Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Smeta mi što govore da je turizam u Hrvatskoj prejak

Na nedavno okončanim Danima hrvatskog turizma u Bolu na Braču Selimir Ognjenović, vlasnik turoperatora ID Riva Toursa iz Muenchena, dobio je nagradu za životno djelo. Ognjenović, koji je omiljen među hrvatskim, a posebno među istarskim turističkim radnicima, uistinu je zaslužio ovu nagradu. Tim više što je za Hrvatsku, a posebno Istru, radio više od samo agencijskog posla. Bio je u prvim poslijeratnim godinama jedan od najvećih promotora hrvatskog turizma koji je pomogao da se turistički promet vrati na Jadran nakon ratnih godina i potpunog stopiranja turističkih tokova. A te godine nisu bile nimalo jednostavne.

- Što ova nagrada znači za vas?
- Nakon gimnazije 1969. upisao sam fakultet u Zagrebu, a brzo sam počeo raditi kao vodič u Generalturistu. Iako sam bio odličan student, prije diplome sam ostao sam raditi u turizmu, iako mojoj majci nije bilo drago. Nisam pogriješio, jer sam se našao u tom poslu gdje glavna strategija ostaju inteligencija i emocija. Možete biti inteligentan i školovani, ali trebate imate emociju u tom poslu, posebno za neku destinaciju, a uvijek sam to radio kada su u pitanju putovanja za Hrvatsku. Za ono vrijeme relativno neuobičajeno rano dobivam priliku da s 32 godine postanem direktor, netko tko otvara poslovnicu u Rotterdamu u Nizozemskoj i da tamo svojim angažmanom i novim idejama dođem u situaciju da ta poslovnica ima više gostiju nego Yugotours.
To skreće pažnju svih ljudi koji donose u turizmu nove stvari i relativno mlad dobivam najprije mjesto zamjenika generalnog direktora, pa postajem generalni direktor i na toj poziciji dočekujem ratne godine. I tada sam shvatio da destinacija ide uz sigurnost i mir. To su dani kada je zaustavljeno turističko kretanje trebalo vratiti u Hrvatsku. Međutim, dešava se još jedna stvar, a to je da igrom nekih čudnih okolnosti neki ljudi pokušavaju raditi krivu interpretaciju moga imena. I mama i tata su mi Hrvati i ja sam kršen.
Mogao sam reći da sam Hrvat jer sam cijeli život živio u zemlji. Nažalost, vidio sam što jedan glupi nacionalizam može napraviti. Sad kada se svega sjećam, najradije se sjetim upravo tih najtežih dana. Sjećam se mojih putovanja u Istru i razgovora s tada čelnim ljudima u Istri početkom devedesetih godina. Neki su htjeli da i u to vrijeme ide turizam. I ja sam to htio pa sam pomagao u inozemstvu. Zato u Istri nikad nije stao turistički promet. Kada sam primio nagradu sjetio sam se upravo tih dana.

Ujedno, shvatio sam da turizam treba donositi kreacije i emociju. Zato sam posebno zadovoljan jer sam pomagao u razvoju unutrašnjosti Istre. Na večeri kada sam se zahvalio za nagradu, samo sam se zahvalio Veljku Ostojiću kao dio ekipe s kojim sam najviše radio, ali ustvari najviše je za razvoj unutrašnjosti napravio Nino Jakovčić. Sjećam se razgovora s njim i njegovih inzistiranja. Za njega je to očito bio i politički projekt, ali tko god vidi turizam unutrašnjosti Istre, a ja sam jedan od svjedoka stvaranja tog proizvoda, neću dozvoliti da itko kaže da se turizam u unutrašnjosti dogodio slučajno.
Htio sam skrenuti pozornost na činjenicu da svi znamo da nam treba turizam na kontinentu. Svi bi htjeli da Slavonija živi, a lijeni smo vidjeti kako se to drugdje dogodilo, kao primjerice u Istri. Sada se grade vile u Imotskom, iz Istre je to krenulo dalje. Ali u Istri je to bio projekt. Zato pozivam sve turističke djelatnike, hotelijere i privatne iznajmljivače da posjete Slavoniju i Baranju. Jer kada vide što ona nudi, onda će o tome i govoriti. Za pokretanju turizma ne treba 100 tisuće putnika, treba krenuti od prvoga. I zašto djelatnici s obale ne bi neki od tih zaređenih eura ostavili u Slavoniji i Baranji. Tako ćemo pokrenuti turizam na kontinentu.

- Koliko se turizam općenito, pa i u Istri, od vaših početaka rada do danas promijenio?
- U zadnjih 15 godina do danas koja je regija u Europi napravila najveće pomake u turizmu? Govorim iz uvjerenja da je to Istra. Ako gledamo relativnu razliku od kuda je krenula i do kuda je došla. To ne znači da je Istra najbolja regija Europe, što bi neki umišljani patriot mogao reći. Postoje krasne regije. poput Južnog Tirola ili Toskane. Istra ima još dosta toga za naučiti. Ali ako se gleda gdje je bila i gdje je danas - to je velika razlika. Mene impresioniraju ljudi. Danas Istru na vodećim pozicijama vode Istrani - Staver, Popović, Kukurin, Bokulić, Korotoj koji su naslijedili ljude, poput Šorića, Radića, Palme.
Pomake je zahvaljujući bogatim vlasnicima napravio Rovinj koji je na putu svog zacrtanog marketing plana došao u finale. On se danas i definitivno svrstao u špicu destinacija na Mediteranu. Valamar je danas hotelska kuća koja procentualno ima najmanje reklamacija na usluge smještaja i hrane od svih hotela. Tu je i unutrašnjost Istre. Kada se danas zbroje kapaciteti u unutrašnjosti, dolazimo na brojku jednog većeg turističkog mjesta u Istri. Samo 1996., kada sam sa svojim suradnicima sedam dana putovao po Istri, tražio sam 10 kuća za odmor da ih mogu staviti u brošuru.
Danas kada na sajmovima vidim štandove velikih svjetskih firmi i mojih konkurenata koji na velikim panoima, gdje su se nekad bile slike kuće iz Provanse i Toskane, prepoznajem kuće iz Istre, osjećam se posebno ponosnim. Tu su i vinari te gastronomija. Kada sam kao veliki direktor krajem '80-tih godina dolazio u Istru, nudilo se ili bijelo ili crno vino, a pilo se iz čaša s debelim dnom. Danas u svakom restoranu imate postavljen stol s izborom čaša i vina. Treba se sjetiti svega da bi se mogla procijeniti veličina pomaka kojeg je učinila Istra.

Izvor: www.glasistre.hr

ARHIVA