• hr
  • en
  • de
  • it

Koliko je čist naš Jadran?

r

„Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi, nego je naslijeđe koje treba čuvati, zaštititi i shodno tome postupati."
Jadransko more svjetski je poznato po svojim ljepotama, čistoći i velikoj bioraznolikosti. Najveći svjetski mediji oglašavaju naše plaže kao idealne destinacije za najbolji ljetni provod života. No, ono što mjestimično ostaje izvan sezone kupanja je onečišćenje. Jadransko more je maleno i zatvoreno more čije struje prolaze obalama Albanije i Crne Gore, kreću se preko Hrvatske i natrag uz istočnu obalu Italije. Morski ekosustav Jadrana je jedan, stoga praćenje stanja, istraživanjea i upravljanjea tim ekosustavom ne može biti djelomično. Republika Hrvatska jedna je od prvih zemalja Sredozemlja i zemalja potpisnica Barcelonske konvencije koja je započela sa sustavnim i kontinuiranim praćenjem kakvoće mora za kupanje 1989. godine. U lipnju 2008. godine EU je donijela Okvirnu direktivu o morskoj strategiji. Ciljevi ove Direktive su:

1. Zaštita, očuvanje, omogućavanje oporavka i obnavljanje morskih i obalnih ekosustava te održivo korištenje ekosustavnih usluga;
2. Očuvanje zaštićenih područja u moru i ekološki značajnih područja EU NATURA 2000
3. Smanjenje onečišćenja u morskom i obalnom okolišu u cilju očuvanja zdravlja ljudi, ekosustava i omogućavanja korištenja mora i obale;
4. Uspostavljanje i/ili održavanje ravnoteže između ljudskih aktivnosti i prirodnih resursa primjenom ekosustavnog pristupa.

Kako bi se kvalitetno pratilo ekološko stanje bilo kojeg ekosustava, važno je podijeliti taj sustav na komponente od kojih je građen. Kako bi se stanje što bolje procijenilo, svaka se komponenta zasebno procjenjuje i na kraju se dobiva realna slika ekološkog stanja tog ekosustava. U morskim sustavima se prate mnoge komponente poput bioraznolikosti, morskih strujanja, raznolikosti staništa, kvaliteta vode za kupanje, dotok slatke vode rijekama i onečišćenje, a mi smo za vas obradili one najzanimljivije.

Bioraznolikost Jadrana jedan je od najzanimljivijih pokazatelja stanja mora. U Jadranskom moru prema dosadašnjim saznanjima nalazimo više od 7000 različitih vrsta od kojih je velik broj endema koji najčešće žive u srednjem Jadranu. U Jadranu tamo možemo zateći dobrog dupina, veliku kitopsinu, tunu, čak je zabilježena pojava i sredozemne medvjedice.
Unatoč velikoj bioraznolikosti Jadrana, stanje prema izvještaju Ministarstva zaštite okoliša i prirode (MZOIP) iz 2015. nije bajno. Brojne pridnene vrste su pod pristikom zbog ribolova u kojem se koriste dredže i povlačne mreže. Također, izlovom ribe koja je ispod mjere tj. još nije spolno zrela, smanjuje se brojnost vrsta od kojih su pod najvećim pritiskom komercijalne vrste poput oslića, škampa, arbuna i grdobine. Onečišćenje izazvano masovnim turizmom i lošom infrastrukturom zbog koje kanalizacijski izljevi završavaju u moru također ugrožavaju bioraznolikost Jadrana. Rušenje prirodnih obala i uništavanje livada posidonije također smanjuju raznolikost staništa i brojnost vrsta. Još jedan veliki neprijatelj bioraznolikosti Jadrana su invazivne vrste koje dolaze u Jadran balastnim vodama, iz akvarija ili su unesene slučajno, no iz njega ne odlaze i ugrožavaju autohtone vrste. Sukladno podacima MZOIP-a, trenutno stanje bioraznolikosti Jadrana nije alarmantno jer je loše stanje jedne skupine kompenzirano dobrim stanjem druge, no to nije razlog da se i dalje ne radi na što boljoj zaštiti vrsta u Jadranu.
Jedna od komponenti koja se prati za procjenu ekološkog stanja mora je eutrofikacija. Eutrofikacija je proces obogaćivanja vode nutrijentima, što rezultira povećanom primarnom proizvodnjom, odnosno produkcijom vodenih biljaka i fitoplanktona. Rezultati praćenja stanja, sukladno potrebama Okvirne direktive o vodama, pokazuju da je ekološko stanje priobalnog mora Hrvatske sa stanovišta eutrofikacije veoma dobro, s iznimkom povišene eutrofikacije u Limskom kanalu, Pulskoj luci, Bakarskom zaljevu, Šibenskom zaljevi i dijelu Kaštelanskog zaljeva. Vidljivo je da je stupanj eutrofikacije nešto povišen u kanalima i zaljevima, što se može objasniti smanjenom izmjenom vode zbog slabih morskih struja koje tuda protječu.
Još jedna od bitnih komponenti koje se prate kao pokazatelj ekološkog stanja morskih ekosustava je raširenost morskih livada, tj. brojnost morskih cvjetnica. Zajednice morskih cvjetnica imaju ključnu ulogu u ekosustavu i čine jedno od najvažnijih tipova staništa u Sredozemnom, pa tako i u Jadranskom moru. U široko rasprostranjenim livadama morske cvjetnice Posidonia oceanica mnoge se vrste organizama hrane, razmnožavaju ili nalaze zaklon. Ova je vrsta endem Sredozemlja i smatra se plućima mora zbog svoje sposobnosti obogaćivanja mora kisikom u zavidnoj količini od čak 14 litara dnevno. Zajednice morskih cvjetnica su ugrožene mnogim ljudskim aktivnostima koje su posljedica intenzivnog naseljavanja priobalnog pojasa, poput sidrenja, onečišćavanja, nasipavanja i izgradnje obale te ribolova povlačnim mrežama. U Hrvatskoj pritisak na livade morskih cvjetnica, posebice livade posidonije, predstavljaju tunogojilišta na području uz otok Iž te na području Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije. Prema rezultatima Početne procjene stanja morskog okoliša hrvatskog dijela Jadranskog mora iz izvještaja za 2015. godinu Ministarstva zaštite okoliša i prirode, stanje livada posidonije je vrlo dobro.

