• hr
  • en
  • de
  • it

Palagruža i Mljet na top listi najljepših utočišta na Mediteranu

"Privatnost, mir i jednostavnost karakteriziraju ova europska morska odredišta. Izbjeći ćete gužvu i dućane s precijenjenim tričarijama i noćne klubove, a opet uživati u lokalnim običajima, kulturi i životu" - počinje britanski Telegraph opis svoje top liste 10 najboljih europskih skrivenih morskih odredišta.
A prva dva mjesta na popisu prestižnih britanskih novina zauzeli su Palagruža (točnije Vela Palagruža) i Mljet. Evo kako su Britanci nahvalili naša dva otoka, ali i koga su sve hrvatske destinacije ostavile iza sebe.
Izdižući se i plavog Jadrana, udaljeni stjenoviti otočić Palagruža smješten je na pola puta između Hrvatske i Italije. Veličine svega 1400 x 300 metara, strme i suhe padine Palagruže siromašne su vegetacijom a s najviše točke svjetionik iz 1875 pruža veličanstven pogled na beskrajno more. Tijekom stoljeća, mnoge moreplovce (koji su otok koristili kao referencu usred otvorenog mora) privukla je njegova prekrasna izoliranost. Arheolozi su pronašli komadiće obojene keramike i nakit iz 6-2 st. p.n.e., koji su vjerojatno drevni Grci ostavili na otoku kao žrtvu bogovima. Dvije netaknute šljunčane plaže. Stara Vlaka i Veli Žal spuštaju se u tirkizno plavo more, u potpunoj samoći. Ovdje vas nitko neće smetati.
U svojim gustim crnogoričnim šumama i dva povezana slana jezera, ovaj otok pruža zeleno utočište od ljetnih gužvi u Dubrovniku. U nacionalnom parku Mljet, smaragdno zelena jezera idealna su za plivanje ( i najčešće nekoliko stupnjeva toplija od mora) a možete iznajmiti i kajake. Ili, možete iznajmiti bicikle za 12-ak kilometara dugu vožnju oko Velikog jezera, planinariti do vrhova Montokuc ili Veliki Gradac i priuštiti si veličanstven pogled ili posjetiti benediktinski samostan iz 12 stoljeća na otočiću unutar Velikog jezera. Kako većina posjetitelja na otok dolazi u sklopu organiziranih izleta iz Dubrovnika, jednom kad zadnji izletnički brod ode, nastupa mir. Tek nekolicina jahtaša ostaje preko noći, spuštajući sidra u zaklonjene uvale te se na otoku počate lokalnim specijalitetom - jastogom. Poznati francuski istraživač Jacques Cousteau osobito je volio Mljet - a i vi možete istraživati podvodne spilje i olupine brodova.
Dva dalmatinska bisera iza sebe na listi su ostavili turski Anamur-Iskele, grčku Koufonisiu, Paleochoru na jugozapadu Krete, Viveiro u španjolskoj Galiciji, otoke Cíes ( Španjolska), Comporta, Tróiu u Portugalu, San Pantaleo na Sardiniji i Notre Dame na francuskom otoku Porquerolles.

Telegraph.co.uk/Magazin.hr

Izvor: www.net.hr