• hr
  • en
  • de
  • it

Najraniji trag masline na širem zadarskom području

Ričul je u prapovijesti bio nasipom spojen s kopnom, a arheolozi su pronašli brojne zanimljive nalaze, među ostalim kosti domaćih životinja, koje svjedoče o značaju stočarstva, te košticu masline
Zahvaljujući novcu Ministarstva kulture, Općine Sveti Filip i Jakov te Alanu Mandiću, poduzetniku koji je pružio značajnu logističku potporu, djelatnici Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru obavljaju drugu fazu podvodnih arheoloških istraživanja na važnom prapovijesnom nalazištu uz Ričul, otočić u Pašmanskom kanalu nedaleko mjesta Turanj, oko šest kilometara sjeverozapadno od Biograda na Moru.
Ovogodišnja istraživačka kampanja je započela početkom listopada, a u njoj sudjeluju arheolozi: doc. dr. sc. Mato Ilkić, doc. dr. sc. Mate Parica, Marko Meštrov i Maja Kaleb, te studenti Sara Iglić, Paulo Iglić i Mario Sajatovski, svi iskusni ronioci.

Potopljeni nasip
Zagrljen velikim plavetnilom, prostrani lokalitet leži na dnu dubine do oko tri metra. Riječ je o bogatim arheološkim ostatcima koji su vjerojatno pripadali prapovijesnoj lučkoj konstrukciji i naselju. Tu je i potopljeni nasip od kamena dug oko 300 metara, kojim je otočić Ričul nekoć bio spojen s obližnjim kopnom.
U podmorju su vidljivi mnogobrojni drveni piloni, koji su zabijeni duboko u dno. Oni tvore pravilne formacije u više redova, približno paralelno s crtom današnje obale. Na cjelokupnom podvodnom nalazištu razasuti su mnogobrojni ulomci raznovrsne prapovijesne keramike, koja tipološki pripada repertoaru posuđa brončanog i starijeg željeznog doba. Pregledom terena zamijećeni su i ulomci velikih keramičkih posuda, tj. pitosa koji su potkraj prapovijesti uvezeni s područja južne Italije, i to iz Apulije.
- Među pokretnim arheološkim nalazima dominira domaća keramika za svakodnevnu uporabu. Uglavnom je tamne boje i grublje fakture s primjesom kalcita. Prevladavaju lonci, zdjele i šalice. Pojedini primjerci su ukrašeni plastičnim trakama. Posuđe je često s ručkama, koje pored funkcionalne ponekad imaju i dekorativnu ulogu. Neki primjerci pokazuju tipološku pripadnost tzv. cetinskoj i posebno posuškoj kulturi. Dakle, riječ je o ranom i početku srednjeg brončanog doba, ističe doc. dr. sc. Mato Ilkić.
Otkriven je i ulomak kamene sjekire s rupom za nasađivanje drvene drške, za sada jedan od najstarijih nalaza iz podmorja uz otočić Ričul. Nađen je i kućni ljep, tj. arheološki ostatak neke nastambe. Slijede artefakti koji su karakteristični za zajednice usmjerene prema moru - keramički utezi te igla od jelenjeg roga s kružnom rupom, alatke koja je služile za izradu ribarskih mreža.

Gradnja stara 3.500 godina
Otkriveno je i mnoštvo kostiju domaćih životinja. Koštani nalazi kopnene faune svjedoče o stočarstvu kao važne privredne grane predliburnske populacije. Ali to nije sve. Među bioarheološkim nalazima ističe se koštica masline, njezin najraniji trag na širem području Zadra.
Tipološke i tehnološke karakteristike pronađenih arheoloških svjedočanstava u podmorju uz otočić Ričul u Pašmanskom kanalu ukazuju na postojanje prastare lučke konstrukcije i pripadajućeg joj naselja. Radiokarbonskom analizom jednog od izvađenih drvenih pilona, tj. metodom 14 C, datiran je nastanak konstrukcije uz otočić Ričul u razdoblje oko 1500. godina prije Krista. Dakle, taj veliki građevinski poduhvat obavljen je prije približno 3.500 godina. Izvela ga je nama slabo poznata brončanodobna zajednica koja je živjela uz Pašmanski kanal prije pojave Liburna. Smještanje nastanka te monumentalne konstrukcije u srednje brončano doba otvara nove mogućnosti za poznavanje razdoblja do sada gotovo nepoznatog na području sjeverne Dalmacije.

Izvor: www.zadarskilist.hr