Komponenta ekološkog stanja mora koja je najbitnija za turiste definitivno je kakvoća priobalnog mora na plažama. Mikrobiološkim testiranjima vode određuje se količina fekalnih bakterija koje na to područje dospijevaju kanalizacijom. Ti mikrobiološki indikatori onečišćenja mora najvažniji su pokazatelji onečišćenja mora vodama fekalnog porijekla. Rezultati vodnogospodarske osnove Hrvatske iz Strategije za upravljanje vodama Hrvatskih voda iz 2009. godine pokazuju da kakvoća priobalnog mora na plažama nema nepovoljnih promjena te da je sanitarna kakvoća mora u najvećem dijelu obalnog područja zadovoljavajuća. Lošija sanitarna kakvoća mora ograničena je na one plaže koje se nalaze u blizini gradskih luka i velikih gradskih središta.

Prema tumačenju Europske komisije, europske direktive imaju pozitivan učinak: Europljani udišu čišći zrak i dostupna im je čišća voda, manje otpada otpremaju na odlagališta i više recikliraju, dok se u ekološkim projektima otvaraju radna mjesta i potiče gospodarski rast. Kad je riječ o čistoći mora i rijeka, europsko izvješće Europske agencije za okoliš iz 2015. navodi da je "ekološki status hrvatskog dijela Jadranskog mora uglavnom na najvišoj razini", hrvatsko more jedno je od najbolje ocijenjenih mora za kupanje u Europi, a rijeke su također čiste.

Zaključno, za sada dostupni rezultati istraživanja stanja Jadrana pokazali su da je Jadransko more u jako dobrom stanju, no poticanje i ulaganje u održivo korištenje morskih ekosustava je i dalje dobrodošlo. Masovni turizam i ribarstvo su najveći problem Jadrana, pa bi tako najviše rada trebalo usmjeriti upravo u te dvije gospodarske grane te ih pokušati podići na što održiviju razinu rada.

Izrada ovog članka nastala je uz financijsku potporu tvrtke Valamar riviera d.d.

Izvori:

www.sabor.hr/fgs.axd?id=4321

http://www.mzoip.hr/doc/izvjesce_o_ka ... _za_kupanje_u_rh_2015.pdf

http://www.mzoip.hr/doc/sustav_pracen ... tanja_jadranskog_mora.pdf

http://www.mzoip.hr/hr/okolis/more-i-priobalje.html

http://mzoip.evolare.host25.com/doc/g ... sa_i_obalnog_podrucja.pdf

Izvor: www.biologija.hr

 



 

Nagradna igra

Osvojite ulaznice za Biograd Boat Show 2019. Točan termin održavanja sajma je:
  •   16-20/02/2019
  •   10-13/10/2019
  •   17-20/02/2019

E-mail adresa:

Fotogalerija

Sitemap Top