• hr
  • en
  • de
  • it

Ovako se turizam Trogiru obija o glavu

Grad Trogir pod zaštitom je UNESCO-a i u posljednje vrijeme suočen je s izazovom turističke komercijalizacije te bilježi zabrinjavajući trend iseljavanja stanovnika iz povijesne jezgre, o čemu se raspravljalo na nedavnoj javnoj tribini koju je organizirao nezavisni gradski vijećnik Mario Derossi u ispunjenoj dvorani Muzeja Grada


Komercijalizacija povijesne jezgre i iseljavanje građana pred najezdom turističke monokulture u Trogiru zapravo nije iznenađenje. U posljednjem desetljeću slične smo trendove već zabilježili u Dubrovniku i Splitu. Iz perspektive ta dva grada, stanje u Trogiru još uvijek izgleda dobro, no to je bio i razlog više za pokušaj formiranja još uvijek nejake civilne građanske scene u tom gradu. Brojke još uvijek nisu dramatične, ali ipak u posljednje dvije-tri godine broj stanovnika otoka na kojem je smješten srednjovjekovni grad pao je s oko tisuću na približno osam stotina. Derossi je kao dokaz ponudio egzaktne brojke, važeći popis birača. Sociolog Mirko Petrić, istaknuti kritičar turističke monokulture i devastacije urbanih povijesnih jezgri, Trogirane je upozorio na buduće trendove te skrenuo pažnju na činjenicu da ovo što se sada događa nije iznenađenje. 'Komercijalizacija povijesne jezgre i odumiranje života u dalmatinskim povijesnim gradovima posljedica su i dio šireg trenda financijske, nekretninske i turističke globalizacije. Dubrovnik je prošao kroz drastične promjene i praktički je već kapitulirao, a u Splitu je taj proces gotovo pri kraju. Ono što zabrinjava je da institucije nisu ponudile pravi odgovor za vrlo ozbiljan problem', naglasio je Petrić. Napomenuo je kako bismo na primjeru katastrofe u Španjolskoj i našim dosadašnjim greškama već trebali naučiti kako sačuvati najveći kapital na obali, prostor i urbanu kulturu gradova. 'Kada se povijesni gradovi isprazne od stanovnika i sadržaja, tada će doći i do kolapsa ovakvog oblika turizma, a iza toga će ostati opustošen prostor', upozorio je Petrić. Objasnio je kako suprotno očekivanjima, turistička monokultura ne proizvodi nova radna mjesta. 'Ako se ne upravlja gradom i sve se prepusti stihiji, turistički biznis privremeno donosi radna mjesta, ali dugoročno vodi devastaciji povijesnih gradova. Naime, na kraju se drastično ruše cijene nekretnina i nema više ni radnih mjesta u turizmu, ostaje spaljena zemlja', objasnio je Petrić. Nezavisni vijećnik Mario Derossi kritizirao je aktualnu gradsku vlast koja nije u stanju reagirati na negativne trendove. 'Umjesto da gradske institucije, konzervatori i Ministarstvo kulture pomognu sada već malobrojnim stanovnicima centra Trogira da ne napuštaju svoje kuće, rasprodaju ih ili pretvaraju u turističke apartmane, svi im oni zajedno još i odmažu. Nije dovoljno da konzervatori vode brigu o pojedinačnim spomenicima, grad je povijesna cjelina i ne može se sagledavati parcijalno. Uopće ne postoji model pomoći građanima da obnove svoje kuće koje su mahom stare pet-šest i više stoljeća. Obnova ili samo održavanje takve kuće velik je financijski izdatak koji građani sami ne mogu podnijeti', ustvrdio je nezavisni vijećnik Derossi. Upozorio je da gradske vlasti primjerice naplaćuju mjesečno isti iznos od 60 kuna po metru kvadratnom za postavljanje skele za obnovu kuće kao i za komercijalni štekat. 'Ako već ne žele ili ne znaju pomoći građanima, neka barem ne odmažu', zaključio je Derossi. Građanima Trogira obratili su se i gosti iz udruge Genius loci koji se bore za prava stanovnika povijesne jezgre Splita.


Izvor: http://www.tportal.hr