• hr
  • en
  • de
  • it

Ministre, Sjeverna luka mora imati isti status kao i riječka

Početak nove poslovne godine prilika je i za splitsku Sjevernu luku da se sumiraju rezultati iz protekle godine. Tvrtka "Luka" okončala je 2014. godinu sa 310.000 tona prekrcanog tereta, a prema ocjeni Dragana Žanetića, prvog čovjeka te kompanije sa 140 zaposlenih, prošlih 12 mjeseci bilo je vrlo teško.
- Promet nam je pao za 12 posto, što je posljedica više faktora. Osnovni je problem u tome što smo ulaskom Hrvatske u EU izgubili status pomorsko-granične prekrcajne luke za svježe i smrznuto meso te voće, osim banana koje i dalje iskrcavamo.
Klijenti su se prebacili na luke u Pločama i Rijeci, koje imaju povoljniji status, jer nam Vlada nije na vrijeme dala mogućnost da i mi dobijemo takav granični režim.
Drugi nezaobilazni faktor je kriza u gospodarstvu koja ne jenjava. Jedino što je u porastu je kontejnerski promet i prekrcaj starog željeza - kaže Žanetić.
Podsjetimo, splitska teretna luka izgubila je status pomorsko-granične prekrcajne luke odlukom Petra Čobankovića, tadašnjeg ministra poljoprivrede, u zadnjim danima mandata HDZ-ove Vlade.
Sukladno tome, u trenutku pristupanja naše zemlje europskom društvu Sjeverna luka izgubila je dotadašnji status koji je omogućavao prekrcaj voća, dok su ga zadržali Ploče i Rijeka, koji imaju manje skladišne kapacitete u odnosu na splitskih 30.000 "zatvorenih" kvadrata, ali i manje količine prekrcanih banana.
- Taj se problem rješava na relaciji između Lučke uprave Split i Ministarstva poljoprivrede. Kad će to biti riješeno, doista ne znam, jer sve to sporo ide... - otvoreno će direktor "Luke", koji dodaje:
- U 2014. imali smo prekrcanih 9500 kontejnera dužine od 20 stopa, što je gotovo dva puta više nego prethodne godine, kad smo imali 5062 jedinice. Dakle, kontejnerski promet bilježi porast, a mahom se odnosi na izvoz drva i kamena. Drvo, odnosno daske, uglavnom idu za Ujedinjene Arapske Emirate, dok se hrvatski kamen preko naših dokova izvozi u Kinu. U odnosu na spomenute brojke, u tom smo segmentu vjerojatno najjača luka s istočne strane Jadrana. Željeza za željezare lani smo imali oko 45 tisuća tona, a godinu prije 29 tisuća.
Prema Žanetićevim riječima, sve ostale stavke su u padu. Primjerice, zbog tople zime u 2014. bio je smanjen prekrcaj soli za posipanje prometnica, jer je 2013. zabilježen promet od 47.000 tona soli, a prošle godine samo 31.000 tona.
- Pao je i promet banana, jer je "Konzum" taj dio biznisa prebacio u slovenski Kopar. Lani smo imali 30 tisuća tona banana, a godinu prije 41 tisuću tona - navodi direktor.

Poluprazna skladišta
Od svih vrsta tereta biljnog i životinjskog podrijetla, u Split se brodovima smiju dopremati samo - banane. Nevjerojatno, ali istinito. Ulaskom u EU, na hrvatskoj obali Jadrana samo riječka i pločanska luka imaju fitosanitarnu inspekciju i status stalne granične inspekcijske postaje, a da pri tome zajedno imaju manje "ciljanih" skladišnih kapaciteta nego Split.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr