Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Splitski ljepotan bez premca na svijetu

Od nastanka parnih strojeva početkom 19. stoljeća jedrenjaci su gotovo pa otišli u povijest. Ipak, šarm plovidbe na jedrima održao se do danas. Pravi, rasni jedrenjaci kojima je jedro glavni pogon danas plove ili u flotama velikih ratnih mornarica ili su u vlasništvu dokonih bogataša koji se na njima odmaraju od burzovnih stresova ili ih, pak, drže kompanije koje ih nude rafiniranoj i bogatoj klijenteli za uživanciju u čarima oceanskih plovidbi pod raširenim jedrima. S jednom takvom tvrtkom „Brodosplit" je ugovorio izgradnju najvećeg jedrenjaka na svijetu.
Bit će to brod kakvog u svojoj dugoj povijesti splitsko brodogradilište nikad nije gradilo. Desetljećima su sa splitskih navoza u more odlazili tankeri, bulkeri, podmornice, istraživački i off shore brodovi, kruzeri, ali nikada - jedrenjak. I to kakav jedrenjak. Kako doznajemo, naručitelj jedrenjaka je kompanija iz Nizozemske „Star Clipper Cruises", u svijetu poznata po floti slikovitih jedrenjaka.
Budući čelični jedrenjak sa škverskih navoza je kliper dužine 162,2 metra, koji će svjetskim morima ploviti isključivo na jedra („full mast rigged ship" ili jedrenjak potpuno opremljen za plovidbu jedrima, op.a.). Kliperi su veliki elegantni jedrenjaci, uskog i dugog trupa, oštrih linija pramca, s najmanje tri visoka jarbola nagnuta prema krmi i raskošnim jedriljem. Neki imaju čak 35 jedara! Kliperi se smatraju najsavršenijom i najljepšom vrstom jedrenjaka svih vremena. Nekada su bili pravi gospodari oceana.
Iznad palube budućeg najvećeg svjetskog jedrenjaka koji će se roditi u Splitu put neba uzdizat će se pet golemih jarbola s jedrima ukupne površine od 6400 metara četvornih. Škverski kliper pomoćne strojeve koristit će tek kod „manovri" u lukama. Drugi slični putnički jedrenjaci jarbole imaju mahom iz estetskih razloga, a glavni pogon za plovidbu jesu strojevi, pa je njihova eksploatacija značajno skuplja. Posebno kada su u pitanju daleke prekomorske rute.
Ono što je za ovu priču posebno zanimljivo je usporedba budućeg „Brodosplitova" jedrenjaka s jednim drugim raskošnim jedrenjakom „Royal Clipperom", također u vlasništvu „Star Clipper Cruisesa", koji je sa svojih 134,8 metara, naime, ušao u Guinnessovu knjigu rekorda kao najduži putnički jedrenjak na svijetu. Uz to, čuveni „Royal Clipper" ima i najveću površinu jedara od svih poznatih jedrenjaka danas, točno 5202 kvadratna metra jedara na svojih pet jarbola. Guinnisseva rekordera jedrenjak iz splitskog brodogradilišta potući će u obje kategorije; bit će 27,4 metra duži, a površina jedara za 1198 metara četvornih veća!
Zbog svoje dužine od 162 metra škverani će ovaj jedrenjak graditi na navozu. Moći će primiti 312 putnika u 156 luksuzno opremljenih kabina o kojima će se brinuti 138 članova posade. Jedrenjak će s bogatom klijentelom ploviti po svjetskim morima i oceanima. Isporuka jedrenjaka planirana je za proljeće 2017. godine, a, kako doznajemo, u opciji je izgradnja još jednog jedrenjaka za istog naručitelja s Bahama. Odavno Split nije dao nešto što je u svjetskim relacijama nosi epitet - najvećeg. A ni cijena broda nije zanemariva, ravno 500 milijuna kuna. Tehnički nacrti, izgled, kao i ime budućeg svjetskog rekordera na jedra za sada su još poslovna tajna.
Slijedi, dakle, priprema izvedbene dokumentacije, razrada plana glavnih faza izgradnje, obuka radnika, posebno onih koji će raditi na interijerima salona i čak 156 kabina, luksuzno uređenih do najsitnijih detalja.

- Bit će to suvremeni jedrenjak, ali sa štihom davnih vremena kad se samo jedrima plovilo morima - kaže nam Darko Pappo, član Uprave „Brodosplita".
- Kada vlasnik najavi početak bukinga broda, bit će to, zapravo, trenutak svjetske promocije broda, ali i „Brodosplita". Vlasnik već ima nekoliko jedrenjaka u svojoj floti, no ovaj će biti najveći. Vlasnik broda dat će osnovnu projektnu dokumentaciju, dok ćemo sve ostale detalje razraditi zajedno kroz izvedbenu dokumentaciju.
Tako da možemo slobodno reći da će ovaj brod biti naš zajednički projekt. Uz to, splitski će škver izgraditi i jarbole.
Kada pogledate brodograđevnu kartu, malo je brodogradilišta u Europi i svijetu koja danas grade prave jedrenjake s obzirom da su to posebni, unikati projekti. Pravi jedrenjaci koji plove uglavnom su građeni kao školski, za obuku mornara. Međutim, ponovno se u zadnjih nekoliko godina javlja trend izgradnje putničkih jedrenjaka kojima je jedro osnovni pogon. Uvjeren sam da kada razapetih jedara naš jedrenjak zaplovi ispred Splita, bit će to jedna lijepa, spektakularna i nestvarna slika - kaže Pappo, član rukovodstva splitskog brodogradilišta, koje će s jedrenjacima iz prošlosti konačno zaploviti u budućnost.
Možda ovaj jedrenjak, kako primjećuje Pappo, djeluje kao zaokret „Brodosplita" od konzervativnog načina pristupa projektima koji se godinama njegovao.
- Mi, dakako, nećemo odustati od brodova kakve smo i do sada gradili. No, ovaj projekt definitivno potvrđuje našu specijalizaciju na brodograđevnom tržištu. Komfor i sigurnost putnika na ovom jedrenjaku bit će izuzetni - pojašnjava član vodstva splitskog škvera.
Obrada crne metalurgije počinje u lipnju iduće godine, a u listopadu će kobilicu broda biti postavljena na navoz. Prema zacrtanom planu, jedrenjak bi bio spreman za svečanu isporuku brodovlasniku u proljeće 2017. godine. Najveći izazov bit će svakako uređenje brodskog interijera, jer škver to prije nije radio. Posebno ne u obliku gdje će se tražiti najviša razina luksuznog uređenja i završne obrade.
- Sada smo u fazi usvajanja potrebnih znanja i vještina na jahtama i turističkim kruzerima koje upravo gradimo, uključujući i ruski riječni krstaš kojemu slijedi faza opremanja. Dio vještina usvojili smo i na uređenju kruzera "Monet" koji smo kupili za "Brodosplit-plovidbu" - kaže Pappo. Za izgradnju jedrenjaka bit će potrebno više od milijun radnih sati. Zajedno s projektantima, radnicima iz obrade crne metalurgije, do radnika na navozu, bit će angažirano do 500 radnika u raznim fazama rada.
Jedrilje ovoga golemog klipera prototipa bit će podizano i spuštano iznimno sofisticiranim hidraulično-automatiziranim sustavom za upravljanje. I sam dizajn trupa modificiran je na način da linije trupa stvaraju minimalan otpor na površinu mora, pri čemu se troši manje pogonskoga goriva kada jedrenjak za pokretanje bude koristio motore umjesto jedara. Uzročno-posljedično time se smanjuje i emisija ispušnih plinova, a povećava brzina, pri čemu se ostvaruje veća efikasnost plovila.
Koristeći posebne premaze također će se smanjiti otpor trupa pri plovidbi, što je ključan detalj zbog pozamašne dužine jedrenjaka. Energetska učinkovitost rasvjetnog sustava osigurana je upotrebom LED rasvjete. Zanimljivo kako ovaj brod uopće neće imati balastne vode, čime se izbjegava rizik potencijalnog prijenosa invazivnih vrsta s jedne lokacije na drugu, te reducira onečišćenje prilikom ispuštanja vode iz balastnih tankova. Jedrenjak će imati i sustav za desalinizaciju mora kako bi proizvodio pitku vodu za vlastite potrebe.
Kako je to negdje rekao jedan poznati domaći moreplovac, putnici na kruzerima žele ocean preploviti što prije, a na jedrenjacima žele ploviti što je moguće duže.

Tjedan krstarenja za 20.000 kuna
Jedrenjak ‘Royal Clipper' razlikuje se od drugih brodova sa svojih pet jarbola i 5000 metara četvornih jedara. Elegancija, dekor i stilski namještaj u kabinama čini ga jednim od najljepših jedrenjaka na svijetu. No, još samo kratko će se šepuriti morima dok ne zaplovi ‘opasni' splitski konkurent. ‘Royal Cliper' sagrađen je u poljskom brodogradilištu Gdanjsk. Tjedan dana krstarenja na ovom ljepotanu po Mediteranu u ljetnim mjesecima za jednu osobu košta oko 20 tisuća kuna.

Opijumski i čajni kliperi
Razvoj trgovine s dalekim zemljama na Pacifiku naveo je Amerikance da sredinom 19. stoljeća sagrade vrlo brze brodove dugog i naročito vitkog trupa s jedriljem svih vrsta. Kalifornijski su kliperi imali nosivost između 1000 i 2000 tona. Kao opijumski kliperi poznati su manji brodovi od 400 do 500 tona nosivosti s jedriljem brika ili golete. Koristili su se za krijumčarenje opijuma iz Indije u Kinu. Bili su brži od kineskih ratnih brodova i uspješno ih izbjegavali. Kao čajni kliperi poznati su američki i engleski brodovi od 700 do 920 tona.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

ARHIVA