• hr
  • en
  • de
  • it

Monokultura turzima u Splitu

Plan upravljanja povijesnom jezgrom učinio je neke podatke po prvi put dostupnima, pa tako doznajemo da je od 2012. do 2014. godine broj turističkih kreveta u našem gradu porastao za čak 73 posto.
Ukupan smještajni kapacitet, bez važnih zona u Slatinama, Stobreču i Žrnovnici, u 2014. iznosio je 14.188 kreveta. Podaci ukazuju koliko napreduje monokultura turizma, kao posljedica nestanka drugih gospodarskih djelatnosti i radnih mjesta.
Činjenica da se većina prijavljenih postelja pojavila izvan gradske jezgre govori da je Splićanima ostalo sve manje izbora za popunjavanje kućnog proračuna. Treba znati da prostor koji se službeno smatra povijesnom jezgrom ili "A" zonom konzervatorske zaštite, zauzima 21 hektar ili samo 0,33 posto ukupne površine grada.
U jezgri smo u 2014. imali 90 postelja po hektaru, ali tu se nalazi 10 posto prijavljenih kapaciteta, dok je na razini cijeloga grada taj broj iznosio tek 2,25 ležaja po hektaru. U "B" zoni, koja se odnosi na Varoš, Lučac, Firule...ima oko 30 posto ležajeva, a 60 posto ih je u ostatku grada, gdje se u razdoblju od 2012. do 2014. godine dogodio najveći porast ležajeva od čak 99 posto.
Zanimljivo da 2012. ni jedan hostel nije djelovao izvan "A" i "B" zone, a 2014. tu ih je bilo čak 44,5 posto. Međutim, najveći pritisak turizma na sociokulturnu održivost zajednice je u povijesnoj jezgri u kojoj živi oko 2000 stanovnika na koje otpada 1887 turističkih postelja.
Pod pristiskom rastućeg broja gostiju koji stižu s kruzera u splitskoj jezgri se odvija proces koji ugrožava matično stanovništvo. Broj posjetitelja s brodova na kružnim putovanjima povećao se 15 puta u razdoblju od 2003. do 2012. godine.
Autori Plana upravljanja stoga upozoravaju kako bi daljnji razvoj turizma trebalo planirati izvan jezgre ako se želi očuvati život u njoj. Kao poseban problem navodi se nepostojanje strategije upravljanja tokovima posjetitelja.
To se manifestira u "velikim gužvama, napose na najfrekventnijim punktovima kao što su podrumi Palače, Peristil i Dioklecijanova ulica, kojima istovremeno prolaze turističke grupe, stvarajući zagušenja i onemogućuju pravovaljan doživljaj Dioklecijanove palače".

Opasnost od 'hotelizacije'
Autori projekta ističu opasnosti od intenzivne "hotelizacije" (obnova bivših hotela "Ambasador" i "Central", te planovi za izgradnju većih smještajnih kapaciteta na Istočnoj obali):
- Realizacija takvih zamisli značila bi, posve sigurno, dodatni pritisak na ionako prenapregnute prihvatne/nosive kapacitete povijesne jezgre...

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr