• hr
  • en
  • de
  • it

Kriljani: Samo za ovu sezonu porinuli smo 10 novih kruzera, a za iduću planiramo još

Tko još nije čuo za Krilo Jesenice i njegove brodove. Zbog njih, tih morskih ljepotana, to je najzaduženije mjesto u prezaduženoj Hrvatskoj, ali, vjerujte na riječ, nitko ovdje zbog toga ne stavlja hladne obloge na čelo. Dapače, još se zadužuju, ulažu, grade, riskiraju. Bez zadrške. A ne tjera ih ni muka ni dogma propalih tajkuna da ne smiješ prestati vrtjeti pedale ako ne želiš pasti.
Gotovo svaka obitelj u Krilu ima veliki brod, svaki šesti stanovnik, uključujući bebe i starčad, je brodovlasnik, ali strast za novim, dužim, jačim, komfornijim, ljepšim plovilima ne jenjava. Svemu je, kažu, krivo more. Na brodu se brzo donose odluke, a to čovjeka čini odgovornim, poduzetnim, pa Kriljani svake godine povećavaju flotu koja je, između dva lukobrana što su ih sami izgradili "na divlje", stivana poput sardina u konzervi.
U neviđenom kaosu vrijede nepisana pravila kojih se svi pridržavaju. Tko prvi dođe, bira mjesto za vezat se, nitko nikoga ne može spriječiti da se veže za njega, prolaz preko broda otvoren je i kad su vlasnici u najvećoj svađi.
Umjesto da stanu, povuku crtu, dignu noge na stol i uživaju, Kriljani kao da su tek otpustili kočnice. Ove godine dogodila se prava ulagačka eksplozija. Deset novih mini kruzera, jedan ljepši od drugoga, već je u moru i lickaju se za sezonu koja je najbržima poput Ive i Matilde Vuković i njihove briljantne "Corone" počela već sredinom travnja. I trajat će do kraja listopada. Novi brodovi, savršeno opremljeni, bitno su produžili sezonu.

BRODOVA KOLIKO I SINOVA
- Ovo je top-godina u odnosu na sve dosadašnje. Svake godine je bilo tri-četiri ili pet-šest novih brodova, ali sad smo nadmašili sami sebe. Nikad do sada ovoliko novih brodova nije izišlo na tržište. Potrefilo se, poklopilo puno toga - kaže Arsen Ercegović, predsjednik Hrvatske udruge privatnih brodara.
Ercegović je i sam svog novog 150 tona teškog i 40 metara dugog ljepotana izvukao iz hale prije mjesec dana. Kad ga luksuzno opremi, za koji mjesec, stavit će ga, kao i svi ostali, u funkciju nautičkog turizma. Za deset, u idealnoj varijanti osam godina, trebao bi vratiti uloženo. A nije mu prvi brod ni prvi kredit. S drugim je odradio već šest godina.
- Iman tri sina i moran in stvorit budućnost. Tradicija se nastavlja. Mene bi otac tira da učin i reka bi mi: "Kad bi zna da računaš na brod, odma bi ga proda." Brod mi je, naravno, osta. A ja i brat danas ih imamo pet - kaže Ercegović.
Najveći brodovlasnik u Krilu je Ante Rakuljić i ne zovu ga Onassis, nego Šuga. Moraš napisat Šuga, kažu, jer Ante Rakuljića ima deset. Vlasnik je šest brodova, dva drvena i četiri željezna. I navodno još ima planova. Slijedi ga trojac s tri ili četiri broda, a svi ostali imaju jedan ili dva. Sedamdesetak je brodovlasničkih obitelji.
Tri stotine godina stara tradicija najprije salbunara, a zatim turističkih brodova stvorila je impresivnu flotu. Brodovi su u pravilu naslijeđeni, tradicija se ne prekida, malo je tko prodao brod. U nekim obiteljima već je četvrta generacija na moru i svi su u poslu od jutra do sutra. Dijete čim prohoda ide na brod. U krvi mu je.
- Sin mi je naviga i kad bi se javija doma, prvo je pita kako brod. Danas ima posal u Bruxellesu, ali uvik računa, ako krene loše, da se može vratit doma i plovit - kaže Špiro Naranča.

ZA KREDIT ĆE UVIK BIT
U deset novih luksuznih mini kruzera, Kriljani su uložili oko 15 milijuna eura. Nekad su ulaganja po brodu iznosila do 800 tisuća eura, a danas prijeđu i 1,5 milijuna eura. Ulaganja su velika, ali ovo je dugoročna investicija i prije svega posao u koji su uključene cijele obitelji.
- Radi se za pokrit kredit i priživit, a priko šta bude. Ovde su specifični ljudi, naučili su i patit. Ulaganje u brod je ulaganje u radno misto za svoju obitelj. Na prste ruke mogu se izbrojit dica koja rade u poduzećima ako je brod u kući. Čest slučaj je da se ide na drugi kad prispije sin. Takvu tradiciju nema niko. Budite sigurni, onome ko ima novce, ovo se sigurno neće isplatit - objašnjava Ranko Naranča.
Od svih brodova koji se tiskaju u luci, polovina je novih. Čelik dominira. Otkad je krenuo val ulaganja u turističke brodove, prije 12 godina, porinute su čak 63 novogradnje. Prije je bilo državnih poticaja, danas se uzdaju u HBOR-ove povoljne kredite. Ali, uvijek valja izbrojiti 25 posto traženog iznosa i dati nešto pod hipoteku. Bankama su, logično, draže kuće i zemlje nego brodovi.
Svih 120 brodova su u funkciji, nijedan ljeti ne ostaje vezan. Svaka roba ima svoga kupca. Ni drveni nisu ugroženi, pitanje je samo hoće li ih vrijeme pregaziti.
Zasad svi prolaze na tržištu. Ogroman je to pogon, pravi disperzni hotel na moru s nekoliko tisuća postelja. Od onih u trabakulima s klasom B i zajedničkim WC-om i tušem do najnovijih de luxe mini kruzera koji nude komfor na razini hotela s visoke četiri zvjezdice.
- Kad krene sezona, to je 700 radnih mista na brodovima, a toliko Krilo ima ljudi. Domaći svi rade, ali to je najviše 120. Isto tako je i izvan sezone, ali to je onda druga vrsta znanja. Pogledajte, ovo je ka splitski škver, gužva, radi se na sve strane, iz cile županije su meštri ovde, sve mali obrti koji rade na opremanju. Brod je kompleksan, barem deset djelatnosti je vezano uz njega - tumači nam Špiro Naranča, brodovlasnik s dugim stažem.
Kad se ulazilo u EU, Kriljani su tražili zaštitu da ih ne potopi konkurencija izvana. Ove godine moratorij je istekao i tržište za sve brodare iz Europske unije je otvoreno. Tek će se vidjeti što to znači. Kriljani su, kažu, napravili što su mogli, povećali su konkurentnost i kvalitetu. Deset novih brodova rezultat su i te okolnosti. No to ne znači da je ulagačka euforija dosegnula zenit.
- Ma kakvi, nismo došli kraju. Za dogodine, koliko se zna, planira se osam novih brodova. Sedam ih je već u izgradnji. Možda bi i drugi gradili, ali, eto, nama je zbog tradicije puno lakše. Mi guramo jedan drugoga, vlada pravi natjecateljski duh. A tu je i prava mašinerija. Sve se zna u tančine, sve je uhodano, nema neugodnih iznenađenja - kaže Arsen Ercegović.
- Ko nema tradiciju, bolje mu je da se ne upušta u avanturu. Ovo je posal 24 sata dnevno, 12 miseci godišnje, cili naš život vrti se oko brodova. Nije ovo lagani kruv i nije za svakoga. Mi ne znamo lovit ribu, niko u Krilu, ne znamo zapravo ništa nego s brodima. A to stvarno znamo - dodaje Špiro Naranča.
U Krilu vole reći da brodove ne može imati netko tko nije bokun lud i zaljubljen u njih. A takvih žilavih i spremnih za ljetne žetve ne manjka. Ne plaše se ni zasićenja tržišta.
Hm, vrti na to glavom gospođa Katarina Hauptfeld, vlasnica agencije "Katarina line" iz Opatije, moćna žena hrvatskog nautičkog turizma koja prodaje kapacitete 50 naših brodova na svjetskom tržištu. Više od 90 posto tih plovila nalazi se u Krilu. Tri ovogodišnje novogradnje u njezinu su zakupu i došla je u malu inspekciju prije isplovljavanja.
- Mislim da se broj mini kruzera primaknuo maksimumu, ali, evo, kažu mi da se iduće godine očekuje još brodova. Nisam sigurna koliko je to dobro. Mi otvaramo nova tržišta, interesa za Hrvatsku ima, ali problem je infrastruktura. Već sad u nekim lukama imamo gužvu koja nam stvara velike probleme. Osobito u Splitu, Hvaru i Korčuli gdje nemamo normalne uvjete. Došli smo do toga da smo bili spremni uložiti svoj novac u luke - kaže Katarina Hauptfeld.

U NAS NIKO NE PROPADA
- Najveći problem su luke i mista u portima na otocima. Nas tiraju iz Hvara ka da vraga vide, a luka više zaradi na nama nego na jahtama - dodaje Špiro Naranča.
Osim muke sa skučenim i neadekvatnim pristaništima, Kriljani muku muče i s vlastitom lukom, koja to zapravo i nije. Širili su je iz potrebe, sad ju je preuzela Lučka uprava i sljedeće godine bi se konačno trebala urediti. No, nastavi li se s masovnom gradnjom velikih brodova, luka će vrlo skoro opet biti mala.
- Pitanje je dokad će ovo ići ovako. Zasad nema nikakvih poremećaja. Ni od novih brodova nijedan nije osta vezan. I ovi koji tek grade znaju već što ih čeka dogodine. Još ima prostora za borbu, iako svi znamo da ništa nije vječno. Neki su dosad odustali, prodali brodove, ali znajte da u Krilu još niko nije propa - ponosno će Arsen Ercegović.

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr