i o suradnji Luke, lokalne vlasti u turističkih agencija. U naravi, putnički terminal u Kopru obična je riva bez posebne infrastrukture, ali s brzim priključkom na autocestu. Trenutačno se, između dolaska dvaju brodova, Thompson Spirita, koji je pristao 9. svibnja i Albatrosa koji pristaje 18. svibnja, iskapanjem dna povećava dubinu kako bi na terminal mogli pristajati i brodovi s većim gazom.

Izvor: www.novilist.hr

 



 

Nagradna igra

Osvojite ulaznice za Biograd Boat Show 2019. Točan termin održavanja sajma je:
  •   16-20/02/2019
  •   10-13/10/2019
  •   17-20/02/2019

E-mail adresa:

Fotogalerija

Sitemap Top