Adriaticsailor | Vijesti iz nautike | nautika | Hrvatska | Jadran | jedrilice | jadranska obala

Prijedlog organizacijskih mjera s ciljem povećanja sigurnosti plovidbe

Za današnje stanje u pomorskim kompanijama nije presudan faktor imovine, već sposobnost njegovih pomoraca i djelatnika da stvaraju vrijednost, zbog čega budućnost razvoja poslovnih organizacija ovisi o sposobnosti pojedinaca, timova, odjela, pogona ili čitavih korporacija da neprestano povećavaju svoju kreativnost, inovativnost, znanje i komunikacijske vještine. Zbog toga postoji potreba da službe ljudskih potencijala organiziraju permanentno obrazovanje i usavršavanje zbog prilagođavanja stalnim promjenama u tehnici, tehnologiji i organizaciji poslovanja. Za uspješnu suradnju presudni su odnosi onih koji komuniciraju. To je organizacijska vještina koja podrazumijeva dvosmjerni tok informacija, čija je svrha ne samo da informira već i da usmjerava i zahtijeva.
Cilj je predvidjeti, planirati, programirati i nadzirati logistiku koja će biti najprimjerenija strategiji razvoja i okruženja na brodu i u brodarskoj kompaniji. Temeljni cilj je naobrazba sadašnjih i budućih stručnjaka u primjeni, vještinama, znanju o modernoj tehnologiji i menadžmentu u pomorstvu, kao sredstvu boljeg upravljanja i razvitka pomorskog i prometnog sustava, jačanje individualne kompetencije pojedinca i stvaranje dobre strukture za odgovore na buduće izazove.
Zadatak dolaska na odredište i potreba jedinstvenog funkcioniranja određuje usredotočenost i raspodjelu moći među pojedince i skupine brodskih djelatnika. Tehnologija automatiziranog broda iznova profilira i strukturira sva zanimanja. Opća dilema: automatizirana tvornica centralizirano upravljana i s minimumom djelatnika ili tvornica samostalnih decentraliziranih kompleksa koje povezuju visokostručni višestrani djelatnici, riješena je u korist druge mogućnosti. Kod brodova se ista dilema javila kao centralizirano upravljanje s niskostručnim izvršiteljima ili upravljanje samostalnih operatora na bazi distribuirane automatizacije.
Svaka organizacija, prema zahtjevu okoline i raspoloživih resursa, odlučuje kako će postaviti svoju strukturu, kako će definirati radna mjesta i razvijati svoju brodsku djelatnost. Ukoliko je formirana prikladna struktura organizacije, zaposlenici će svojim individualnim i timskim radom stvoriti poticajno i ugodno druženje, kako na brodu tako i na kopnu, napredovat će i u svojoj edukaciji, prilagođavat će se novonastalim situacijama i doći će do postavljenih ciljeva. U suprotnom, nedefinirani zadaci, nemogućnost samostalnog odlučivanja i afirmiranja te neugodna radna atmosfera rezultiraju nezadovoljstvom, većom fluktuacijom radne snage i lošim poslovnim rezultatima.
Timski rad i njegovi članovi moraju dobro komunicirati, imati jasne zajedničke ciljeve, uzajamno se poštivati i imati povjerenje jedan u drugoga. Nakon uklanjanja nepotrebnih ad hoc i matričnih struktura iz vertikalne strukture, te pojednostavljivanjem, linijske komunikacije kompanija i brod moraju razvijati timsko-grupni rad. Svaki pomorac/djelatnik u jednoj pomorskoj organizaciji/brodu je 'rukovoditelj' u istoj pod uvjetom da je, na osnovi svog položaja ili znanja, odgovoran za doprinos koji materijalno utječe na sposobnost organizacije da stvara rezultate.

Antagonizam na relaciji uprava - brodska posada
Organizacijske mjere sigurnosti prvenstveno se odnose na sustav upravljanja koji je primijenjen unutar brodarske kompanije i na brodu. Povjerenje članova posade manifestira se kroz timski rad. Odluke koje se donose u izvanrednim situacijama a vezane su za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja grupno donose uzajamno povjerenje, razvija se vještina upravljanja, dobra komunikacija između članova tima s jasnim zajedničkim ciljem. Prijedlog mjera svodi se prvenstveno na matričnu organizacijsku strukturu pomorske kompanije. Takva struktura donosi timski rad, komunikaciju, prepoznavanje kulturoloških predispozicija u pojedinih članova posade, pojam samodopadnosti prema upravi može se spriječiti ukoliko on u izvanrednim situacijama prijeti sigurnosti plovidbe broda. Svi prijedlozi mjera s ciljem povećanja sigurnosti plovidbe dovode do manjih troškova, ekonomičnosti poslovanja, konkurentnosti na danas vrlo zahtjevnom pomorskom tržištu.
Timski rad najbolje rezultate postiže ako su znanja članova tima komplementarna. Slični po karakteru članovi olakšavaju odlučivanje i donose ga relativno brzo. Ipak, različiti tipovi stvaraju veći broj alternativa rješavanja problema, pa mogu donijeti i bolje odluke.
Antagonizam na relaciji uprava - brodska posada prvenstveno se odnosi na nepoznavanje (u oba smjera) radnih uvjeta svih djelatnika u pomorskoj organizaciji. Uprava i brod moraju činiti jednu cjelinu, koja će zajedničkim naporima ostvariti dobit, a u toj priči mora se znati da brod stvara dobit, brod treba posadu i brod treba održavati.
Svu svoju mudrost i napore uprava mora podrediti brodu i upravo ta činjenica stvara suprotna razmišljanja djelatnika uprave naspram posade broda. Razmišljanja su tada podijeljena, jer oni djelatnici koji su bili na brodu poznaju uvjete rada i života na brodu, dok veliki broj djelatnika uprave posadu gleda samo kroz zaradu.
Da bi netko bio učinkovit u jednoj pomorskoj organizaciji, njegove vrijednosti moraju biti kompatibilne s vrijednostima te organizacije. One ne moraju u potpunosti biti iste, ali moraju biti bliske da bi mogli koegzistirati. Inače takve osobe postanu frustrirane i ne daju nikakve rezultate. Tu se stvara jedna loša slika o funkcioniranju pojedinaca u jednom pomorsko-organizacijskom lancu. Za razliku od broda mora se znati da uprava otvara poslove, uprava traži kadar i ukrcava posadu i uprava skrbi o održavanju broda.

