Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Školski dan sa dva brodska ´predsata´

Brodska linija iz Velog Iža je ujutro u 6.05 sati i u Zadar stižemo u 7.40 sati, što nam jedino pravi teškoće kad u školi imamo predsat, govore nam Sendi Žuvić i Josip Štokov, učenici drugih razreda Strukovne škole "Vice Vlatković" te Marta Sutlović, učenica prvog razreda Gimnazije Juraj Baraković.

Od početka prošlog stoljeća do danas brodsku vezu izgubilo je oko 100 jadranskih luka. Među njima i Kukljica, Ždrelac, Dragove, Verunić i drugi. Danas su druga vremena. Brze brodske pruge te premrežavanje obale i otoka cestama izmijenili su i rasteretili brodski promet.

- Nove ceste duž obale i na otocima, zatim autobusi, osobna vozila, kamioni, brojni trajekti i za njih izgrađena pristaništa su povezali mnoge luke i učinili prijevoz bržim i jeftinijim, posebno za otočane, govore na Jadrolinijinom brodu Lara.

A kako bi se srednjoškolcima omogućio život na otoku, primjerice učenicima iz Velog Iža koji srednju školu polaze u Zadru, omogućena je svakodnevna plovidba brodom Lara, dok se s poslijepodnevne nastave kući vraćaju brzim brodom Mediteran, koji plovi na državnoj brzobrodskoj liniji Zadar - Sali - Zaglav.

- Brodska linija iz Velog Iža je ujutro u 6.05 sati i u Zadar stižemo u 7.40 sati, što nam jedino pravi teškoće kad u školi imamo predsat, govore nam Sendi Žuvić i Josip Štokov, učenici drugih razreda Strukovne škole "Vice Vlatković" te Marta Sutlović, učenica prvog razreda Gimnazije Juraj Baraković.

Iako svi nisu u potpunosti zadovoljni brojem brodskih, katamaranskih i trajektnih linija, otočanima se uglavnom osigurava višekratna dnevna mogućnost polaska na kopno i povratka u istome danu.

Uvjete življenja na otoku želi se što više približiti onima na kopnu. Međutim, najveći je problem broj dnevnih linija za otoke, starost brodova, njihov broj, komfor i brzina. Zadarskom području, tvrde upućeniji, u ovom trenutku nedostaje nekoliko brodova i trajekata.

- Katamaran Mediteran bi trebao voziti i preko ljeta i vikendom, zaželjeli su Mihaela Lukačević, Anita Gaćina i Ivan Martinović, mladi Ižani.

Otočni učenici, studenti, umirovljenici i osobe starije od 65 godina te zdravstveni djelatnici pri obavljanju redovitih i hitnih prijevoza bolesnika imaju pravo na besplatan javni prijevoz na linijama koje povezuju otok s kopnom i otoke međusobno, što dokazuju odgovarajućom ispravom. Popust na cijene u javnom prijevozu osobnih i teretnih vozila imaju i fizičke i pravne osobe koje imaju prebivalište, odnosno sjedište na otoku.

- Našim brodarima treba omogućiti brži razvoj uz povoljne državne poticaje. Nizom državnih mjera treba dati još više mogućnosti da se što ravnopravnije nose s mogućom 'vanjskom' konkurencijom, poručuje Jozo sa zadarske Relje, dugogodišnji konobar-šanker na Lari, odnosno na Jadroliniji, najvećem nacionalnom brodaru koji je protekle godine na dužobalnim i međunarodnim linijama prevezao gotovo 10 milijuna putnika i 2,5 milijuna vozila.

Hrvatska je rijetka zemlja u Europi koja ima specifičnu blagodat mora, sunca i mirisne mediteranske vegetacije na otocima. Imamo 718 otoka, 389 hridi i 78 grebena, sveukupno 1185. Otoka je 67 trajno, a 15-ak povremeno (sezonski) naseljeno.

- S geografskog gledišta postoje uvjeti za daljnji razvoj hrvatskih otoka, posebno za razvoj turizma. Ima bezbroj mogućnosti za zaraditi novac, poput izrade autentičnih otočnih suvenira i ostalih djelatnosti koje su nekad bile osnova otočnog gospodarstva. Prošla su vremena kada je otok nužno značio i izolaciju. Kad dobro organiziraš život i pritom ne budeš prestrog, život na otoku je divota, uvjerljivo će otočani ili kako ih se popularno zove - boduli.

Dobra veza Zadra i otoka uvjet je zadržavanja života na otocima. A da bi se mlado stanovništvo uopće privuklo na otoke i pritom zaustavio njihov odlazak u potragu za boljim, modernijim i prosperitetnijim životom, potrebno im je osigurati osnovne preduvjete za normalan život.

- Život na otoku prije svega nudi zdrav život, bijeg od gradskog ritma. Od globalizacije i sve bržeg tempa života. Živjeti na otoku zapravo možemo smatrati prednošću, a ne nedostatkom. Svojom ljepotom, klimom i ekološkim prednostima otok Iž je komadić raja na zemlji koji još nije uništen i ima budućnost, gotovo će uglas iški srednjoškolci s Lare.