Prepoznavanje kulturoloških predispozicija
Pojam complacency, engleska riječ koja označuje samodopadnost ili samozadovoljstvo, je fenomen koji je redovito zastupljen kod funkcionalno organiziranih brodarskih kompanija s hijerarhijskom centraliziranom upravom. Upravo su mnoge pomorske nezgode proizašle iz tog fenomena udovoljavanja kompaniji. Temeljem podložnosti zapovjednika kao ključne osobe koja, zahvaljujući snazi svog autoriteta vertikalnog ustroja, 'svoje' odluke tj. odluke 'kompanije' bespogovorno kao naredbu prenosi posadi. Jedan od aspekata upravljanja brodom jest i prepoznavanje kulturoloških predispozicija u pojedinih članova posade. Temeljem toga, naime, upravljačkom timu broda moguće je predvidjeti nečije postupke i njegovo ponašanje. To je vrlo važno u trenucima izvanrednih okolnosti kada se razotkrivaju prikriveni i na prvi pogled neuočljivi stavovi i postupci pojedinih članova posade, a koji se temelje na njihovoj kulturološkoj pozadini. Upravljanje u uvjetima kulturoloških razlika na brodu razvija se kroz svakodnevnu komunikaciju, a temelji se na prepoznavanju kulturoloških predispozicija. Praktičan vodič komunikacija i ponašanja u uvjetima kulturoloških razlika jest kulturološko kolo. Temeljem tog vodiča stvaraju se pozitivne navike, ravnoteža u odnosima, jasna komunikacija i mogućnost predviđanja reakcija pojedinaca u svakodnevnom komuniciranju i izvanrednim okolnostima.
Održavanje broda je jedan od čimbenika koji utječe na ekonomičnost poslovanja brodarske organizacije i njegovu konkurentnost na tržištu brodarskog prostora. Učinkovitost održavanja broda, primarno gledamo kroz sigurnost plovidbe i zaštitu morskog okoliša, a sekundarno kroz gospodarstvo. Zasigurno da je prihvatljivost održavanja broda vezana i za njegovu starosnu dob. Upravo je ta činjenica i dovela do nekoliko velikih pomorskih eko nezgoda. Održavanje brodskih sustava može se sagledavati sa stajališta troškova te sa stajališta pouzdanosti. Stoga brodar mora izabrati takav način održavanja koji će, ovisno o poslovnim prilikama, osigurati zadovoljavajuću razinu pouzdanosti uz prihvatljivu razinu troškova održavanja. Ukupne troškove održavanja brodskih sustava sačinjavaju izravni i neizravni troškovi. Izravni su vezani direktno za održavanje broda, dok se neizravni promatraju kroz izmaklu dobit broda zbog nastalog zastoja, upravo zbog neprimjernog održavanja brodskih sustava. Iz grafikona troškova kvarova za skupinu starosti (stariji iznad 20 godina ), troškovi se smanjuju jer se u prethodnim dobnim skupinama izmijenio značajan broj komponenti pojedinih brodskih sustava, pa stoga dolazi i do pada troškova održavanja. To nam ukazuje na činjenicu da upravljački sustav brodskog društva mora za određene tržišne uvjete i razdoblje odrediti presudne čimbenike te u skladu s tim izabrati model službe održavanja.

Znanje više ne smije biti cilj obrazovanja
U znanosti i u obrazovanju se sve više teži napretku. Kako je Hrvatska mala pomorska zemlja, ali s velikom pomorskom tradicijom, potrebno je osmisliti projekt za obuku mladih ljudi u pomorsko zvanje. Resorna ministarstva u sklopu svih pomorskih ustanova (srednjih škola i fakulteta) trebaju dati maksimalnu podršku da ustanove imaju svu adekvatnu sofisticiranu opremu i obuku, ali i da se to znanje implementira kroz praktičnu nastavu. Tako bi se povećao interes mladih za pomorska zvanja. Danas, u 21. stoljeću, kada se znanje tako brzo mijenja, ono što se uči u školama i na fakultetima, najvjerojatnije će postati zastarjelo i potpuno bezvrijedno kada ti učenici, studenti i budući pomorci budu stvarali neki novi pomorski svijet. Zato to znanje ne smije više biti cilj obrazovanja. Ciljem treba postati stjecanje vještina i ključnih kompetencija. Prvenstveno se pritom misli na vještinu stalnog učenja, pronalaska informacija koje nam trebaju, njihove obrade i uporabe. Oni već sutra moraju postati stvarnost u našim školama. Iz naših obrazovnih ustanova moraju izlaziti osobe koje znaju kritički promatrati svijet oko sebe i unapređivati ga bez rušenja i uništavanja. To su pojedinci koji znaju kreativno misliti, koji znaju rješavati probleme i donositi odluke.